Naslov
Mitotska aktivnost u pupovima nekoliko vrsta smreka uzgojenih in vivo i in vitro
(Mitotic activity in buds of several spruce species grown in vivo and in vitro)

Autori
Kornjača, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Pedagoški fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
Podatak o recenziji nije dostupan

Godina
1993

Stranica
46

Mentor
Cesar, Vera

Ključne riječi
Picea abies; Picea pungens; Picea omorika; vegetativni pupovi; mitotski indeks
(Picea abies; Picea pungens; Picea omorika; vegetative buds; mitotic index)

Sažetak
Cilj ovog rada je usporedba mitotskog indeksa u vegetativnim pupovima smreka iz prirode i pupova iz kulture in vitro. Za istraživanje su korišteni longitudinalni presjeci debljine 3 μ m genetički uniformnih vegetativnih pupova vrsta Picea pungens i Picea omorika sakupljenih u mjesecu svibnju i pupovi vrste Picea abies dobiveni u kulturi vegetativnih pupova in vitro tretirani s vodenom otopinom BAP-a i kutivirani na MCM hranidbenom mediju. Pupovi iz prirode kao i oni iz kulture in vitro fiksirani su u 6%-tnom glutaraldehidu i obojeni s 0, 05%-tnom otopinom Toluidine blue 0 u benzoatnom puferu. Određen je mitotski indeks te položaj i frekvencija faza mitoze u embrionskom izdanku vegetativnog pupa vrste Picea pungens i Picea omorika, zatim u pupovima vrste Picea abies iz kulture in vitro kao i u adventivnom pupu vrste Picea abies iz kulture in vitro. Mitotski indeks za vrstu Picea omorika otprilike je dvostruko veći od mitotskog indeksa za vrstu Picea pungens. Kako su pupovi uzeti s istog mjesta i u isto vrijeme, različita mitotska aktivnost najvjerojatnije je uvjetovana različitom sezonskom dinamikom. Pupovi vrste Picea abies već do sredine travnja postižu mitotsku aktivnost koju adventivni pupovi vrste Picea pungens i Picea omorika imaju početkom svibnja. Uzrok tome su različiti klimatski i ekološki uvjeti u kojima se ove vrste nalaze. Mitotski indeks pupa koji je u kulturu stavljen u drugom tjednu ožujka i koji je kultiviran tri tjedna veći je od mitotskog indeksa pupa koji je isto vrijeme boravio u prirodi, ali kod pupova koji su kasnije stavljeni u kulturu mitotski indeks je manji nego kod pupova iz prirode. Mitotski indeks u pupovima iz kulture in vitro međusobno se gotovo ne razlikuje. To pokazuje da su se pupovi koji su u kulturu stavljeni neposredno prije otvaranja pupa razvijali istom dinamikom nakon što su tretirani BAP-om koji je inicirao stanične diobe i indukciju adventivnih pupova. Nema velike razlike u frekvenciji faza mitoze između pupova iz prirode i pupova uzgojenih u kulturi in vitro. Najveći broj stanica, oko 50 %, nalazi se u profazi, 25% u telofazi, a ostalih 25% čine stanice u metafazi i anafazi u podjednakim omjerima. Položaj mitoza u vegetativnim pupovima smreke iz uvjeta in vivo pogoduje izduživanju tkiva u apeksu pupa i tkiva u igličnim primordijima. U pupovima iz kulture in vitro između igličnih primordija u bazi pupa izbijaju adventivni pupovi u kojima se stanice intenzivno dijele antiklinalnim i periklinalnim diobama. U izoliranom adventivnom pupu stanične diobe zahvaćaju cijelo tkivo bez određene pravilnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA