ࡱ> ~9 >bjbj. CUlJlb b b v l/l/l/8/\0v 200"000YN.NN WYYYYYY$ :B}%b NHhYNNN}}00}}}Nb ^0(b 0W}NW}|}K*  Nb ;00 ;v !l/ o ;0V|{>|;}v v  Dr. sc. MILENA PER`I, redoviti profesor Fakultet za turisti ki i hotelski menad~ment Opatija, Sveu ilate u Rijeci MAJDA `ALE, dipl. oecc., direktorica Turisti ka zajednica Opine Baaka REZULTATI ISTRA}IVANJA IZGRAENOSTI RA UNOVODSTVENOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA TURISTI KE ZAJEDNICE DESTINACIJE Turisti ka zajednica destinacije predstavlja temeljnu eliju u sustavu turisti kog organiziranja u Hrvatskoj, na elu s Hrvatskom turisti kom zajednicom. Zadatak joj je da stvara, promi e i koordinira aktivnosti vezane za identitet, sadr~aj i kvalitetu turisti ke ponude destinacije. Kako su menad~mentu turisti ke zajednice u donoaenju poslovnih odluka potrebne relevantne informacije, pristupilo se istra~ivanju stupnja izgraenosti njihova ra unovodstvenog informacijskog sustava. Istra~ivanje je obavljeno anketnim upitnikom, koji je upuen na 82 najvee turisti ke zajednice gradova, opina, mjesta i otoka u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Li ko-senjskoj, Zadarskoj, `ibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrova ko-neretvanskoj, Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivni ko-kri~eva koj i Zagreba koj ~upaniji. Ispunjeni upitnik su poslale 42 turisti ke zajednice, ato ini viae od 50% izabranog uzorka, pa se isti ocjenjuje reprezentativnim. Rezultati istra~ivanja upuuju na potrebu podizanja kvalitete ra unovodstvenih informacija. To zna i prilagodbu na ina i izvora njihove pripreme prvenstveno u podru ju internog obra una, te povezivanje sa ostalim izvorima informacija, ato metodoloaki mora biti usklaeno u fazama planiranja, kontrole i izvjeaivanja. Klju ne rije i: turisti ka zajednica; destinacija; ra unovodstveni informacijski sustav izvjeaivanje; menad~ment; U V O D U gospodarskom razvoju Hrvatske, turizam je jedna od najperspektivnijih grana djelatnosti. No, komparativne prednosti joa uvijek nisu pretvorene i u konkurentske prednosti ato zna i da treba ulo~iti puno napora da bi se uspjeano vodio korak sa susjednim i konkurentskim turisti kim zemljama. No, usprkos i tome, turizam se u Hrvatskoj  dogaa i to je dovoljan argument da se na nacionalnoj i lokalnoj razini stalno ula~u napori na njegovu razvoju i kontinuiranom poboljaanju kvalitete. Zna ajnu ulogu u promicanju hrvatskog turizma imaju turisti ke zajednice koje djeluju 10-tak godina, a ustrojavaju se od razine turisti kog mjesta do nacionalne razine. Njihov je temeljni zadatak promicanje turizma na podru ju na kojem djeluju i to na nacionalnom i meunarodnom planu. Njihov djelokrug rada i izvori financiranja regulirani su prvenstveno Zakonom o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakonom o boravianoj pristojbi i Zakonom o lanarinama u turisti kim zajednicama, ali i drugim podzakonskim aktima. U sustavu djeluje Hrvatska turisti ka zajednica (HTZ) i 322 ostale turisti ke zajednice (TZ) i to 21 TZ ~upanije, 102 TZ grada, 168 TZ opina i 29 TZ mjesta, kao i jedna oto na TZ. Ispitane su 42 temeljne TZ (20 gradskih, 20 opinskih, 1 mjesta i 1 oto na TZ), ato formalno ini samo 13% ukupnog broja TZ-a, no one po financijskoj snazi (viae od 30%), zna enju turisti kih regija u kojima djeluju (Istra, Kvarner, Dalmacija& ), kao i tipu turisti ke ponude destinacije (odmoriani, kongresni, topli ki& ) u cijelosti reprezentiraju stvarnu situaciju, potrebe i mogunosti turisti kog organiziranja u Republici Hrvatskoj. Anketirane TZ vlastiti rad i aktivnosti temelje na Statut-u i Poslovnik o radu Skupatine, a veina ih koristi i odredbe Poslovnika o radu Nadzornog odbora (83%), Poslovnika o radu turisti kog ureda (95%). Osim toga, preko 50% zajednica ima i Pravilnik o radu turisti kog ureda, Pravilnik o odabiru i izlu ivanju arhivske grae, Sistematizacija radnih mjesta, Pravilnik o plaama i sl. Ozbiljnost pristupa ispunjavanju upitnika omoguava da se sagledaju kvantitativni odnosi, ali i da se ocijeni kvalitativni pristup podlogama relevantnim za izgradnju informacijskog sustava i sustava izvjeaivanja u TZ. To je utoliko zna ajnije, kada se zna da ak 45% TZ u prosjeku ima samo jednog do dva stalno zaposlena radnika (direktor ureda i joa jedan), s time da se u ljetnim mjesecima po potrebi zapoaljavaju joa 2 - 4 sezonca. Samo u 10 veih TZ stalno je zaposleno od 3 do 7 radnika, no u malim TZ slabije financijske snage, poslove obavljaju volonteri. Specifi na je samo TZ otoka, koja ima samo jednog zaposlenog ali nema u sustavu reguliran siguran na in financiranja (sporazumno je financiraju zainteresirane oto ne TZ i lokalna samouprava). U TZ se zapoaljavaju turisti kih radnici visokog stupnja obrazovanja (70% ispitanika ima visoku stru nu spremu), koji uz to moraju imati i potrebna specifi na znanja (znanje jezika, organizacijske sposobnosti, komunkativnost i sl.). Rad TZ se naj eae (56% slu ajeva) odvija u prostoru u najmu ili ustupljenom od nekog drugog gospodarskog subjekta (10 %), a samo 34% TZ posjeduje vlastite nekretnine. Radno vrijeme TZ se prilagoava zahtjevima posla, ato zna i da ima naglaaeni sezonski utjecaj. Tako se tijekom ljetnih mjeseci kod 75% TZ organizira cjelodnevno pru~anje informacija gostima u okviru TIC-a (turisti kog informacijskog centra), dok se izvan glavne sezone (radno vrijeme od 8-15 sati) pripremaju promotivni materijali, nastupi na sajmovima, organiziraju i podr~avaju akcije lokalne samouprave i lokalnog stanovniatva, te operacionaliziraju zadaci TZ ~upanijske i HTZ-a. Samo najvee gradske TZ rade tijekom cijele godine cjelodnevno ili dvokratno, odnosno prilagoavaju radno vrijeme prema potrebama grada ili frekvenciji gostiju. Navedeno ukazuje na okvir djelovanja sustava turisti kih zajednica, koji se do sada potvrdio kao nezaobilazan initelj u kreiranju sadr~aja i razvoja turisti kih destinacija, ime je i opravdao svoju ulogu u hrvatskom turizmu. No treba naglasiti da je taj sustav u pojedinim segmentima