Pregled bibliografske jedinice broj: 13199
PRILOG POZNAVANJU KEMIZMA KORE BUKOVINE
PRILOG POZNAVANJU KEMIZMA KORE BUKOVINE, 1998., magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 13199 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
PRILOG POZNAVANJU KEMIZMA KORE BUKOVINE
(Supplement to the knowledge on chemical properties of beech bark)
Autori
Bujas, Neven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.01
Godina
1998
Stranica
94
Mentor
Sertić, Vladimir
Ključne riječi
bukva; kemizam kore bukovine; HPCL; kovine
(Beech; chemical properties of beech bark; HPCL; metals)
Sažetak
U ovom radu provedeno je ispitivanje kemizma kore bukovog drva s pet lokaliteta u Republici Hrvatskoj.
Tijekom prerade drva uočljiva je velika količina kore kao ostatka, tj. otpadnog materijala, i postavlja se pitanje njenog daljnjeg svrsishodnog korištenja.
Upravo je kemijski sastav jedan od najvažnijih činilaca koji uvjetuje uporabu sirovine, te je istraživanje kemizma kore i cilj ovog rada.
Većina ispitivanja kemijskog sastava kore provedena je u inozemstvu, na vrstama drva karakterističnih za dotičnu zemlju. Dakle, kori, tj. kemijskom sastavu kore nije posvećena dovoljna pozornost u Republici Hrvatskoj.
Ispitivanja su rađena isključivo na uzorcima kore bukovog drva, iz razloga što na bukvu otpada cca. 40% ukupnih drvnih resursa u nas. Uzorkovanje je izvršeno na području Like, Gorskog kotara, Slavonije i središnje Hrvatske.
U svrhu istraživanja kemizma kore bukovog drva, provedene su osnovne kemijske analize sastava kore bukovog drva koje podrazumijevaju određivanje pepela, ekstraktivnih tvari, celuloze, lignina i drvnih polioza.
Radi daljnjeg istraživanja ekstraktivnih tvari, izabrana je HPCL-metoda. Također, određen je i sadržaj kovina u uzorcima i to destruktivnom metodom (uporabom AAS) i nedestruktivnom metodom (uporabom XFR-tehnike).
Dobiveni rezultati osnovnih kemijskih analiza upućuju na zaključak da ne postoje bitne razlike u kemijskom sastavu obzirom na različite lokalitete, a odstupanja koja se uočavaju zahtijevaju daljnja istraživanja. Prvenstveno, to se odnosi na utjecaj tla, klime, staništa, okoline i ljudskog faktora.
HPCL-kromatogrami ukazuju na prisustvo velikog broja komponenti, tj. kemijskih spojeva u ekstraktima uzoraka kore bukovog drva. Komponente, tj. kemijski spojevi vrlo su sličnih kemijskih svojstava bez obzira na lokaciju uzorkovanja. Identifikacija samih komponenti nije izvršena, te je preporuka da se daljnja istraživanja provedu u tom smjeru.
Destruktivnom metodom određen je udio kovina u prosječnom uzorku kore bukovog drva na cijelom lokalitetu uzorkovanja. Nedestruktivnom metodom određen je udio kovina u točno određenom uzorku sa svakog lokaliteta. Vidljiv je povišeni sadržaj olova pri mjerenju destruktivnom metodom u uzorcima s lokaliteta Duboka i Zalesina, dok je sadržaj mangana povišen u uzorcima sa svih lokaliteta, te potječe od alata za pripremu uzoraka.
Također treba napomenuti da je ovo jedan od prvih radova koji se bavi problematikom kore s kemijskog aspekta u nas, te je dostupnost literaturnih podataka bila vrlo ograničena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA