ࡱ> 7 lbjbjUU 17|7|\_lTT<<<P8<4P4R2<<"^l1|@NNNNNNN$fS U^N9<N+D<<Q+D+D+D'<<N+DN+D+D-I:N,<<N0 0ݬ)P8 {>3N NR04R=NRU+DUN+DPP<<<<mr. sc. Dionis Juri znanstveni novak Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci EUROPSKO PRAVO DRU`TAVA Uspostava unutarnjeg tr~iata Europske unije zahtijeva usklaivanje i pribli~avanje nacionalnih zakonodavstava dr~ava lanica. To zna i svakako i potrebu usklaivanja nacionalnih prava druatava koja reguliraju pravne odnose izmeu trgova kih druatava i drugih subjekata prava druatava, kako bi se omoguilo prekograni no poslovanje trgova kih druatava. Europsko pravo druatava predstavlja sustav sekundarnih pravnih izvora europskog prava (smjernice, uredbe, preporuke) koji se neprestano oblikuje i usavraava sukladno suvremenim kretanjima u evoluciji prava druatava. Budui da je cilj Republike Hrvatske punopravno lanstvo u Uniji, predstoji joj opse~ni posao usklaivanja nacionalnog prava druatava i drugih pravnih grana s europskim pravom. Klju ne rije i: europsko pravo druatava, smjernice, uredbe, Republika Hrvatska 1. Uvod Jedan od ciljeva Europske unije je uspostava unutarnjeg tr~iata ostvarivanjem temeljnih sloboda Unije. U funkcioniranju unutarnjeg tr~iata osobitu ulogu ima i pravno reguliranje odnosa izmeu subjekata prava druatava (trgova kih druatava), a osobito realizacija slobode osnivanja trgova kih druatava (sloboda poslovnog nastana), ato je uvjetovalo potrebu usklaivanja i pribli~avanja nacionalnih pravnih poredaka dr~ava lanica EU. Uspostava pravnih okvira prava druatava u EU se ostvaruje primjenom razli itih pravnih instrumenata kojima se posti~e unifikacija, harmonizacija i usklaivanje nacionalnih pravnih poredaka. Unifikacija se ostvaruje uredbama (engl. regulations, njem. Verordnungen), harmonizacija se ostvaruje smjernicama (engl. directives, njem. Richtslinien) i preporukama (engl. recommendations, njem. Empfehlungen), a usklaivanje uz pomo meudr~avnih ugovora. Najzna ajniji instrument u izgradnji europskog prava druatava predstavljaju smjernice. Postupak zakonodavnog ureivanja prava druatava u EU otpo inje ranih 60-ih godina 20. stoljea, iako su se prvi prijedlozi za harmonizaciju i razvoj europskog prava druatava javili ve 1959. godine. Prijedlozi za usvajanje Prve smjernice, koja je poznata pod nazivom Publicitetna smjernica, pojavili su se 1964. godine, da bi ona kona no bila usvojena 1968. godine. Daljnji postupak izgradnje europskog prava druatava je tekao polagano i s izvjesnim poteakoama, naj eae uvjetovanih suprotstavljanjem razli itih pravnih koncepata pojedinih dr~ava lanica EU. Trebalo je daljnjih deset godina da se usvoje nove smjernice te potom joa aest godina da stupe na snagu `esta, Sedma i Osma smjernica. Komisija je 1985. godine napravila prekretnicu te je dala novi zamah harmoniziranju prava druatava usvajanjem tzv. Bijele knjige. Prihvaen je novi pristup prema harmonizaciji (sukladno l. 100. Rimskog ugovora) napuatanjem ideja o uniformnom ureenju i prihvaanjem jednake vrijednosti nacionalnih pravnih ureenja prava druatava. Unato  tome ato je Komisija na taj na in proklamacijski prihvatila ograni enja harmoniziranju, fakti no je postignut napredak kako openito u harmonizaciji, a tako napose u harmonizaciji prava druatava. Daljnje sna~enje napora u uspostavi unutarnjeg tr~iata je ostvareno usvajanjem Jedinstvenog europskog akta 1986. godine koji je uveo novi lanak 100a. (sada l. 95. Ugovora o EZ) koji je propisao donoaenje odluka kvalificiranom veinom u Vijeu, predvidio mogunost donoaenja uredbi umjesto smjernica te primjenu kooperativnog postupka, ime se oja ala zakonodavna uloga Parlamenta. Pritom stoji prigovor da je postupak harmonizacije prava druatava i do tada tekao sukladno l. 54(3)(g). (sada l. 44(3)(g). Ugovora o EZ). 2. Pravne osnove i instrumenti europskog prava druatava Valja naglasiti da samo manji dio prava druatava Europske unije predstavlja europsko pravo koje se neposredno primjenjuje u svim dr~avama lanicama EU. To se u prvom redu odnosi na onaj dio pravnih normi koje su sadr~ane u uredbama, a ato proizlazi iz pravne prirode uredaba. Znatno vei dio europskog prava druatava ima karakter posrednog prava koje se implementira u nacionalne pravne sustave. To se odnosi na ona pravna pravila koja su sadr~ana u smjernicama, koje obvezuju dr~ave lanica u pogledu cilja kojeg treba postii harmonizacijom, ali svaka dr~ava lanica ima slobodu izbora oblika i na ina postizanja propisanog cilja. 2.1. Ugovor o EZ Ugovor o EZ (Rimski ugovor) ne sadr~i posebno poglavlje koje bi ureivalo materiju prava druatava, ve na razli itim mjestima sadr~i odredbe koje predstavljaju temelj za pravno ureenje, a radi postizanja temeljnih na ela i sloboda Unije. Ugovor sadr~i odredbe koje su relevantne za pravo druatava u lancima 54(3)(g). (sada l. 44(3)(g).), 220. (sada l. 293.), 100. i 100a. (sada l. 94. i 95.) te ine pravnu osnovu za donoaenje instrumenata reguliranja europskog prava druatava. lanak 44(3)(g). Ugovora o EZ propisuje da e Vijee i Komisija koordinirati do potrebnog stupnja mjere osiguranja koja propisuju pojedine dr~ave lanice radi zaatite interesa dr~ava lanica i drugih (dioni ara, zaposlenika, vjerovnika i dr.) za trgova ka druatva sukladno zna enju to ke 2. lanka 48., a radi postizanja ekvivalentnosti tih mjera osiguranja diljem Zajednice. Na temelju te odredbe Vijee e usvojiti kvalificiranom veinom smjernice radi ukidanja ograni enja osnivanja trgova kih druatava u okviru Zajednice. lanak 48(1). propisuje koji e subjekti u~ivati povlastice od uspostave takve slobode osnivanja. To e biti ona trgova ka druatva koja su osnovana sukladno pravu dr~ave lanice i imaju registrirano sjediate, sredianju upravu ili stvarno mjesto poslovanja na podru ju Zajednice. Ova odredba predstavlja temelj za usvajanje brojnih smjernica kojima se harmonizira pravo druatava u Europskoj uniji. lanak 293. Ugovora o EZ odreuje podru ja u kojima se dr~ave lanice pozivaju da same pregovaraju i usvoje meudr~avne ugovore. Kada se radi o pravu druatava, u smislu ovog lanka, to su pitanja uzajamnog priznavanja trgova kih druatava, prekograni nih prijenosa sjediata trgova kih druatava te mogunosti meunarodnih fuzija trgova kih druatava. Postupak usklaivanja nacionalnih pravnih poredaka primjenom meunarodnih ugovora zahtijeva jednoglasni pristanak dr~ava lanica i ratifikaciju tih ugovora u nacionalnim parlamentima. Kona no, lanci 94. i 95. Ugovora o EZ propisuju postupke kojima Vijee, jednoglasno ( l. 94.), odnosno kvalificiranom veinom ( l. 95.) usvaja uredbe kojima se unificiraju zakonske i upravne odredbe dr~ava lanica koje izravno utje u na ustanovljavanje i funkcioniranje unutarnjeg tr~iata. 2.2. Smjernice Smjernice predstavljaju najzna ajniji pravni instrument kojim se posti~e harmonizacija prava druatava u dr~avama lanicama EU. To je posljedica sadr~aja odredbi l. 44(1) i 94-95. Ugovora o EZ. Osnovno obilje~je smjernice je to da se kao njezini adresati pojavljuju dr~ave lanice koje imaju obvezu implementirati njezin sadr~aj u nacionalni pravni poredak. Smjernice mogu biti upuene i samo jednoj ili samo nekim dr~avama lanicama. Time europsko pravu druatava dobiva posredni karakter, ato zna i da se ne primjenjuje neposredno na trgova ka druatva. Primjenom smjernica ostvaruju se zna ajne pogodnosti u postupku utvrivanja i usvajanja sadr~aja smjernica. One predstavljaju fleksibilan pravni instrument kojim se dr~avama lanicama daje vea sloboda u propisivanju konkretnih odredbi nacionalnog prava koje je harmonizirano smjernicama. Valja imati na umu da Europska unija predstavlja multikulturalnu i viaejezi nu zajednicu dr~ava koje pripadaju razli itim pravnim tradicijama (Common Law, Civil Law) te da izmeu njih postoje i zna ajne politi ke, administrativne i socijalne razlike. Smjernice omoguavaju da se dr~ave lanice dogovore o opim na elima, bez utvrivanja preciznog sadr~aja konkretne odredbe. Smjernice ne dovode od stvaranja uniformnih pravnih rjeaenja u nacionalnim pravima dr~ava lanica. U nacionalnim zakonodavstvima ostaju prisutne brojne i zna ajne razlike. Smjernice nude dr~avama lanicama alternativna rjeaenja konkretnog problema koji je predmet harmonizacije te pru~aju mogunost da dr~ave lanice propiau i stro~i pravni re~im. Kona no, dr~ave lanice se mogu pozvati i na pravilo izuzetaka za ope dobro (engl. general good exception) na temelju kojeg dr~ava mo~e zadr~ati ograni enja u nacionalnom pravnom poretku ili da to pravilo prevlada odredbe smjernice, ako se time ostvaruju opedruatveni ciljevi koje su legitimno postavile pojedine dr~ave lanice. `to se ti e provedbe smjernica, ona je zadatak Komisije ( l. 226. Ugovora o EZ) ili dr~ava lanica ( l. 227. Ugovora o EZ). Kona nu odluku donosi Europski sud, pri emu su nacionalni sudovi du~ni podastrijeti sve slu ajeve koji se ti u interpretacije smjernica Europskom sudu. Zadatak je Europskog suda da utvrdi da li je dr~ava lanica na odgovarajui na in i na vrijeme implementirala smjernicu i da li je postignut cilj koji obvezuje dr~ave lanice. Iz toga proizlazi i graanska odgovornost dr~ave lanice prema treim osobama u slu aju ako je propustila pravovremeno implementirati smjernicu u nacionalno zakonodavstvo. Kona no i u odnosima izmeu privatnih stranaka nacionalni propisi se imaju tuma iti u smislu cilja koji se treba postii smjernicom. Kada se radi o djelovanju smjernica naglaaava se njihovo tzv. vertikalno izravno djelovanje, ato zna i da one izravno obvezuju samo dr~ave lanice. 2.2.1. Sadr~aj smjernica Smjernice koje reguliraju materiju prava druatava u prvom redu ureuju pravni polo~aj dioni kih druatava (engl. public companies limited, njem. Aktiengesellschaften) u dr~avama lanicama EU. To je uvjetovano ekonomskom snagom i utjecajem koji imaju dioni ka druatva na unutarnje tr~iate. No pritom valja imati na umu da se pored dioni kih druatava u nacionalnim porecima pojavljuju i drugi organizacijski oblici trgova kih druatava, koji su vrlo sli ni dioni kim druatvima, pri emu valja izdvojiti osobito druatva s ograni enom odgovornoau. Stoga se smatra opravdanim da se smjernice primjenjuju i na ureenje pravnog polo~aja druatava s ograni enom odgovornoau. Pri donoaenju smjernica svaka dr~ava lanica ima jednako pravo i mogunost da utje e na utvrivanje sadr~aja konkretne smjernice. Stoga smjernice veoma esto nude alternativna rjeaenja odreenog pravnog problema koja potje u iz razli itih nacionalnih pravnih sustava. Osobito sna~an utjecaj na zakonodavnu aktivnost imaju Njema ka, Francuska i Velika Britanija. Za eci harmonizacije prava druatava su obilje~eni naro ito utjecajem njema kog prava druatava, kako zbog injenice ato se radilo o najcjelovitije kodificiranom i modernom nacionalnom pravu druatava, ali i injenicom da je u nadle~noj upravi Komisije (General Directorate III) najviae bilo prisutno njema kih pravnika. Naravno, tome su bili upueni prigovori iz Francuske i Velike Britanije. Ipak su u pojedinim smjernicama do izra~aja doala i zakonodavna rjeaenja francuskog prava, a englesko pravo i njegov pristup ureenju prava druatava je osobito doaao do izra~aja kada je prevladalo stajaliate da je razvoj prava druatava usko povezan s razvojem burzovnog, financijskog i poreznog prava. Iako izmeu dr~ava lanica postoje razlike u pravnim tradicijama, ato dovodi do zastoja u postupku harmoniziranja pojedinih instituta prava druatava, dr~ave lanice usvajaju ponekad rjeaenja i iz pravnih poredaka drugih dr~ava lanica te na taj na in usavraavaju svoj pravni sustav. Danas je na snazi devet smjernica koje ureuju pravo druatava. One su do~ivjele i odreene izmjene tijekom vremena. Takoer su tu i prijedlozi smjernica koje reguliraju pojedina pitanja prava druatava. Promatrajui odredbe l. 44(3)(g). i l. 94. i 95. Ugovora o EZ mo~e se zaklju iti da prvi lanak daje u~u pravnu osnovu za harmonizaciju prava druatava, ograni avajui se samo na liberalizaciju prekograni nog osnivanja trgova kih druatava u EU. l. 44(3)(g). mo~e biti osnova samo za harmoniziranje onih pitanja prava druatava koja bi ugro~avala realizaciju slobode osnivanja trgova kih druatava. Stoga unutarnja pitanja trgova kih druatava (unutarnja struktura, pitanja vezana uz Corporate Governance, odnosi izmeu dioni ara i uprave, i dr.) ne bi mogla biti harmonizirana na temelju ovog lanka pa tako on ne bi mogao biti niti osnova za cjelovitu harmonizaciju europskog prava druatava. lanci 94. i 95. pru~aju daleko airu pravnu osnovu za harmonizaciju prava druatava, budui da ovlaauju Vijee na donoaenje svih smjernica koje za cilj imaju uklanjanje ograni enja u uspostavi unutarnjeg tr~iata. Ova dva pristupa harmonizaciji se meusobno upotpunjuju, iako se razlikuju. Preporuke nemaju vee zna enje u podru ju harmoniziranja europskog prava druatava, vjerojatno zbog svoje neobvezujue naravi. 