manjkav, nedovoljno u inkovit ili nedovoljno transparentan, odn. ponekad previae prakticisti ki orijentiran. Kako je poznato da samo u inkovit sustav mo~e doprinijeti uspjeanijem regionalnom razvoju i boljem pozicioniranju turisti ke destinacije na svjetskom turisti kom tr~iatu, potrebno je u njihovom daljenjem razvoju uva~avati mogunost uklju ivanja u globalne procese. Jedna od temeljnih pretpostavki, koju u ovom podru ju treba ispuniti, je ustrojiti transparentniji informacijski sustav, u kojem posebno mjesto treba imati ra unovodstveni informacijski sustav. RA UNOVODSTVENI INFORMACIJSKI SUSTAV TURISTI KE ZAJEDNICE KAO NEPROFITNE ORGANIZACIJE Za pripremu vrijednosno izra~enih informacija u informacijskom sustavu TZ zadu~en je ra unovodstveni informacijski sustav, kao podsustav menad~ment informacijskog sustava TZ. Stoga se pristupilo istra~ivanju uloge ra unovodstva u informacijskom sustavu TZ, a temeljeno na pretpostavci da sustav nije cjelovit, da do sada nije sistemati nije ocjenjivan s polaziata uva~avanja specifi nosti djelatnosti TZ i zahtjeva koje u tom pogledu postavljaju propisi o neprofitnim organizacijama. Naime, TZ kao prora unska organizacija je pravna osoba iji cilj poslovanja nije usmjeren na ostvarivanje profita, koja se ne financira izravno iz prora una, ali ima osigurane redovite vlastite izvore prihoda (boraviana pristojba, lanarina, pomoi, potpore, donacije& .), temeljene na ve citiranim zakonskim propisima. Upravo na ovim polaziatima treba graditi sustav informacija za poslovno odlu ivanje menad~menta TZ i turisti ke destinacije. Na ela ra unovodstva TZ kao neprofitne organizacije Da bi se uspjeano moglo udovoljiti zahtjevima korisnika, potrebno je uva~avati bar neka temeljna na ela ra unovodstva neprofitnih organizacija, koja je bitno razli ita od one za profitne organizacije i nalaze razli it pristup ovom problemu, a to je primjena: Ra unovodstvene osnove iskazivanja poslovnih dogaaja (puni nastanak dogaaja; nov ana osnova obra una; modificirani oblik nastanka dogaaja i modificirani oblik nastanka dogaaja na nov anoj podlozi) Druga ije strukture poslovnih knjiga (dnevnik I i II; glavna knjiga I - knjiga prihoda, primitaka i izdataka; glavna knjiga II  knjiga imovine, obveza i izvora vlasniatva; dnevnik I i dnevnik II  veza s glavnom knjigom; knjiga ulaznih ra una; knjiga izlaznih ra una; knjiga nabavki; knjiga kapitalne imovine; knjiga javnog duga; druge pomone knjige prema zahtjevima korisnika& ) Posebnog sustava izvjeaivanja po na elu fondovskog ra unovodstva (A- Fond redovite djelatnosti; B  Fond kapitalnih projekata; C  Fond zastupanja; D - Vlastiti fond i E - Ostali fondovi) Te e se specifi nosti uva~avati u ocjeni rezultata istra~ivanja i u predlaganju potrebnih unapreenja. Praksa pokuaava prepoznati ove probleme, ali esto ne otkriva pravi put i na in za njihovo otklanjanje, ato se posebno odnosi na osiguranje metodoloake podloge za pripremu relevantnih ra unovodstvenih informacija prema ovim specifi nim propisima i njihovu uklju ivanje u sustav planiranja i kontrole. Implementacijom teorijskih spoznaja i njihovom prilagoavanju stvarnim zahtjevima prakse, pomoi e se u rjeaavanju nedoumica i u realizaciji tekuih zadataka radu, kao pretpostavke da se otklone nesporazumi ili ak nepravilnosti. Pri tom je zna ajno uva~avati preporuke koje daje IFAC  PSC tj. Komitet za javni sektor koji djeluje u okviru Meunarodne federacije ra unovoa. Pored toga u kreiranju informacijskog sustava TZ treba uva~avati informacijske zahtjeve menad~menta TZ destinacije, jer se naj eae nisu sagledavale stvarne potrebe prakse, niti je u literaturi to bilo potpunije elaborirano. Da bi se pristupilo sustavnom rjeaavanju problematike izgradnje ra unovodstvenog informacijskog sustava, kao neraskidivog dijela ukupnog informacijskog sustava TZ, moraju se istra~iti elementi funkcioniranja ra unovodstvenog informacijskog sustava na razini TZ, promatrano iz ugla, da ono ne mo~e biti ko nicom daljnjeg kvalitetnog razvoja menad~menta na razini turisti ke destinacije, ve da mora zadovoljiti sve njihove relevantne informacijske zahtjeve. Ograni enje u sagledavanju mjesta i uloge ra unovodstvenog informacijskog sustava u TZ stoji u injenici da TZ prosje no zapoaljavaju samo dva radnika, a samo najvee imaju od 3  7 zaposlenih. Stoga veseli podatak da ak 45 % anketiranih TZ samostalno vodi ra unovodstvene poslove (1-2 radnika), no to ujedno i ukazuje na potrebu da se postojei kadrovi iskoriste kvalitetnije i sadr~ajnije. 39% TZ (prete~ito manjih) te poslove povjerava knjigovodstvenim (ra unovodstvenim) servisima, a ostali sklapaju ugovore o povremenim poslovima. No i u slu ajevima kada se ti poslovi povjeravaju treim licima, dio evidencija TZ vode samostalno (npr. poslovi blagajne, saldakonti kupaca i dobavlja a i sl.) Samo 21% anketiranih TZ primjenjuje kopirnu metodu knji~enja (ru no), njih 45% koristi standardni softver, a ak 30% ima uveden specijaliziran softver, prilagoen specifi nostima djelatnosti, koji svakako daje i vee mogunosti. Informatizacijom ra unovodstvenog praenja poslovnih promjena otvorene su vee mogunosti za izvjeaivanje svih relevantnih korisnika prema standardima prisutnim u svjetskom hotelijerstvu i turizmu, ato za TZ zna i potrebu definiranja inputa, sadr~aja i outputa internog obra una, svakog segmenta djelatnosti ili zemljopisnog segmenta, na na in kako je to definirano odrdbama Meunarodnog Ra unovodstvenog Standarda 14. Primjenom ovih na ela osigurava se jednoobraznost u na inu obuhvaanja, klasifikacije i organizacije podataka o relevantnim prihodima, troakovima, imovini, kapitalu i obvezama, kao pretpostavke njihove prezentacije u ciljnim izvjeatajima, prilagoenim informacijskim zahtjevima menad~menta i upravnih tijela TZ i turisti ke destinacije. O kvaliteti internog obra una ovisi i kvaliteta podataka iskazanim u izvjeatajima za eksterne korisnike, predvienim va~eim propisima zemlje. Razradom specifi nih izvjeataja za sustav TZ u Republici Hrvatskoj, osigurala