Pregled bibliografske jedinice broj: 130711
Utjecaj termičkih oksida na mjestimičnu depasivaciju austenitnog čelika
Utjecaj termičkih oksida na mjestimičnu depasivaciju austenitnog čelika, 2002., doktorska disertacija, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
CROSBI ID: 130711 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj termičkih oksida na mjestimičnu depasivaciju austenitnog čelika
(Influence of thermal oxide on local depassivation of austenitic steel)
Autori
Vesna Alar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Mjesto
Zagreb
Datum
18.12
Godina
2002
Stranica
132
Mentor
Prof. Ivan Esih
Ključne riječi
nehrđajući čelici; pasivnost; termički oksidni slojevi; jamičasta korozija
(stainless steels; passivity; thermal oxide layers; pitting corrosion)
Sažetak
Istraživan je utjecaj termičkih oksida na mjestimičnu depasivaciju austenitnog čelika. U tu svrhu uzorci čelika AISI 316L su izotermno grijani kako bi se simulirali uvjeti prethodne primjene i uspoređivani su s negrijanim uzorkom. Isti čelik je grijan i u temperaturnom gradijentu kako bi se simulirali uvjeti zavarivanja. Karakterizacija termičkih oksida oblikovanih izotermnim grijanjem i u temperaturnom gradijentu provedena je rendgenskim, spektrometrijskim i elektrokemijskim metodama. Određena je mikrostruktura svih uzoraka i debljina termičkih oksida. Ispitivanje sklonosti jamičastoj koroziji provedeno je prema ASTM-u G48-92 u otopini FeCl3 tijekom 72 sata pri temperaturi 25 oC. Izmjereni pokazatelji jamičaste korozije upućuju na to da najveću sklonost ovoj koroziji uzrokuju oksidi nastali pri 600 oC. Kod uzoraka grijanih u temperaturnom gradijentu najveću sklonost pokazuje žuta zona (320 oC) boja interferencije prvog reda. Nakon kemijskog uklanjanja oksida bitno se mijenjaju pokazatelji jamičaste korozije. Rendgenskom difrakcijom je utvrđeno da se prilikom grijanja na površini čelika oblikuje oksidni sloj koji se pretežno sastoji od kromovih i željeznih oksida a njegova debljina se povećava porastom temperature. AES metodom detektirani su željezo i kisik kod svih izotermno grijanih uzoraka, te kod negrijanog uzorka. XPS metoda kod izotermno grijanih uzoraka ukazuje na površinsku prisutnost kromovih i željeznih oksida. Prilikom izotermnog grijanja pri temperaturama višim od 600 oC povećava se veličina austenitnog zrna u nehrđajućem čeliku. Vrijednosti elektropotencijala ukazuju na važnost uklanjanja termičkih oksida s površine čelika AISI 316L bez obzira na način njihovog nastajanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Strojarstvo
POVEZANOST RADA