2.3. Uredbe Uredbe imaju druga iju pravnu prirodu. One obvezuju sve dr~ave lanice te se izravno primjenjuju u svim dr~avama lanicama. To zna i da one izravno i odmah postaju dijelom nacionalnog pravnog sustava, bez potrebe posebnih zakonodavnih aktivnosti pojedine dr~ave lanice. Stoga je i rezultat primjene uredbi uspostava uniformnih pravnih rjeaenja u nacionalnim pravnim porecima dr~ava lanica. U reguliranju europskog prava druatava tijela Unije su rijetko posezala za uredbama. One ine radikalnije zadiranje u nacionalne pravne poretke dr~ava lanica te to zahtijeva i potrebu njihove obzirnije primjene. Uredbe se primjenjuju pri uvoenju nekih novih pravnih instituta u europsko pravo druatva kao ato su primjerice europsko gospodarsko interesno udru~enje i Europsko druatvo (Societas Europae). Na taj na in se osigurava priznavanje tih novih oblika trgova kih druatava u svim dr~avama lanicama te se spre ava intervencija dr~ava lanica u reguliranju obilje~ja, prava i prednosti tih druatava. Danas je na snazi Uredba o Europskom gospodarskom interesnom udru~enju (engl. European Economic Interest Grouping (EEIG), njem. Europischen wirtschaftlichen Interessenvereinigung (EWIV), franc. groupement europen d'intrt conomique (GEIE)) iz 1985. godine, koja je nastala po uzoru na francusko pravo. Vijee je usvojilo i Uredbu o Statutu Europskog druatva (SE) iz 2001. godine. Kona no, Komisija je pripremila i prijedloge uredaba o uvoenju joa nekih oblika subjekata europskog prava druatava (npr. Europska zadruga, Europsko uzajamno druatvo, Europska asocijacija). Prisutne su i inicijative za uvoenje Europskog druatva s ograni enom odgovornoau. 2.4. Meudr~avni ugovori Dr~ave lanice imaju mogunost ureivanja pojedinih pitanja europskog prava druatava i primjenom meudr~avnih ugovora. Svrha usvajanja konvencija je uklanjanje ograni enja prekograni nom poslovanju trgova kih druatava. Meudr~avni ugovori nisu odigrali zna ajniju ulogu u ureenju europskog prava druatava prvenstveno zbog primjene klasi nog postupka usvajanja konvencija, ali i zbog primanja novih dr~ava lanica, ato uvijek zahtjeva otpo injanje postupka pregovaranja ispo etka. Stoga dosad ni jedna konvencija nije stupila na snagu u Uniji. 3. Suvremena kretanja u reguliranju europskog prava druatava 3.1. SLIM inicijativa Na poticaj Komisije u svibnju 1996. godine pokrenuta je Inicijativa za jednostavnije zakonodavstvo za unutarnje tr~iate (The Simpler legislation for the Internal Market Initiative (SLIM)) kojoj je cilj pojednostavniti zakonodavno ureenje pojedinih pravnih podru ja zna ajnih za uspostavu unutarnjeg tr~iata. Komisija pri odreivanju problematike koju e uzeti u razmatranje u okviru SLIM inicijative vodi ra una o moguim pretjeranim administrativnim preprekama poslovanju koje nastaju kao posljedica prevelike slo~enosti zakonodavnog ureenja pojedinog pravnog podru ja, a SLIM inicijativa treba dati prijedloge uklanjanju tih prepreka. SLIM radna grupa za pravo druatava (The Company Law SLIM Working Group) je 1999. godine donijela Preporuke za pojednostavljenje odredbi Prve i Druge smjernice (Publicitetne i Kapitalske smjernice) u okviru etvrte faze rada SLIM incijative. Prijedlozi za pojednostavljenje Prve smjernice idu za olakaanjem i airenjem upotrebe informati ke tehnologije (osobito Interneta) u trgova kim registrima pri osnivanju trgova kih druatava, kao i pribavljanja podataka o trgova kim druatvima. Nadalje se predla~e da u slu aju prekograni nog osnivanja trgova kog druatva, dr~ava u kojoj se nalazi osniva  odreuje koji e se podaci obznaniti u trgova kom registru. Dr~ava u kojoj se osniva trgova ko druatvo ima pravo nadzora samo nad istinitosti i potpunosti prijevoda podatka. Na taj na in osniva  nije du~an ispunjavati dodatne formulare u dr~avi u kojoj se osniva trgova ko druatvo. Komisija je 3. lipnja 2002. godine usvojila Prijedlog Smjernice Europskog parlamenta i Vijea za izmjenu Prve smjernice, uzimajui u obzir rad SLIM radne grupe za pravo druatava. Kada se radi o Drugoj smjernici, koja je prvenstveno namijenjena zaatiti vjerovnika, ona je do~ivjela brojne kritike. U europskim pravnim krugovima je prisutna rasprava o adekvatnosti odredbi o temeljnom kapitalu trgova kih druatava kao sredstva zaatite vjerovnika u suvremenim trendovima razvoja financijskih tr~iata i meunarodnog poslovanja. Osobito ti prigovori dolaze iz angloameri kog prava. Ipak, radna grupa se ograni ila na poboljaanje i pojednostavljenje postojeih odredbi Druge smjernice, imajui na umu i te prisutne prigovore. Kada se radi o ulozima u stvarima, predlo~eno je da ti ulozi nee podlijegati posebnoj reviziji ako je ve njihovu procjenu ranije obavio neovisni revizor. Nadalje se predvia pravo na povla enje iz trgova kog druatva ako jedan dioni ar ima viae od 90 % udjela u temeljnom kapitalu, novo ureenje stjecanja vlastitih dionica, prava prvenstva na upis novih dionica i zabrane financijske pomoi dioni arima od strane trgova kog druatva. 3.2. Nacrt prijedloga etrnaeste smjernice U okviru Komisije je ponovno o~ivio i rad na izradi Nacrta prijedloga etrnaeste smjernice o prijenosu sjediata trgova kog druatva nakon slu aja Centros. Komisija je 1997. godine pripremila Nacrt smjernice, iako joa uvijek nije na dnevnom redu zakonodavnih aktivnosti tijela Unije. Nacrt smjernice predvia ograni enu harmonizaciju. Njome e se ureivati samo prijenos registriranog sjediata (engl. registered office) ili sjediata odreenog u statutu (engl. address as mentioned in the charter) iz jedne dr~ave u drugu, a ne prijenos glavnog sjediata (engl. head office) koja za posljedicu ima promjenu mjerodavnog prava sukladno teoriji stvarnog sjediata (engl. sige rel theory). Potonje pitanje je izostavljeno iz nacrta prijedloga zbog proturje nih stajaliata o primjeni teorije stvarnog sjediata ili teorije inkorporacije (engl. incorporation theory). Nacrt prijedloga sadr~i prvenstveno odredbe postupovne prirode namijenjene zaatiti dioni ara i vjerovnika u slu aju prijenosa sjediata trgova kog druatva. Smjernica uvodi na elo da sve dr~ave lanice moraju omoguiti trgova kim druatvima prijenos sjediata u drugu dr~avu bez utjecaja na pravni subjektivitet druatva, niti se zahtijeva osnivanje novog pravnog subjekta. 3.3. Rad Visoke grupe stru njaka za pravo druatava U rujnu 2001. godine Komisija je osnovala Visoku grupu stru njaka za pravo druatava (High Level Group of Company Law Experts) radi iniciranja rasprave o potrebi modernizacije europskog prava druatava. Grupa je dobila dvostruki mandat: prvo, analizirati primjedbe Europskog parlamenta na prijedlog Trinaeste smjernice o preuzimanju dioni kog druatva, i drugo, predlo~iti Komisiji suvremeni okvir za reguliranje europskog prava druatava. Nakon ato je po etkom 2002. godine grupa objavila svoje zaklju ke u svezi s Prijedlogom Trinaeste smjernice, pristupila je izradi Izvjeaa grupe o suvremenom okviru za reguliranje trgova kog prava u Europi 4. studenog 2002. godine. Grupa se posebno bavila sljedeim pitanjima: a) ustanovljavanje i funkcioniranje trgova kih druatava i povezanih druatava, zadruga i uzajamnih druatava, uklju ujui i pitanja corporate governance; b) prava lanova druatava (dioni ara) uklju ujui prekograni no ostvarivanje prava glasa i virtualne sjednice skupatina trgova kih