bi se mogunost usporedbe rezultata sa airim i u~im okru~enjem i kvalitetnije mogla ocijeniti situacija u odnosu na konkurenciju i prosjek grupacije. Da bi se to postiglo potrebno je: informati ki i sadr~ajno postaviti interni kontni plan donijeti ra unovodstvene politike, prilagoene zahtjevima neprofitnih organizacija uvesti odgovarajui sustav izvjeaivanja, baziran na najpogodnijem sustavu i metodi obra una troakova i rezultata Slijedom navedenog pokuaalo se ocijeniti, koliko postojea praksa udovoljava navedenim zahtjevima. Tako je utvreno da 55% anketiranih TZ ima razraen vlastiti kontni plan, koji mo~e udovoljiti navedenim zahtjevima, u ru noj, ali i u informati koj obradi podataka. Izvjeaivanje po segmentima u TZ odnosi se prvenstveno na vezivanje prihoda i rashoda za pojedine manifestacije i aktivnosti. Stoga ohrabruje podatak da 39% anketiranih TZ razvrstava prihode i troakove po ovom kriteriju, od ega njih 24% to povezuje s mjestom troaka gdje je poslovni dogaaj nastao, a 15% s odgovarajuom organizacijskom cjelinom. O ra unovodstvenim politikama, koje trebaju adekvatno pratiti ovu problematiku nije bilo posebnog izjaanjavanja. Veina ispitanika je zadovoljna kvalitetom ra unovodstvene regulative (preko 60% TZ), iako je dio ispitanika imao primjedbe na dio ra unovodstvene regulative (20% TZ), ijom primjenom se iskrivljuje slika eksterno iskazanih rezultata, ime izvjeataji postaju netransparentnima. Navedeno ukazuje da ra unovodstvo TZ mora uz specifi nosti djelatnosti uva~avati ciljeve i zadatke koje proizlaze iz propisa, kojima se regulira sustav izvjeaivanja u neprofitnim organizacijama, ato zna i da unutar zakonskih okvira i pravila struke treba ulo~iti napore da se: metodoloaki uskladi sustav ra unovodstvenog planiranja (prora una) i ra unovodstvenog praenja (poslovne knjige) svih kategorija relevantnih za TZ, a kao pretpostavke za u inkovitu kontrolu i transparentnost izvjeaivanja osigura sustavno prezentiranje elemenata financijskog polo~aja, ali i svih promjena u financijskom polo~aju TZ, ovisno o uzrocima tih promjena ovisno o njihovim informacijskim zahtjevima prezentirati pojedinim strukturama korisnika rezultate cilnih aktivnosti u TZ ustrojiti sustav izvjeaivanja za ukazivanje na promjene u strukturi prihoda, izdataka (rashoda, troakova) po tipovima fondova, te glavnim uzro nicima, po definiranoj dinamici (dnevno, tjedno, mjese no, kvartalno, polugodianje, godianje i kumulativno) stalno ukazivati na mogunosti prilagoavanja zakonskim ograni enjima i na potrebu prilagodbe zakonskih i drugih propisa, stvarnim promjenama u praksi. Navedena istra~ivanja potvruju da su stvorene osnovne pretpostavke da se i u sustavu TZ pristupi uvoenju elemenata menad~erskog ra unovodstva, ime bi se menad~mentu TZ i destinacije osigurala vea kvaliteta informacija. Obzirom na karakter i specifi nosti djelatnosti TZ kao neprofitnih organizacija poseban se naglasak treba staviti na ulogu ra unovodstva u pripremi informacija za izradu bud~eta, a kao pretpostavke uspjeanu koordinaciju relevantnih prihoda i rashoda, a temeljeno na sveprisutnim standardima u svjetskom hotelijerstvu i turizmu. Vrijednost je ra unovodstvenih informacija upravo u sagledavanju njihova utjecaja na upravljanje relevantnim priljevima i odljevima, ime se prikupljena sredstva od zakonom definiranih izvora, stavljaju u korelaciju sa koristima koje je od njihova ulaganja imala turisti ka destinacija i ukupan turisti ki razvoj, pa se namee potreba njihova detaljnijeg sagledavanja. Ra unovodstvene informacije za upravljanje prihodima u TZ Prihodi su ekonomska kategorija, koja se prema Okviru MRS-a definira kao poveanje buduih ekonomskih koristi, a povezano s poveanjem imovine ili smanjenjem obveza, & . na na in da prihod mora biti zaraen& .. tj. da se priznaju samo one stavke koje mogu biti pouzdano izmjerene i imaju zadovoljavajui stupanj izvjesnosti. U turisti koj zajednici se temeljem odredbi Zakona o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o boravianoj pristojbi i Zakona o lanarinama u turisti kim zajednicama, ali i iz drugih izvora koje potvruju iskustva iz prakse, mogu se ostvarivati slijedee vrste prihoda: iz boraviane pristojbe (sukladno posebnim propisima) iz lanarina (sukladno posebnim propisima) iz namjenskih sredstava prora una jedinica lokalne samouprave druga ciljna namjenska sredstva iz priloga, potpora, subvencija, donacija iz vlastite djelatnosti iz zajmova, kredita i pozajmica Najzna ajniji prihod turisti ke zajednice je boraviana pristojba, koja ini 85 - 95% ukupnih prihoda u 54% anketirane TZ. Zakonom o boravianoj pristojbi je ureen cijeli sustav naplate i rasporeivanja boraviane pristojbe, a na njega se nadovezuju i odreeni podzakonski akti, kojima se reguliraju druga relevantna podru ja, koja indirektno utje u na visinu i dinamiku ostvarenih prihoda od boraviane pristojbe. To se prvenstveno odnosi na: Pravilnik o postupku prijave i odjave turista i na inu voenja popisa turista Uredbu o utvrivanju visine boraviane pristojbe Naredbu o razdobljima glavne sezone, podsezone, posezone i van sezone u turisti kim mjestima Uredba o utvrivanju visine godianjeg pauaalnog iznosa boraviane pristojbe za korisnike stalnog veza u luci nauti kog turizma i drugo Po u estalosti, sigurnosti i visini ostvarenih prihoda slijedi turisti ka lanarina (sa prosje nim u eaem od 10% - kod 30% anketiranih; odnosno s u eaem od 4-10% kod 24% anketiranih TZ). Turisti ka lanarina je zna ajna jer predstavlja izvorne prihode TZ, obzirom da su Zakona o lanarinama u turisti kim zajednicama precizno utvreni obveznici plaanja lanarine, a i na in utvrivanja osnovice za obra un lanarine povezano sa kategorijom turisti kog mjesta. Pri tom se moraju uva~avati i drugi propisi, vezani za registraciju, sjediate i podru je djelatnosti, te relevantni ra unovodstveni propisi, ato esto ote~ava sam proces prikupljanja informacija o stvarnim obveznicima i visini obveze plaanja turisti ke lanarine. Boraviana pristojba i lanarina su izvorni prihodi TZ mjesta, koja se usmjeravaju na razinu TZ grada ili opine, a za potrebe TZ ~upanija i HTZ, a od preostalih sredstava se samo 20% smije troaiti za funkcioniranje TZ, a 80% se usmjerava u razvoj turisti kog mjesta (slika 1). Oto na TZ je izvan ovih klju eva raspodjele. Slika 1. Raspodjela prihoda od boraviane pristojbe i lanarine u sustavu TZ Hrvatske           Izvor: Dokumentacija TZ Opine Baaka, Baaka Osim boraviane pristojbe i lanarine u strukturu prihoda TZ ulaze i svi ostali oblici, koji ovise o poslovnoj politici i mogunostima pojedine TZ. Dakle, ulaze i sufinancirana sredstva za pojedine aktivnosti, donacije, te sredstva iz prora una opina i gradova, koja mogu biti veoma zna ajna ako se provodi zajedni ka razvojna politika na razini destinacije. Specifi nost je prisutna kod TZ otoka koja ima druga iju strukturu prihoda, koje osiguravaju udru~ene turisti ke zajednice otoka (6 opinskih i jedna gradska TZ). U prosjeku istra~ivanog uzorka odnos prihoda od boraviane pristojbe i lanarine kree se u omjeru 85:10 u korist boraviane pristojbe, a najvei je tu utjecaj sezonosti u turisti kim mjestima, koja ostvaruju najvei broj noenja u 4 turisti ka mjeseca. Kod 24% TZ zapa~eni su i zna ajni prihodi od vlastite djelatnosti, koji se ostvaruju prodajom suvenira, razglednica, karata za koncerte ili od odreenih kulturnih, sportskih i drugih manifestacija (npr. prihodi od ribarskih zabava, karnevala& ) i sl. Strukturu prihoda, koje ostvaruju prosje na TZ destinacije, a temeljeno na rezultatima istra~ivanog uzorka prikazuje slika br. 2. Slika 2. Prosje na struktura prihoda na razini turisti ke zajednice destinacije Izvor: Rezultati ankete istra~ivanog uzorka TZ destinacije (op.cit. pod 4) Neovisno o tome ato su prihodi TZ regulirani zakonom, ili postoji dobra suradnja ukupnog menad~menta i lokalne uprave i samouprave na razini turisti ke destinacije, ostvarivanje prihoda spada u te~e zadae menad~menta TZ. Naime, prema izjavama ispitanika u anketi, njih ak 80% stalno se susree s problemom naplate boraviane pristojbe, a obuhvaanje obveznika plaanja turisti ke lanarine takoer esto sporna kategorije. Nepostojanje jedinstvenog sustava evidencije ato sustav ini netransparentnim, nije uvijek mogue s pozicija TZ to no prepoznati sve obveznike plaanja turisti ke lanarine, jer to ovisi o dokumentacijskoj osnovi i kvaliteti kontrole ostvarivanja prihoda, ato je u direktnoj nadle~nosti Porezne uprave. Ve je sustavom prezentiranih propisa ukazano na to kako je visina ostvarene boraviane pristojbe u direktnoj korelaciji sa stupnjem izgraenosti registracije i kontrole prijavljivanja gostiju, posebno kod privatnih iznajmljiva a, na koje TZ destinacije naj eae ne mo~e utjecati, jer je to u ingerenciji Dr~avnog inspektorata. Stoga izgradnja sustava informacija o izvornim prihodima TZ destinacije sa sobom povla i i unapreenje sustava kontrole naplate prihoda, ali i uvoenje sustava kvalitete, podizanja gostoljubivosti i drugih nera unovodstvenih segmenata ukupne turisti ke ponude, svih sudionika na lokalnoj razini. Ra unovodstvene informacije za upravljanje rashodima u TZ Rashodi su ekonomska kategorija, koja se prema Okviru MRS-a definira kao smanjenje buduih ekonomskih koristi, ato proizlazi iz smanjenja imovine ili poveanja obveza, uz uvijet da se mogu pouzdano izmjeriti. Rashodi se priznaju u izravnoj povezanosti s prihodima, ato se naziva povezivanje - su eljavanje i uklju uje istodobno ili kombinirano priznavanje prihoda i rashoda koji proizlaze izravno ili zajedni ki iz istih transakcija, a temeljem postupaka sistemati ne i racionalne alokacije. Najzna ajniji dio rashoda naziva se troakovima, a to je onaj dio rashoda koji nastaju u skladu s ciljem, svrhom i zadacima poslovanja.. Predstavljaju vrijednosno izra~ene utroake rada, stalne i tekue imovine, te tuih usluga nastalih u poslovnom procesu, isklju ivo radi stvaranja u inaka Zbog sezonskog karaktera djelatnosti i zbog neujedna enosti pritjecanja prihoda u odnosu na stvarne zahtjeve posla, potrebno je prepoznati i u praksi koristiti pojmovno i vremensko razgrani enje nastajanja rashoda u odnosu na moment priznavanja troaka, ato se javlja kao: vremenski nesklad rashoda i troakova rashodi kojim nemaju karakter troaka troakovi koji nemaju karakter rashoda vrijednosno nepodudaranje pojedinih vrsta rashoda i troakova Strukturu ponude TZ ine usluge, koje definiraju karakter i visinu rashoda, a u njihovoj se strukturi kao najzna ajniji javljaju upravo ciljni rashodi, koji imaju karakter troaka. Stoga e se u nastavku sagledati upravo struktura troakova TZ uz uva~avanje polaziata definiranih u Okviru MRS-a, po kojem se troakovi moraju sagledati u povezanosti s aktivnostima za koje su korisnici voljni izdvojiti prihode. Time se ujedno menad~ment TZ upuuje na osiguranje informacija o relevantnim prihodima i relevantnim troakovima pojedine ciljne aktivnosti. Istra~ivanjem se doalo do temeljne strukture troakova, kao ciljnih rashoda koji nastaju pri ostvarivanju zadaa turisti kih zajednica, a to su naj eae: troakovi promotivnih aktivnosti i nastupa na sajmovima, na koje se u prosjeku troai od 30-70% prihoda (68% anketiranih TZ) troakovi ureenja mjesta su u strukturi prihoda prosje no zastupljeni sa 10-30% troakovi ureda kreu se u okviru propisanih 20% (no neki ispitanici ne kontroliraju ove troakove dovoljno i oni se kreu izmeu 25-30% prihoda) za potrebe funkcioniranja turisti kog informativnog centra (TIC) izdvaja se od 5 do 20% prihoda troakovi manifestacija i ponude drugih kulturnih sadr~aja sudjeluju u strukturi prihoda sa 15-30% od ostalih troakova se posebno izdvajaju ulaganja u razvojne programe (do 10% u eaa), funkcionalni troakovi (do 7% u eaa), troakovi funkcioniranja tijela TZ - Turisti ko vijee, Skupatina, Nadzorni odbor (od 1-5% u eaa). Prosje na struktura rashoda ostvarena na razini TZ destinacije, mo~e se sagledati, nakon ato se od 100% ostvarenih prihoda, 30% izdvoji Gradu ili Opini destinacije na kojoj je sjediate