druatava; c) restrukturiranje i mobilnost trgova kih druatava (npr. prijenos sjediata druatva); d) mogue potrebe za novim pravnom oblicima (npr. Europsko druatvo s ograni enom odgovornoau (European Private Company)), i e) pojednostavljenje pravila Druge smjernice sukladno prijedlozima SLIM radne grupe za pravo druatava. Visoka grupa pritom polazi od izgradnje mehanizama prava druatava koji e unaprijediti efikasnost i kompetitivnost poslovanja trgova kih druatava u Uniji. Transparentnost poslovnih odnosa trgova kih druatava mo~e djelovati kao u inkoviti mehanizam zaatite interesa dioni ara i vjerovnika. Zahtijeva se aktivniji i fleksibilniji pristup zakonodavnom ureenju usvajanjem sekundarnih izvora prava (npr. usvajanje neobvezujuih kodeksa, na ela, modela-zakona i sl.), koji e uzeti u obzir suvremena kretanja u razvoju prava druatava. Pritom osobito treba voditi ra una o utjecaju burzovnog prava na pravo druatava i primjene suvremenih tehnologija (informatika, Internet). Grupa preporu uje Komisiji izradu plana zakonodavne aktivnosti u podru ju prava druatava uz pribavljenu suglasnost Vijea i Europskog parlamenta te uspostavu stalnog savjetodavnog tijela za predlaganje buduih zakonodavnih inicijativa. 4. Polo~aj Republike Hrvatske u usvajanju europskog prava druatava Sporazum o stabilizaciji i pridru~ivanju (SSP) izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih dr~ava lanica potpisan je 29. listopada 2001. godine u Luksemburgu te e stupiti na snagu kada ga ratificiraju Hrvatski sabor, parlamenti dr~ava lanica EU i Europski parlament. Do stupanja na snagu Sporazuma, primjenjuje se Privremeni sporazum. Sklapanjem Sporazuma Hrvatska je postala pridru~ena lanica Unije te joj je priznat status potencijalnog kandidata za punopravno lanstvo u Uniji. U l. 69-74. Sporazuma propisuje se obveza Republike Hrvatske da obavi usklaivanje nacionalnog zakonodavstva s europskim pravom. Postupak usklaivanja e se provoditi trajno i postupno od dana potpisivanja SSP-a do isteka roka od aest godina od dana stupanja na snagu Sporazuma. U realizaciji te obveze od osobite pomoi bit e iskustva dr~ava Srednje i Isto ne Europe koje pripadaju prvom krugu dr~ava kandidata za punopravno lanstvo u Uniji. Pritom valja izdvojiti Republiku Sloveniju i njezina iskustva u usklaivanju nacionalnog zakonodavstva, a osobito prava druatava. 5. Zaklju ak Europsko pravo druatava danas ini 9 smjernica i 1 uredba kojima se ureuju pojedina pitanja prava druatava. Brojni su prijedlozi novih smjernica i uredbi, kao i prijedlozi izmjena i dopuna postojeih pravnih instrumenata. U posljednje je vrijeme osobito ~iva zakonodavna aktivnost na usvajanju Trinaeste smjernice o preuzimanju dioni kih druatava. Posebno zna enje imaju razli ite ekspertne grupe kojima je cilj pojednostavljenje odredbi postojeih te predlaganje novih pravnih instrumenata europskog prava druatava. Pritom se u obzir uzimaju suvremene tendencije u razvoju prava druatava, a osobito utjecaj burzovnog prava na pravo druatava i primjena informati ke tehnologije. Zakonodavnom ureenju se pristupa fleksibilnije radi uspostave unutarnjeg tr~iata. Cilj je Republike Hrvatske postati punopravnim lanom Europske unije. Jedan od zadataka koji se postavljaju pred nju je i usklaivanje nacionalnog pravnog poretka s acquis communautaire. U postizanju tog zadatka mogue je slijediti i primjere nekih nama susjednih dr~ava koje su kandidati za prvi krug proairenja Unije. Pritom se ne smije izgubiti iz vida i stalno usavraavanje postojeeg europskog prava druatava.  To su slobodno kretanje radnika i osoba, slobodno kretanje roba, slobodno pru~anje usluga, sloboda poslovnog nastana i slobodno kretanje kapitala. Ukidanjem svih unutarnjih prepreka primjeni tih etiriju temeljnih sloboda ostvaruje se unutarnje tr~iate. O temeljnim slobodama podrobnije u Craig, Paul, de Brca, Grinne, EU Law: text, cases and materials, 2nd edition, Oxford University Press, Oxford 1998, str. 548-785.  U stvaranju unutarnjeg tr~iata za financijske usluge i proizvode od presudnog je zna aja hamonizacija prava druatava, ra unovodstvenog prava i pravila o reviziji bilanci trgova kih druatava. U pravu druatava kao ciljevi se postavljaju: osiguranje jednake zaatite dioni ara i ostalih osoba koji dolaze u dodir s trgova kim druatvima (zaposlenici, vjerovnici i dr.), osiguranje slobode osnivanja trgova kih druatava diljem Unije i poticanje prekograni ne suradnje izmeu trgova kih druatava iz razli itih dr~ava lanica te poticanje rasprava izmeu dr~ava lanica o reformama prava druatava i corporate governance. Vidi web stranicu  HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/internal_market/en/company/company/index.htm" http://europa.eu.int/comm/internal_market/en/company/company/index.htm .  Kocbek, Marijan, Unifikacija in harmonizacija evropskega prava dru~b in dograjevanje slovenskega ZGD, Pravnik, Ljubljana, let. 53(1998), 1-3, str. 3., Ledi, Dragutin, Bodiroga-Vukobrat, Nada, Harmoniziranje europskog prava druatava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveu iliata u Rijeci, v. 19(1998.), Supplement, str. 817-819., Barbi, Jakaa, Pravo druatava, Knjiga prva  Opi dio, Organizator, Zagreb, 1999., str. 19-20., Wymeersch, Eddy, Company Law in Europe and European Company Law, Working Paper Series  WP 2001-06, April 2001, Financial Law Institute, University of Gent, Gent 2001, str. 1.  Prijedlozi E. Ulmera i P. Sandersa o utemeljenju Societas Europaea iz 1959. godine. Vidi u Hopt, Klaus, Company Law in the European Union: Harmonization or Subsidiarity?, Centro di studi e ricerche di diritto comparato e straniero, Roma 2001,  HYPERLINK "http://www.cnr.it/CRDCS/Hopt.htm" http://www.cnr.it/CRDCS/Hopt.htm, 16. listopada 2001., str. 1., Ledi,D., Bodiroga-Vukobrat., N., op. cit., str. 818.  Radi se o takvoj vrsti dokumenta Komisije kojom ona predla~e budue akcije Zajednica u pojedinom podru ju.  Do tada se zahtijevalo jednoglasno donoaenje odluka Vijea o harmonizaciji nacionalnih pravnih poredaka.  Ovaj postupak je zamijenjen postupkom suodlu ivanja 1997. godine (Amsterdamski ugovor).  Hopt, K., op. cit., str. 1-2., Craig, P., de Brca, G., op. cit., str. 1118-1119.  Hopt, K., op. cit., str. 2.  Radi se o stvaranju nadnacionalnog prava druatava. Vidi u Barbi, J., op. cit. str. 19-20.  O postojanju europskog prava druatava mo~emo govoriti samo uvjetno. Radi se o nacionalnim pravima dr~ava lanica ija rjeaenja Unija nastoji izjedna iti. Vidi u Barbi, J., op. cit., str. 19., Hopt, K., op. cit., str. 2., Craig,P., de Brca, G., op. cit., str. 106. i 108., Wymeersch, E., op. cit., str. 7.  Kocbek, M., op. cit., str. 3., Wymeersch, E., op. cit., str. 1-2., Hopt, K., op. cit., str. 2-3.  