TZ. Od preostatka sredstava kojima raspola~e TZ destinacije (preostalih 70% uzima se kao baza 100%) izdvaja se prosje no 30% za promociju, 10% za ureenje mjesta, 20% za troakove ureda, 5% za TIC, 15% za manifestacije, 10% su razvojni programi, 7% su finkcionalni troakovi i 3% troakovi tijela TZ (turisti ko vijee, nadzorni odbor, skupatina, komisije& ), na na in kako je to prikazano na slici br. 3. Slika 3. Prosje na struktura rashoda truristi ke zajednice destinacije  Izvor: Rezultati ankete istra~ivanog uzorka TZ destinacije (op.cit. pod 4) U utvrivanju troakova funkcioniranja same TZ troakovi ureda nemaju sve TZ isti pristup, jer primjenjuju razli itu osnovicu izra una. Tako 36% TZ te troakove utvruje u postotku od 20% od neto prihoda boraviane pristojbe i lanarine, jedna od bruto prihoda boraviane pristojbe i lanarine, a 21% TZ taj iznos obra unavaju u postotku od bruto ostvarenih prihoda, ato su vjerojatno i razlozi ato u strukturi troakova ovi troakovi premaauju propisanih 20%. No treba primjentiti da nekoliko turisti kih zajednica uope nema uspostavljen sustav planira troakove ureda, ato je naj eae slu aj u malim TZ u kojoj nema zaposlenih, ve temeljen zadatke obavljaju volonteri. One TZ koje u svojoj ponudi imaju i ponudu TIC-a (45% TZ) u strukturi troakova se posebno izdvaja i ova stavka, no neke (njih 30%), te troakove planiraju u sklopu troakova ureda. Relativno mali broj (4 TZ) ne izdvajaju posebno troakove za TIC, ve se ovisno o prirodnoj vrsti troaka isti uklju uju u ukupne troakove TZ. Samo 30% TZ posebno iskazuje transfer boraviane pristojbe Gradu ili Opini svoje detinacije, iako je to naj eae predmet razli itih kontrola, obzirom da se radi o zakonskoj obvezi. Turisti ka druatva, koja su u proalosti odigrala zna ajnu ulogu u razvoju turizma, danas su rijetka jer nemaju status pravne osobe i ono zna enje ato su nekada imala. Oko 25% ispitanog uzorka je ipak pristuplo organiziranju turisti kih druatava, a njihove troakove prati kao posebnu organizacijsku cjelinu tj. pa ona sukladno odredbama MRS-a 14 imaju posebnu poziciju u financijskom planu (bud~etu), po kojim se pozicijama trebaju i pratiti relevantni podaci u internom obra unu, ato je i u sukladu i s va~eim odredredbama zakona. Upoznavanje strukture troakova kao ciljnih rashoda i njihova su eljavanja sa odgovarajuim prihodima, podloga koja e informacijski sustav TZ moi usmjeriti k cilju oblikovanja transparentnog izvjeaivanja sukladno informacijskim zahtjevima eksternih i internih korisnika. Upoznavanje sustava je pretpostavka za izbor metodoloakog postupka u ra unovodstvenom informacijskom sustavu, temeljno na ope prihvaenim ra unovodstvenim na elima, uva~avanje specifi nosti djelatnosti i ra unovodstva neprofitnih organizacija. Problematiku prepoznavanja temeljnih prihoda (boraviana pristojba, turisti ka lanarina, donacije, subvencije) treba sagledavati u korelaciji sa odgovarajuim vrstama troakova, te obraditi s teorijskog aspekta i sa aspekta stvarnih informacijskih zahtjeva menad~menta turisti ke zajednice, kao osnovnog internog korisnika ra unovodstvenih informacija. RA UNOVODSTVENE INFORMACIJE I MENAD}MENT INFORMACIJSKI SUSTAV TURISTI KE ZAJEDNICE Dostignuti stupanj razvoja ra unovodstva TZ prete~ito je na razini drugog stupnja, temeljenog na polaziatima financijskog ra unovodstva. Za taj stupanj razvoja je karakteristi no da ne mo~e udovoljiti svim informacijskim zahtjevima menad~menta, niti njegove informacije mogu biti podlogom za upravljanje turisti kom destinacijom. To upuuje na potrebu ustrojavanja odgovarajueg menad~erskog ra unovodstvo, podobnog za pripremu relevantnih upravlja kih informacija. U njegovu ustrojavanju treba uva~avati odredbe MRS-a 14 odnosno SFAS-a 131 (GAAP-ovi odn. US ra unovodstveni standardi). Kako u teoriji nema adekvatnih modela za turisti ke zajednice, a praksa ih joa nije dovoljno razvila, potrebno ih je prilagoditi specifi nim uvjetima poslovanja turisti kih zajednica. Istra~ivanje se temelji na spoznaji da razradom ovih standarda turisti ke zajednice dobivaju metodoloaku podlogu pripreme relevatnih informacija oblikovanih prema ope poznatim standardima metode Uniform System of Accounts for the Lodging Industry (USALI), na na in da se preuzmu na ela izvjeaivanja i prilagode specifi nostima djelatnosti turisti ke zajednice. Suvremena informati ka tehnologija pretpostavka je suvremene organizacije, te br~eg protoka podataka i pravovremene pripreme informacija. Ra unovodstveni softver se viae ne smije prepuatati informati arima, ve menad~mentu TZ i destinacije, koji treba sudjelovati u njegovu kreiranju, a istra~ivanja pokazuju da se to u nekim TZ ve dogaa. Menad~ment informacijski sustav TZ destinacije Ustrojavanje ra unovodstvenog informacijskog sustava treba promatrati kroz sustav povratne veze unutar menad~ment informacijskog sustava TZ destinacije kao ukupnog informacijskog prostora djelovanja menad~menta TZ i turisti ke destinacije. Menad~ment informacijski sustav se sagledava kroz njegove podsustave, koji moraju udovoljiti informacijskim zahtjevima svih korisnika. U njegovu definiranju treba uva~avati prirodu djelatnosti odreenu izvoa kim podsustavom, povezanoau inputa, sadr~aja i outputa ra unovodstvenog i nera unovodstvenog informacijskog podsustava, te uz uva~avanje informacijskih zahtjeva menad~menta i upravlja kih struktura u fazi odlu ivanja, ato predstavlja upravlja ki podsustav. Polaziana osnovica u kreiranju menad~ment informacijskog sustava Tz destinacije je upoznavanje stvarnih karakteristika izvoa kog sustava, tj. elemenata iz sadr~aja i utjecajnih veli ina iz okru~enja, koje utje u na oblikovanje takovog informacijskog sustava, koji e moi zadovoljiti sve informacijske zahtjeve menad~menta TZ, kao upravlja kog sustava. Rezultati istra~ivanja omoguavaju da se prepoznaju neke jake i slabe strane, ali isto tako mogunosti i prijetnje prisutne u poslovanju TZ destinacije, kako slijedi: JAKE STRANE: Sustav TZ se profesionalno bavi promicanjem turizma Ima zakonski propisane izvore financiranja Objedinjuje zajedni ke ciljeve sustava na unapreenju sadr~aja za kvalitetniji boravak turista i promociju turisti kog proizvoda destinacije Djeluje u pravcu o uvanja i unapreenja turisti kog proizvoda, te zaatiti okoliaa na podru ju na kojem turisti ka zajednica djeluje Svojim programima utje e na turisti ku politiku mjesta SLABE STRANE Poteakoe u naplati izvornih prihoda Nedovoljno jasno postavljeni odnosi sa dr~avnim institucijama Nedovoljno razvijeni odnosi sa lokalnom upravom i samoupravom Dinamika i opseg priljeva, naj eae neusklaena s dinamikom odljeva Poteakoe u ostvarivanju i registriranju prihoda od vlastite djelatnosti Skroman profesionalni aparat Preveliki odljev sredstava ostalim korisnicima u sustavu i okru~anju MOGUNOSTI Izmjenom propisa i boljom koordinacijom osigurati preduvjete za poveanje opsega naplate i u inkovitiju kontrolu izvornih prihoda Standardizirati sustav izvjeaivanja o naturalnim podacima Standardizirati sustav izvjeaivanja o vrijednosno izra~enim podacima Ra unovodstvena izvjeaa uskladiti s mogunostima koje daju standardi u svjetskoj hotelskoj industriji i turizmu Omoguiti kontrolu racionalnosti troaenja izdvojenog dijela izvornih prihoda, koji se upuuju lokalnoj upravi i samoupravi (Grad, Opina), a ima za cilj razvoj turisti kog mjesta Staviti naglasak na one aktivnosti TZ koje se isti u kvalitetom programa, koje bi trebale imati prioritet kod izglasavanja poticaja na viaim hijerarhijskim razinama u sustavu TZ PRIJETNJE Zakonski propisi i drugi provedbeni akti nemaju ugraen dovoljno efikasan sustav, koji bi osigurao u inkovitu naplatu izvornih prihoda Odreenim segmentima u sustavu TZ prijeti ukidanje, zbog neadekvatno rijeaenog sustava financiranja (npr. male i oto ne TZ) Nedostaje strategija razvoja turizma na razini turisti ke destinacije, a status turizma u gospodarskom sustavu Hrvatske nije jasno definiran Sustav TZ esto je optereen i komunalnim problemima Promocija destinacije kao jedne od najva~nijih zadaa TZ, esto se stavlja u drugi plan iza tekuih i manje zna ajnih zadataka Nejasno definirana nadle~nost i djelokrug rada TZ, koja esto preuzima i ulogu agencije tj. umjesto ope-druatvenih obavlja komercijalne poslove Zadaci koji se naj eae postavljaju pred zaposlene, esto nisu primjereni broju i stvarnim mogunostima zaposlenih Navedeno treba poznavati, te djelovati u pravcu koriatenja komparativnih prednosti, a otklanjanja uskih grla, a temeljeno na upravlja kim informacijama, podobnim za donoaenje cilju usmjerenih odluka. Vrijednosni izraz informacija za menad~ment mora osigurati menad~ersko ra unovodstvo TZ, ustrojeno po na elima neprofitnih organizacija, a koje e uva~avati sve relevantne zahtjeve menad~ment informacijskog sutava. Menad~ment informacijski sustav TZ destinacije oblikuje se na polaziatima odredbi Statuta TZ, kojim se u pravilu ureuje: zadaa TZ odreene hijerarhijske razine u sustavu prava, obveze i odgovornosti lanova turisti ke zajednice djelokrug, ustrojstvo, na in izbora i opoziva, te mandat tijela TZ na in predstavljanja i zastupanja TZ na in odlu ivanja u TZ na in ostvarivanja javnosti rada na in donoaenja opih akata Korisnici informacija u menad~ment informacijskom sustavu su uz direktora ureda i predsjednika TZ i sve one upravlja ke strukture, koje su uklju ene u upravljanje TZ destinacije. Tako se u okviru menad~ment informacijskog sustava trebaju zadovoljiti informacijski zahtjevi lanova Turisti kog vijea i njemu komplemen-tarnog Nadzornog odbora i upravlja ko tijelu - Skupatina TZ. U sustavu TZ destinacije nu~no je osigurati i relevantne informacije za potrebe TZ ~upanije, a posebno za HTZ, koja ima zadatak da temeljem l. 60. Zakona o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, provodi nadzor nad radom cijelog sustava TZ. Informacije menad~ment informacijskog sustava korisne su i za veliki broj povremenih korisnika kao ato su inspekcijske slu~be, dr~avni inspektorat, porezna uprava, statistika, policija i drugi. U izvraavanju svoje kontrolne funkcije HTZ prati rad svih TZ u sustavu na na in da ocjenjuje kvalitetu svih relevantnih akata od osnivanja do provedbene dokumentacije, na in rada tijela i donesene odluke i na in njihove provedbe na svim tijelima (skupatina, turisti ko vijee, nadzorne odbor, komisije, odbori& ). Poseban se nadzor provodi nad aktivnostima i rezultatima Ured TZ (direktor, zaposleni, ugovori o radu i sl.), a s ciljem da troakovi Ureda ostanu u zakonskom okviru od 20%. Kontroliraju se i troakovi programa na na in da se usporeuju s planom i programom rada, a posebno s financijskim planom (bud~etom), iji sadr~aj, transparentnost i kvaliteta izrade trebaju postati podlogom i zadanim okvirom moguih izdataka. U tom je pogledu posebna odgovornost na zakonskom predstavniku TZ, a to je naj eae direktor TZ, pred kojeg se postavlja zadatak da koncepcijski postavi, koordinira i unapreuje menad~ment informacijski sustav. U dijelu u kojem se posebne zadae postavljaju pred ra unovodstveni informacijski sustav, prava i du~nosti direktora TZ su slijedee:  da u utvrenim rokovima odgovarajuim tijelima nadle~nim za financiranje neprofitne organizacije dostavlja izvjeataj koriatenja sredstava predvienih za njezin rad te izvjeataj o prihodima koje je neprofitna organizacija zaradila od svoje djelatnosti u odreenom razdoblju  da u utvrenim rokovima odgovarajuim tijelima dr~avne uprave i drugim nadle~nim organima dostavlja temeljne financijske izvjeataje i godianje izvjeae sastavljene u skladu s Pravilnikom  da na temelju zakona i drugih propisa odlu ije o koriatenju sredstava za rad neprofitne organizacije  da se brine o pravilnom i pravodobnom naplaivanju prihoda koje neprofitna organizacija stje e obavljanjem svoje djelatnosti  da se brine o pravilnoj uporabi imovine koja je neprofitnoj pravnoj osobi dana na koriatenje  da se brine o pravilnom rukovanju sredstvima depozita i sredstvima na evidentnim ra unima  da se brine o organiziranju financijskog i