Stavak 2. istog lanka odreuje da se pod trgova kim druatvima podrazumijevaju ona trgova ka druatva koja su osnovana na temelju graanskog ili trgova kog prava, uklju ujui zadruge te druge pravne osobe kojima je cilj ostvarivanje profita, a ureene su javnim ili privatnim pravom.  Hopt, K., op. cit., str. 2-3., Wymeersch, E., op. cit., str. 2., Kocbek, M., op. cit. str. 4., Maitland-Walker, Julian, Guide to European Company Laws, Sweet & Maxwell, London 1993, str. 471-472.  Hopt, K., op. cit., str. 3., Wymeersch, E., op. cit., str. 2., Kocbek, M., op. cit., str. 4-5.  loc. cit.  Wymeersch, E., op. cit., str. 7., Craig, P., de Brca, G., op. cit., str. 108., Barbi, J., op. cit., str. 19., Hartley, Trevor C., Temelji prava Europske zajednice: uvod u ustavno i upravno pravo Europske zajednice, Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci, Open Society Institute/Constitutional and Legal Policy Institute, Rijeka 1999., str. 210.  Wymeersch, E., op. cit., str. 7-8., Craig, P., de Brca, G., op. cit., str. 108., Hopt, K., op. cit., str. 3.  Na taj na in se onemoguava homogenost pravnih rjeaenja u nacionalnim pravnim sustavima pa se ak i ja aju posebnosti pojedinih pravnih sustava, ime se ote~ava uspostava unutarnjeg tr~iata.  Na taj na in dolazi do segmentiranja tr~iata. Vidi u Wymeersch, E., op. cit., str. 8.  Broj takvih slu ajeva iz podru ja prava druatava, u kojima je Europski sud utvrivao odgovornost dr~ava lanica za implementaciju smjernica, je malen. Npr. slu ajevi C-6/90 i C-9/90, Francovich and Bonifaci v. Italy (1991) ECR I-5357, (1993) 2 CMLR 66.; C-46/93 i C-48/93, Brasserie du Pcheur and Factortame (1996) ECR I-1029; C-392/93 The Queen v HM Treasury, ex p British Telecommunications (1996) ECR I-1631. Vidi u Wymeersch, E., op. cit., str. 8-9., Craig, P., de Brca, G., op. cit., str. 109 i 236-242.., Hopt, K., op. cit., str. 15.  Slu aj C-106/89 Marleasing v. La commercial Internacional de Alimentacin (1990) ECR I-4135. Vidi u Ledi, D., Bodiroga-Vukobrat, N., op. cit., str. 821-822., Bodiroga-Vukobrat, Nada, Harmonizacija prava tranzicijskih zemalja s europskim pravom, Pravna misao, god. 30, 11-12(1999), str. 43-44.  Odri e se tzv. horizontalno izravno djelovanje smjernica u odnosima izmeu privatnopravnih subjekata. Dr~ava lanica mora prvo implementirati sadr~aj smjernica u svoj nacionalni pravni poredak. Vidi u Hopt, K., op. cit., str. 15, Wymeersch, E., op. cit., str. 8-9.  injeni na situacija je takva da se Prva, etvrta, Sedma i Jedanaesta smjernica primjenjuju i na dioni ka druatva i na druatva s ograni enom odgovornoau, dok se Druga, Trea i `esta smjernica primjenjuju samo na dioni ka druatva. Dvanaesta smjernica se primjenjuje samo na druatva s ograni enom odgovornoau. Vidi u Wymeersch, E., op. cit. str. 6.  Jedno od osobito spornih pitanja koje se javlja pri ureenju europskog prava druatava predstavlja suodlu ivanje zaposlenika i njihova participacija u tijelima trgova kog druatva. Kako je Komisija slijedila rjeaenja njema kog prava, s time se nisu suglasile ostale dr~ave lanice, osobito Francuska i Velika Britanija. To je i jedan od razloga zbog kojih joa uvijek nije usvojena Peta smjernica, kao ato je svoj neuspjeh do~ivio i pokuaaj harmoniziranja instituta povezanih druatava (Prijedlog Devete smjernice). Naime, prigovara se da je njema ko pravo druatava suviae kruto, slo~eno i opse~no.  Trea i `esta smjernica.  To potvruje razvoj suvremenog prava druatava u SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Belgiji. U nadle~noj upravi Komisije za financijske institucije i poreze (General Directorate XV) presudnu ulogu su imali upravo engleski pravnici, pri emu valja istai da danas ta uprava ima u nadle~nosti i harmonizaciju prava druatava i burzovnog, financijskog i poreznog prava (General Directorate XV je zadu~ena za pitanja uspostave unutarnjeg tr~iata i financijskih slu~bi EU). Ova uprava je dobila prevagu u odnosu na upravu za harmoniziranje prava druatava (General Directorate III).  Njema ku pravnu tradiciju upravo obilje~ava nastojanje ka cjelovitom kodificiranju pojedinih grana prava putem obvezujuih pravnih instrumenata (smjernice), za razliku od angloameri ke pravne tradicije koja je sklonija fleksibilnijem reguliranju te~ei deregulaciji pojedinih pravnih podru ja (primjena preporuka i drugih neobvezujuih pravnih instrumenata).  To su: 1) Prva smjernica o  razotkrivanju informacija iz 1968. godine (Publicitetna smjernica;  HYPERLINK "http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1968&nu_doc=151&type_doc=Directive" First Council Directive 68/151/EEC of 9 March 1968 on co-ordination of safeguards which, for the protection of the interests of members and others, are required by Member States of companies within the meaning of the second paragraph of Article 58 of the Treaty, with a view to making such safeguards equivalent throughout the Community); 2) Druga smjernica o o uvanju temeljnog kapitala dioni kih druatava iz 1976. godine (Kapitalska smjernica;  HYPERLINK "http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1977&nu_doc=91&type_doc=Directive" Second Council Directive 77/91/EEC of 13 December 1976 on coordination of safeguards which, for the protection of the interests of members and others, are required by Member States of companies within the meaning of the second paragraph of Article 58 of the Treaty, in respect of the formation of public limited liability companies and the maintenance and alteration of their capital, with a view to making such safeguards equivalent); 3) Trea smjernica o fuzijama iz 1978. godine (Smjernica o zdru~ivanjima (pripajanje, spajanje) dioni kih druatava;  HYPERLINK "http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1978&nu_doc=855&type_doc=Directive" Third Council Directive 78/855/EEC of 9 October 1978 based on Article 54(3)(g) of the Treaty concerning mergers of public limited liability companies); 4) etvrta smjernica o bilancama iz 1978. godine ( HYPERLINK "http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1978&nu_doc=660&type_doc=Directive" Fourth Council Directive 78/660/EEC of 25 July 1978 based on Article 54(3)(g) of the Treaty on the annual accounts of certain types of companies); 5) `esta smjernica o diobama (podjelama) dioni kih druatava iz 1982. godine ( HYPERLINK "http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1982&nu_doc=891&type_doc=Directive" Sixth Council Directive 82/891/EEC of 17 December 1982 based on Article 54(3)(g) of the Treaty, concerning the division of public limited liability companies); 6) Sedma smjernica o konsolidaciji bilanca iz 1983. godine ( HYPERLINK "http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1983&nu_doc=349&type_doc=Directive" Seventh Council Directive 83/349/EEC of 13 June 1983 based on the Article 54(3)(g) of the Treaty on consolidated accounts); 7) Osma smjernica o revizijama bilanci iz 1984. godine ( HYPERLINK "http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1984&nu_doc=253&type_doc=Directive" Eighth Council Directive 84/253/EEC of 10 April 1984 based on Article 54(3)(g) of the Treaty on the approval of persons responsible for carrying out the statutory audits of accounting documents); 8) Jedanaesta smjernica o javnosti (publicitetu) podru~nica iz 1989. godine ( HYPERLINK "http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1989&nu_doc=666&type_doc=Directive" Eleventh Council Directive 89/666/EEC of 21 December 1989 concerning disclosure requirements in respect of branches opened in a Member State by certain types of company governed by the law of another State); 9) Dvanaesta smjernica o druatvu s ograni enom odgovornoau s jednim lanom iz 1989. godine ( HYPERLINK "http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1989&nu_doc=667&type_doc=Directive" Twelfth Council Company Law Directive 89/667/EEC of 21 December 1989 on single-member private limited-liability companies). Podrobnije o sadr~aju ovih smjernica vidi u Kocbek, M., op. cit., str. 5-12., Ledi, D., Bodiroga-Vukobrat, N., op. cit., str. 822-826. Ovdje valja spomenuti i Smjernicu koja dopunjuje Statut Europskog druatva u vezi s suodlu ivanjem zaposlenika iz 2001. godine (Council Directive 2001/86/EC of 8 October 2001 supplementing the Statute for a European company with regard to the involvement of employees), Smjernicu o zajedni kom sustavu oporezivanja druatava-majki i druatava-keri koje pripadaju razli itim dr~avama lanicama iz 1990. godine (Council Directive 90/435/EEC of 23 July 1990 on the common system of taxation applicable in the case of parent companies and subsidiaries of different Member States) i Smjernicu o zajedni kom sustavu oporezivanja u slu aju fuzija, dioba (podjela), prijenosa imovine i zamjene dionica trgova kih druatava koje pripadaju razli itim dr~avama lanicama iz 1990. godine (Council Directive 90/434/EEC of 23 July 1990 on the common system of taxation applicable to mergers, divisions, transfers of assets and exchanges of shares concerning companies of different Member States). Cjeloviti sadr~aj svih navedenih smjernica se nalazi na web stranici  HYPERLINK "http://europa.eu.int/eur-lex/en/lif/reg/en_register_1710.html" http://europa.eu.int/eur-lex/en/lif/reg/en_register_1710.html .  Prijedlozi smjernica su: 1) Prijedlog Pete smjernice o ustrojstvu dioni kih druatava iz 1972. godine (Strukturna smjernica (posljednja izmjena prijedloga smjernice iz 1991. godine (COM/91/372)); Proposal for a Fifth Directive on the coordination of safeguards which for the protection of the interests of members and outsiders, are required by member states of companies within the meaning of Article 59, second paragraph, with respect to company structure and to the power and responsibilities of company boards (COM/72/887)).; 2) Nacrt prijedloga Devete smjernice o povezanim drutvima (nije nikad bio objavljen; Draft proposal for a Ninth Directive on groups of companies); 3) Prijedlog Desete smjernice o meunarodnim fuzijama iz 1984. godine (Proposal for a Tenth Directive of the Council based on Article 54(3)(g) of the Treaty concerning cross-border mergers of public limited companies (COM/84/727)); 4) Prijedlog Trinaeste smjernice o preuzimanjima dioni kih druatava iz 1989. godine (posljednja verzija prijedloga smjernice iz 2002. godine (COM/2002/0534); Proposal for a 13th European Parliament and Council Directive on Company Law concerning takeover bids (COM/95/0655)). Valja spomenuti i prijedloge Smjernice o zajedni kom sustavu oporezivanja kamata i licencnih naknada izmeu povezanih druatava iz razli itih dr~ava lanica iz 1998. godine (Proposal for a Council Directive on a common system of taxation applicable to interest and royalty payments made between associated companies of different Member States (COM/98/0067)), izmijenjeni prijedlozi Smjernice koja dopunjuje Statut Europske zadruge u vezi s suodlu ivanjem zaposlenika iz 1993. godine (Amended proposal for a Council Directive supplementing the Statute for a European cooperative society with regard to the involvement of employees (COM/93/252), Smjernice koja dopunjuje Statut Europskog uzajamnog drutva u vezi s suodlu ivanjem zaposlenika iz 1993. godine (Amended proposal for a Council Directive supplementing the Statute for a European mutual society with regard to the involvement of employees (COM/93/252)) i Smjernice koja dopunjuje Statut Europske asocijacije u vezi s suodlu ivanjem zaposlenika iz 1993. godine (Amended proposal for a Council Directive supplementing the Statute for a European association with regard to the involvement of employees (COM/93/252)) te prednacrte Smjernice o likvidaciji trgova kih druatava i etrnaeste smjernice o prijenosu sjediata trgova kog druatva. Vidi u Wymeersch, E., op. cit., str. 10-11. i web stranicu  HYPERLINK "http://europa.eu.int/eur-lex/en/com/reg/en_register_1710.html" http://europa.eu.int/eur-lex/en/com/reg/en_register_1710.html .  Pritom dr~ave lanice nisu pru~ale vee otpore usvajanju smjernica koje su ureivale vanjske odnose trgova kih druatava (npr. zaatita vjerovnika, bilance druatava, temelji kapital) i implementirale su ih u cijelosti u nacionalne pravne sustave, dok su smjernice koje su se ticale unutarnje strukture trgova kih druatava (npr. odnosi izmeu dioni ara i uprave, suodlu ivanje zaposlenika, prijenos sjediata druatava, odnosi povezanih druatava, i dr.) nailazile na otpore dr~ava lanica i nisu niti bile usvojene. Vidi u Wymeersch, E., op. cit. str. 14-16.  Preporuke imaju znatno veu ulogu u harmonizaciji prava vrijednosnih papira i burzovnog prava. Postojee preporuke Komisije koje se primjenjuju na trgova ka druatva odnose se uglavnom na ra unovodstveno pravo i reviziju bilanci. Vidi web stranicu  HYPERLINK "http://europa.eu.int/eur-lex/en/lif/reg/en_register_1710.html" http://europa.eu.int/eur-lex/en/lif/reg/en_register_1710.html .  Slu aj C 34/73, Variola v. Amministrazione delle Finanze (1973) ECR 981. O pravnoj prirodi uredbi vidi u Barbi, J., op. cit., str. 19-20., Craig, P., de Brca, G., 106-107., Hartley, T.C., op. cit., str. 206-207.  Council Regulation (EEC) No 2137/85 of 25 July 1985 on the European Economic Interest Grouping (EEIG). ak ni ova uredba ne ureuje na cjeloviti na in djelovanje i ustrojstvo Europsko gospodarsko interesno udru~enje (EGIU). Vanjski pravni odnosi EGIU prosuuju se prema mjerodavnom nacionalnom pravu dr~ave lanice u kojoj se ostvaruju. Eventualne pravne praznine koje se ti u ureenja unutarnjih odnosa EGIU, takoer se popunjavaju primjenom nacionalnih pravnih pravila. To otvara mogunost razli itih pristupa nacionalnih zakonodavstava ureenju pravnog polo~aja EGIU. Vidi u Hopt, K., op. cit., str. 2.  Council Regulation (EC) No 2157/2001 of 8 October 2001 on the Statute for a European company (SE). Ovom uredbom se uvodi novi oblik trgova kog druatva (europsko dioni ko druatvo), koje e poslovati diljem Unije bez ikakvih ograni enja. Pitanje suodlu ivanja zaposlenika u Europskom druatvu je ureeno posebnom smjernicom (Council Directive 2001/86/EC), ato je dugo vremena blokiralo donoaenje spomenute uredbe. Vidi u Wymeersch, E., 39-44. Pored ovih dviju uredbi, Vijee je usvojilo i Uredbu o primjeni meunarodnih ra unovodstvenih standarda iz 2002. godine (Regulation (EC) No 1606/2002 of the European Parliament and of the Council of 19 July 2002 on the application of international accounting standards). Vidi web stranicu  HYPERLINK "http://europa.eu.int/eur-lex/en/lif/reg/en_register_1710.html" http://europa.eu.int/eur-lex/en/lif/reg/en_register_1710.html .  Izmijenjeni prijedlog Uredbe o Statutu Europske zadruge iz 1993. godine (Amended proposal for a Council Regulation (EEC) on the Statute for a European cooperative society (COM/93/252), Izmijenjeni prijedlog Uredbe o Statutu Europskog uzajamnog drutva iz 1993. godine (Amended proposal for a Council Regulation (EEC) on the Statute for a European mutual society (COM/93/252) i Izmijenjeni prijedlog Uredbe o Statutu Europske asocijacije iz 1993. godine (Amended proposal for a Council Regulation (EEC) on the Statute for a European association (COM/93/252). Prvi prijedlozi ovih uredbi su se pojavili ve 1991. godine. Pravno reguliranje suodlu ivanja zaposlenika u tim subjektima prava druatava je takoer predlo~eno smjernicama (vidi fusnotu br. 28). Iz ovog se mo~e zaklju iti kako su planovi tijela Unije vrlo ambiciozni u pogledu reguliranja europskog prava druatava uredbama.  Kocbek, M., op. cit., str. 18, Wymeersch, E., 2. i 3-4., Hopt, K., op. cit., str. 3. Primjer je Konvencija o uzajamnom priznavanju trgova kih druatava i pravnih osoba iz 1968. (The Convention concerning the mutual recognition of Companies and legal persons).  Radne grupe u okviru SLIM inicijative daju prijedloge za pojednostavljenje postojeih smjernica te nemaju mandat da predla~u reviziju postojeih smjernica ili predla~u nove smjernice.  Radna grupa je radila pod predsjedanjem belgijskog profesora prava E. Wymeerscha, a bila je sastavljena od predstavnika dr~ava lanica (Austrije, Finske, Italije, Luksemburga i `panjolske), stru njaka i pravnih prakti ara.  E. Wymeersch, op. cit., str. 27-28, Wymeersch, Eddy, Company Law in the 21st Century, Working Paper Series WP 1999-14, October 1999, Financial Law Institute, University of Gent, Gent 1999, str. 2-3., Recommendations by the Company Law Slim Working Group on the simplification of the first and second Company Law Directives, 1999,  HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/internal_market/en/company/company/official/index.htm" http://europa.eu.int/comm/internal_market/en/company/company/official/index.htm, 20. sije nja 2003., str. 7.  Predla~e se da se podaci koji se upisuju u trgova ke registre dostavljaju i u pisanom i u elektroni kom obliku te da se uspostavi informati ka mre~a koja e omoguavati brz i jednostavan pristup obznanjenim podacima. Vidi u Wymeersch, E., Company law in 21st Century, str. 3. i Company Law in Europe and European Company Law, str. 28-30.  To e zahtijevati i odreene prilagodbe Jedanaeste smjernice (Smjernica o publicitetu podru~nica).  Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council amending Council Directive 68/151/EEC, as regards disclosure requirements in respect of certain types of companies (COM/2002/0279). O ekuje se da bi ova smjernica trebala biti implementirana u nacionalna zakonodavstva dr~ava lanica do 1. sije nja 2005. godine. Na taj na in e se omoguiti br~e i jednostavnije pribavljanje podataka o trgova kim druatvima te pojednostavniti propise o obvezi trgova kih druatava na javnost njihovog poslovanja.  Tako e se postupiti i u slu aju ako se kao ulog unose vrijednosni papiri kojim se trguje na uobi ajnim financijskim tr~iatima.  Vidi u Wymeersch, E., Company law in 21st Century, str. 3-4. i Company Law in Europe and European Company Law, str. 31-36.  ECJ, 09.03.1999., C-212/97  Wymeersch, E., Company Law in Europe and European Company Law, str. 36-39.  Trenutno je u postupku usvajanja Prijedlog Trinaeste smjernice iz 2002. godine (verzija od 2. listopada 2002. godine) koji je Komisija izradila uzimajui u obzir zaklju ke Grupe i primjedbe Europskog parlamenta (Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council on takeover bids (COM/2002/0534)).  Report of The High Level Group of Company law Experts on A Modern Regulatory Framework for Company Law in Europe, Brussels, 4 November 2002 (Winter Report 2002). Vidi web stranicu  HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/internal_market/en/company/company/modern/consult/report_en.pdf" http://europa.eu.int/comm/internal_market/en/company/company/modern/consult/report_en.pdf.  Pritom se ne zanemaruje zaatita dioni ara i vjerovnika trgova kih druatava, a koja je dosad bila u srediatu harmoniziranja europskog prava druatava. No kriti ki se analizira i postojei sustav zaatite interesa tih grupacija te se predla~u i neki novi, efikasniji mehanizmi.  Winter Report 2002., str. 3-28.  Stabilisation and Association Agreement between the Republic of Croatia and the European Communities and its Member States. Vidi web stranicu  HYPERLINK "http://www.mei.hr/Download/2002/07/05/SSP_cjeloviti_tekst1.pdf" http://www.mei.hr/Download/2002/07/05/SSP_cjeloviti_tekst1.pdf .  O ekuje se da e za stupanje na snagu Sporazuma biti potrebno oko dvije godine.  Privremeni sporazum predvia primjenu trgovinskog i prometnog dijela SSP-a od 1. sije nja 2002. godine.  Planom provedbe Sporazuma predvieno je da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgova kim druatvima, Zakona o sudskom registru, Zakona o ra unovodstvu, Zakona o reviziji, Zakona o platnom prometu i Zakona o atedno-kreditnim zadrugama treba izraditi do prosinca 2004. godine. Vidi web stranicu  HYPERLINK "http://www.mei.hr/download//2002/03/12/Plan_provedbe_SSP.pdf" http://www.mei.hr/download//2002/03/12/Plan_provedbe_SSP.pdf , str. 20. i 55-56. Plana provedbe. Uz prijedlog zakona se dostavlja i Izjava o usklaenosti i Usporedni prikaz podudarnosti odredbi prijedloga akta s odredbama relevantnih propisa EU. Vidi web stranicu  HYPERLINK "http://www.mei.hr/default.asp?ru=149&akcija" http://www.mei.hr/default.asp?ru=149&akcija.  