materijalnog poslovanja i poduzima odgovarajue mjere radi zakonite uporabe sredstava neprofitne organizacije. Menad~ersko ra unovodstvo TZ destinacije Moderno menad~ersko ra unovodstvo orijentirano je na planiranje i kontrolu parcijalnih rezultata, ato zna i da ra unovodstvo treba osigurati relevantne informacije za sastavljanje bud~eta po segmentima aktivnosti i zemljopisnim segmentima, koje treba i pratiti po istoj metodoloakoj osnovi. Umjesto upravljanja parcijalnim rezultatom interni obra un kao podsustav menad~erskog ra unovodstva treba uva~avati specifi nosti TZ kao neprofitne organizacije, koja je pod stalnim utjecajem suda javnosti. Upravo u tome je bitna razlika u ustrojavanju ra unovodstvenog informacijskog sustava i sustava izvjeaivanja turisti ke zajednice. Naglasak je na osiguranju uspjeanosti segmentiranja aktivnosti, ali i na osiguranju relevantnih informacija za sagledavanje meuzavisnosti odreenih prihoda i rashoda. Upravljanje prihodima i troakovima pojedinih aktivnosti TZ, zna i povezati ih s poslovnim odlukama menad~era u fazi planiranja i kontrole. Polazei od ovih pretpostavki, pred menad~ersko ra unovodstvo turisti ke zajednice se stavlja obveza osiguranja relevatne informacijske osnove za donoaenje cilju usmjerenih odluka (slika 4). Slika 4. Polaziata ustroja menad~erskog ra unovodstva turisti ke zajednice        Izvor:: Prijedlog autora Istra~ivanja su ukazala da se zna ajna pa~nja poklanja ra unovodstvenom praenju podataka, koji ostaju na razini financijskog ra unovodstva, odnosno samo njegova podsustava - knjigovodstva, koje prema odredbama Pravilnika upuuje odgovornu osobu da: organizira knjigovodstvo i druge propisane evidencije, te da se brine o to nosti i a~urnosti knjigovodstva organizira poslove obra unavanja obveza i uredno likvidiranje dokumenata po osnovi osobnih izdataka, materijalnih izdataka i po drugim osnovama, da organizira poslove primanja i izdavanja materijala i sitnog inventara, te rukovanje stvarima opreme i dugim sredstvima provjerava, utvruje i svojim potpisom potvruje zakonsku ispravnost i ra unsku to nost dokumenata na osnovi koji se izdaju nalozi za isplatu temeljem propisa i drugih akata, a prema pisanom odobrenju izdaje naloge za isplatu obveza iz dokumenata o financiranju (financijskom planu, po prora unu o koriatenju sredstava fondova, da se brine o pravilnom obra unavanju i plaanju propisanih poreza i o pravilnoj likvidaciji i isplaivanju svih obveza neprofitne organizacije poduzima mjere radi zakonite uporabe sredstava prema dokumentu po kojem se financira neprofitna organizacija. Kadrovski potencijali u TZ je takve kvalitete, da bi se moglo pristupiti unapreenju zadataka u ra unovodstvu i poboljaanju metodoloake podloge, ime bi se moglo osigurati kvalitetnije informacije za menad~ment u specifi nim podru jima odlu ivanja. To se prvenstveno odnosi na potrebu uklju ivanja podataka iz poslovnog i financijskog plana (bud~eta) u sustav ra unovodstvene evidencije, radi bolje kontrole naplate i mogunosti osiguranja tekuih informacija o odstupanjima planiranog u odnosu na ostvareno. Sukladno odredbama Zakona TZ planiraju svoje programe rada i postavljaju i donose financijski plan. Naime, sve anketirane TZ su se izjasnile da je donoaenje naturalno i vrijednosno izra~enih planova njihova obaveza, koju izvraavaju do kraja tekue za slijedeu godinu. Tako se financijski  vrijednosni plan (bud~et) donosi do kraja studenog u 80% anketiranih TZ, dok ih ostatak donosi najkasnije do kraja prosinca tekue godine. Iako ra unovodstveni informacijski sustav nije razvijan u pravcu osiguranja svih relevantnih informacija za izradu bud~eta, 90% ispitanih TZ je zadovoljna stupnjem razvoja ra unovodstvene funkcije, kao bazom koja osigurava relevatne podatke za izradu plana (bud~eta). Time se ujedno ukazuje na potrebu bolje edukacije menad~menta TZ u pogledu mogunosti koje pru~a menad~ersko ra unovodstvo .To potvruju i odgovori vezani za mogunost kontrole troakova, gdje se u 56% slu ajeva kao element kontrole uzimaju podaci iz prethodnog razdoblja, u 71% slu ajeva su to podaci iz plana, a samo u 50% slu ajeva je to bud~et, a u tragovima su to podaci iz okru~enja. U uvjetima razvijenog menad~erskog ra unovodstva, bud~et bi trebalo predstavljati temeljnu podlogu kontrole troakova, ato zna i da se predra uni i obra uni moraju sastavljati po istoj metodoloakoj osnovi, stvarno prilagoenoj informacijskim zahtjevima menad~menta TZ. To bi osiguralo i vei stupanj preciznosti u sastavljanju bud~eta, pa ne bi dolazilo da estih rebalansa ili do velikih odstupanja izmeu bud~etiranih i ostvarenih veli ina. Tako e rebalans plana i programa TZ u 29% slu ajeva uslijediti kada su odstupanja vea od 10%, u 20% slu ajeva kada su odstupanja vea od 20%, u 15% slu ajeva po odluci turisti kog vijea, a ostale TZ ne rade rebalans bez obzira na visinu odstupanja Menad~ersko ra unovodstvo se ustrojava da mo~e osigurati cilju usmjerene izvjeataje za menad~ment. Ve je naglaaena uloga bud~eta kao ra unovodstvenog predra una, sa kojim metodoloaki moraju biti usklaeni ra unovodstveni obra uni. No, poseban se naglasak stavlja na cilju usmjerene izvjeataje za menad~ment, meu koje bi posebno mjesto trebalo pripasti izvjeatajima o troakovima kvalitete, kojima bi se objedinili ulo~eni napori na podizanju kvalitete ponude na razini turisti ke destinacije. Na postavljeno pitanje, koji se financijski izvjataji za menad~ment pripremaju, dobiveni su slijedei odgovori: financijski plan i program rada poslovni ugovori izvjeaa o ostvarenim noenjima i broju posjetitelja izvjeaa o prihodima i rashodima izvjeaa o prihodima boraviane pristojbe izvjeaa o prihodima turisti ke lanarine izvjeaa o du~nicima zavrani ra un turisti ke zajednice tromjese na, polugodianja i godianja izvjeaa Izmeu navedenog, lanovima Skupatini se na odobravanje dostavlja program rada s financijskim planom, zavrani ra un, izvjeataj o strukturi prihoda i rashoda, kao i Turisti kom vijeu, iji je zadatak donoaenje operativnih