Kocbek, Marijan, Unifikacija in harmonizacija evropskega prava dru~b in dograjevanje slovenskega ZGD, str. 19-23. i Nekateri predlogi za uskladitev in dopolnjevanje ZGD, Podjetje in delo, Vol. XXIV, 5(1998), str. 453-461. PAGE  PAGE 5  @ H L N ^ . 0 4HXptvFH 8!f#h#2&4&<&`&&*(*t0v0b1d1557778\<^<AARDTDE.EFFKKLL N NNLN,O`OlOOSSRXXhYjY Z"Z[[ j0JU5\ 56\]6]\*L H J L N ^ ` n 6!8!:&<&^&$a$`$`a$$a$$a$ p#ll^&`&**h157788b<AFNNHNJNS^_NgNhPhhhjh~k@pluuuy[^^^^__dccHgJgJhLhPhjhzk|knnp$q(q0qBqqqqqqqrr$rJrLrNrrBsDsttluuyyyz{|| |*,~hj|~XZ*~ēF\:p~24CJaJaJ 6]aJ 56\]6] j0JUXyydzfzzz^`Z\vxp$`a$`$a$4*,<lz|XZ`DF"$VX\v½<>DF-? @`b 78CjU0JjU jUH* 56\]6] j0JUSD`7C Ph($a$ "PRhj(*P|`hj:;<^_RT()z|opqNO&'jM UjUjUj"UjkU0JjU jU6]CJj0JCJU j0JUEh.047P9>{DIK`M$O:RTUYZ[[\^`b:b[cdxenk$a$'i j k     / 0 1 V W  jl'(stu/////$0&0.00044|6~67777777P9R9>>CC7D8D9DvDwD{D|DIIKK`MbM$O(OOjUj UjU j0JUj1UjxUj U0Jj U jUHOOPP?Q@QAQQQ:RTBTTTUUYYZZ[[[[[[\\^^<_=_____```bb:b;b*B*ph,B@", Body Text$a$L^2L Normal (Web)dd[$\$B*mH phsH >V@A> FollowedHyperlink >*B* ph0P@R0 Body Text 26], @b, Footer  p#&)@q& Page NumberayD G `:.) w!#p$%'*++-A--1%23%77`8:=>>?>AADEFJMMPS"TUVUW+X  !"#$%&'()*+,-./012345678& @ ^ S p 6r5Bb/3=?fA?BDHKLGM)NGPQRTTU#UpUV,XAYdYZZB[=^_ _&KLMfgQR}7 bc/01y! % %$%%%'--1'2(242523 6888::2;3;I;J;=>AEEEEJJJJSSSS-X.X;Xggh3iPjkxkklRmnmnpqr"tyvvxBzFgm' '{iP !De" 0@0@0@0@0@0@0M@0M@0M@0M@0M@0M@0M@0M@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @@0@0 [4'Ojl^&ynkll !!4!w?`w7 !###$E%i%'&&&'k((!)))*++,|--22*3=k==@"A`AGG HxOO'PfWW)XYBZZ}\\]]^:^ _XXXXXXXXXXXXXXXXXXXX8@0(  B S  ? _Hlt30401172 _Hlt30401389 _Hlt30401390 _Hlt30401168 _Hlt30401169 _Hlt30581850 _Hlt30581848 _Hlt30581849 _Hlt30487295 _Hlt30487296 _Hlt30582341 _Hlt30587224 _Hlt30847505 _Hlt30847423 _Hlt30847424Czzz__ЏЏ8XX@@@@@ @@@@@ @ @ @ @@``cccяя 9YYJU]i  -!:!%%%%%%%%1*<*..////22B5C5K5L5S5o6w6x666666666666666666677 7~99;;;;;;;;;;;;;;;;;======>>>>>n>o>{>~>>>>??AABBFFGGGGGGGGGGGGGG#H'H(H.HHHHHHH8IEIFILI{IIuJJLKMKQKRKWKXK]K^K`KaKhKiKlKmKtKFNONPNZN\N]NNNOOOOOOOPPPPQQSSYYZ Z[[[[\\O]V]u]~]^^ ^^^^^^^!^&^)^+^/^1^6^7^:^;^D^J^Q^S^Y^Z^d^e^j^l^r^^^A`N```````aaaaaaaaaaaaaaab;b@bBbJbLbTbUb]bbbbbbbGcPcRcVcXc_c`cccdcfcncqcrczc{cccccccccccccccccccccc dddd!d,d-d5d6d>dWd[d]dbdddkdldodpdrdsdvdwddddddddddddddddddddddddddaehekesete|eeeffffffffffffff g g"g&g0g3gTgbgzgggg>hDhNhQh^hbhlhoh{hhhhhhhhhhhhhhhhhhiiii#i&ijj#j$jRjVj`jcjqjzjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkk&k)k5k>kHkKkWk]kgkjkzk}kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkklllllllllllllllllm mmmmm%m(m6m:mDmGmLnUn_nbn&o0o1o4o5o=oAoFooooooooooooooooooooooooooopp&p)p7pwIwxxxxJyUyyyz*zzz||} }uwx{   ).4<=Eŋ  #,/2:;BCGHNRUVabden $-0178>?ABJKUVXY\]abdekluvyzlst}ĎȎώюڎ܎ )*017ruԐܐݐ "#-.0145>?ABIJMNW]efhiopvwyzđȑϑБّڑݑ x}~ "#*+04;EGHKLRS]^cdjkrsuv|}<DEHPXYcdghopy}`hilovw•Õ˕̕Еѕٕؕky͖Ζіږݖ (|Ǘȗїҗߗ ()+,5˜ŘȘϘИ٘ژ!"-.01:ʙәݙX_crsxyĞԞٞߞ !()3EGKOX[\demnvweisvġ͡Сӡۡܡ{ɢТѢڢ)2ã֣أ٣ܣݣ &')*78BCLTW=DEMNQT[\fps|  *47@CFNOUV]¦ʦ˦ΦѦئ٦rioy|()3478>?JKMNWX[\abioy!09;?AHILMOPSY`bijopvī֫ !"$%()./239:ABEFP  #$&,3?FGJKMUXYabijm  !()129:CSZ[efrsuv}~EOr{ñı̱ͱԱձر "*-.67>?B&./25>?ABEFNOYZ]^`adelpxy}dzͳӳԳ޳߳ %&,9<$*+1FSTWXcdmnuvyzǶʶPS%'.<>MW^cdfgstûɻѻһԻջٻ %&JMegPR|~6 8 ac.102x!z! % %#%&%''----11&2(23262336!6778888::1;3;H;J;==>>AAEEEEJJJJSSSS,X.X:X=X7[9[\\\\^^aacc e@eeeffpfsfffg"g=g@ggghh2i5ijj#j$jOjRjkkwkzkkkllQmTmnnlnonppqqrrss!t$tPu`uxv{vvvxxAzzۊ")Z͏ EH!filo&) &)z}߮hkOR  $CF#adg!$  dionis juri-C:\My Documents\Dionis\pravodruatavaunija.doc dionis juriVC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of pravodruatavaunija.asd dionis juri-C:\My Documents\Dionis\pravodruatavaunija.doc dionis juri-C:\My Documents\Dionis\pravodruatavaunija.doc dionis juri-C:\My Documents\Dionis\pravodruatavaunija.doc dionis juri-C:\My Documents\Dionis\pravodruatavaunija.doc dionis juri-C:\My Documents\Dionis\pravodruatavaunija.doc dionis juri-C:\My Documents\Dionis\pravodruatavaunija.doc dionis juri-C:\My Documents\Dionis\pravodruatavaunija.doc dionis juri4C:\My Documents\Dionis\ lanci\pravodruatavaunija.docC"8<.2@Td@^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`o(.^`OJPJQJ^Jo(-$ $ ^$ `o()@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.C"82@L|P>dNBVxφdT軖2ҍzn0 z-JNr      @d4 %+-678;<>HIMUWX^adAeAfAjklopqrz|}JJJJJJJXXXXXwwwwwwwww ffff@@ @@@&@*@8@N@Z@^@p@r@t@z@|@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@ @@@@@4@@@<@@ @P@@*@0@4@>@@@F@@@R@T@\@@@`@@@d@h@j@@UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial?5 :Courier New;Wingdings"1h9KqvFqF o o L'!0d ^2Mr dionis juri dionis juri Oh+'0   < H T `lt|Mrr dionis jurioionion Normal.dot dionis jurio32nMicrosoft Word 9.0@Z!_Q@1@ͷ@`֬)o L ՜.+,D՜.+,< hp  pravni fakultet' ^ Mr TitleP 8@ _PID_HLINKSAx$w9,http://www.mei.hr/default.asp?ru=149&akcija$<6=http://www.mei.hr/download//2002/03/12/Plan_provedbe_SSP.pdf;!3?http://www.mei.hr/Download/2002/07/05/SSP_cjeloviti_tekst1.pdfFC0Zhttp://europa.eu.int/comm/internal_market/en/company/company/modern/consult/report_en.pdfl-Phttp://europa.eu.int/comm/internal_market/en/company/company/official/index.htmq*>http://europa.eu.int/eur-lex/en/lif/reg/en_register_1710.htmlq'>http://europa.eu.int/eur-lex/en/lif/reg/en_register_1710.htmluy$>http://europa.eu.int/eur-lex/en/com/reg/en_register_1710.htmlq!>http://europa.eu.int/eur-lex/en/lif/reg/en_register_1710.htmlahttp://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1989&nu_doc=667&type_doc=Directiveahttp://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1989&nu_doc=666&type_doc=Directiveohttp://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1984&nu_doc=253&type_doc=Directiveihttp://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1983&nu_doc=349&type_doc=Directiveehttp://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1982&nu_doc=891&type_doc=Directive`http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1978&nu_doc=660&type_doc=Directivec http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1978&nu_doc=855&type_doc=DirectiveNb http://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1977&nu_doc=91&type_doc=Directivechttp://europa.eu.int/servlet/portail/RenderServlet?search=DocNumber&lg=en&nb_docs=25&domain=Legislation&coll=&in_force=NO&an_doc=1968&nu_doc=151&type_doc=DirectiveR\!http://www.cnr.it/CRDCS/Hopt.htmNiGhttp://europa.eu.int/comm/internal_market/en/company/company/index.htm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry F`ݬ)Data 1TableUWordDocument1SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8 CompObjjObjectPool`ݬ)`ݬ)  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q