poslovnih odluka. Stav je svih anketiranih TZ da su specificirana izvjeaa zna ajna informacijska osnova za poslovno odlu ivanje na razini TZ destinacije. Navedeno joa jednom potvruje da se u TZ sastavljaju izvjeaa temeljem podataka iz financijskog ra unovodstva i statisti ke evidencije, koje smatraju dostatnim. Pod izvjeatajima menad~erskog ra unovodstva mogu smatrati samo tromjese na, polugodianja i godianja izvjeaa, koja ispitanici posebno ne elaboriraju. No, 30% anketiranih TZ povremeno sastavlja izvjeataje o odstupanjima ostvarenog u odnosu na planirano, ovisno o potrebi i zahtjevima Turisti kog vijea ili Nadzornog odbora. Naj eae se (40% TZ) se ova izvjeaa sastavljaju godianje i prila~u temeljnim financijskim izvjeatajima, kada se upuuju Skupatini ili Turisit kom vijeu na ocjenu. Ve je naglaaeno da se u izvjeaivanju menad~menta u TZ mogu koristiti modificirani standardni oblici izvjeaivanja koji se u svjetskoj hotelskoj industriji i u turizmu javljaju pod nazivom Uniform System of Accounts the Lodging Industry, ali 60% anketiranih TZ je navelo da im ova problematika nije poznata, a istovremeno 50% zaposlenih u anketiranim TZ se sla~u da bi trebalo donijeti standarde izvjeaivanje, prilagoene specifi nim zahtjevima menad~menta u sustavu TZ. Z A K LJ U  A K Rezultati istra~ivanja provedenih u cilju ocjene izgraenosti ra unovodstvenog informacijskog sustava TZ destinacije i uloge koju imaju ili bi trebale imati vrijednosno izra~ene informacije u izvraavanja tekuih zadataka menad~menta u turisti koj destinaciji, ukazuju da joa nisu iskoriatene sve mogunosti, ali i da bi prethodno trebalo eliminirati neke initelje smetnje. To se prvenstveno odnosi na unapreenje meusobnih odnosa i poboljaanje koordinacije svih subjekata na horizontalnoj razini turisti ke destinacije, ali i vertikalno u sustavu TZ. To se prvenstveno odnosi bolju organiziranost i sustavnost u provoenju kontrole prihoda, ime bi se svi sudionici u sustavu turisti ke ponude doveli u ravnopravan polo~aj, a TZ osigurao kontinuirani priljev prihoda, sukladno financijskom planu. U te mjere bi spadala: bolja i u inkovitija kontrola privatnog smjeataja, na na in da bi se sankcioniralo neprijavljivanje raspolo~ivih smjeatajnih kapaciteta (posebno weekend stanova i kua, te kua i stanova stranaca), kao i neprijavljivanje gostiju ili la~no prijavljivanje gostiju kao  prijatelja kue na razini turisti ke destinacije ustrojiti jedinstvenu evidenciju obveznika turisti ke lanarine, te boljom kontrolom prijava osigurati redoviti priljev boraviane pristojbe, emu je trenutno ograni avajui initelj neu inkovitost Dr~avnog inspektorata i neusklaenost evidencija Porezne uprave i Statistike Jasnije definirati ulogu Predsjednika TZ i Direktora ureda TZ i njihova prava i obveze u odnosima s lokalnom samoupravom i drugim tijelima u okru~anju sadaanju dvojnost nadle~nosti u suradnji s Dr~avnim inspektoratom staviti u funkciju kvalitetnije kontrole, uklju ivai i interes gostiju kao obveznika boraviane pristojbe, po uzoru na razvijene turisti ke zemlje (npr. kao u Austriji, prijavnica kojom gost, koji je uredno prijavljen i plaa boravianu pristojbu, ostvaruje popust na veliki broj usluga koje koristi  prijevoz, bazen, ~i ara& ). O kvaliteti sustava izvjeaivanja na razini TZ destinacije, anketirani su primjetili da je da je sustav TZ optereen velikim brojem razli itih izvjeatajima u kojima esto treba iskazivati istu vrstu podataka za razne vrste korisnika. Ovakav podani ki odnos prema vanjskim korisnicima na svim razinama, ostavlja premalo prostora za kreativan rad. Nu~no bi bilo kreirati jedinstveni softver za statisti ko praenja dogovorenog minimuma podataka i izvjeaivanja u sustavu. To se isto odnosi i na razradu internog kontnog plana, kojim bi se spojile specifi nosti djelatnosti TZ i zahtjevi koji proizlaze iz propisa o neprofitnim organizacijama, ime bi se nedvojbeno doprinijelo unapreenju izvjeaivanja o vrijednosno izra~enim informacijama u okviru sustava. Treba problematizirati i mogunost koriatenja vlastitog fonda - fond tipa C za sve aktivnosti vlastite djelatnosti, kojom bi TZ mogla ostvarivati vlastie prihode (od prodaje suvenira, karata, posredni ke djelatnosti& .). Unaprijediti suradnju u sustavu i osigurati stjecanje novih znanja, uvoenjem programa permanentnog obrazovanja, kao obveze svih sudionika u sustavu, te se zalagati da ulaganja u permanentno obrazovanje i razvoj budu porezno priznati. L I T E R A T U R A Anketni upitnik je ispunila: Turisti ka zajednica Grada Pore a; Turisti ka zajednica Grada Buzeta; Turisti ka zajednica Grada Novigrada; Turisti ka zajednica Grada Umaga; Turisti ka zajednica Opine Brtonigla; Turisti ka zajednica Grada abra; Turisti ka zajednica Grada Delnica; Turisti ka zajednica Grada Rijeke; Turisti ka zajednica Grada Opatije; Turisti ka zajednica Grada Kastva; Turisti ka zajednica Grada Krka; Sve turisti ke zajednice Grada Malog Loainja; Turisti ka zajednica Grada Novi Vinodolski; Turisti ka zajednica Opine Baaka; Turisti ka zajednica Opine Malinska; Turisti ka zajednica Opine Njivice-Omiaalj; Turisti ka zajednica Opine Dobrinj; Turisti ka zajednica Otoka Krka; Turisti ka zajednica Opine Lovran; Turisti ka zajednica Opine Lokve; Turisti ka zajednica Opine Fu~ine; Turisti ka zajednica Mjesta Lopar; Turisti ka zajednica Grada Senja; Turisti ka zajednica Grada Paga; Turisti ka zajednica Grada Novalje; Turisti ka zajednica Opine Karlobag; Turisti ka zajednica Opine Plitvi ka jezera; Turisti ka zajednica Grada Nina; Turisti ka zajednica Grada Zadra; Turisti ka zajednica Opine Sukoaan; Turisti ka zajednica Opine Tisno; Turisti ka zajednica Opine Starigrad; Turisti ka zajednica Grada Trogira; Turisti ke zajednice Grada Vodice; Turisti ka zajednica Opine `olta; Turisti ka zajednica Opine Baaka Voda; Turisti ka zajednica Opine Orebi; Turisti ka zajednica Opine }upa Dubrova ka; Turisti ka zajednica Grada Daruvara; Turisti ka zajednica Grada urevca; Turisti ka zajednica Opine Stubi ke Toplice i Turisti ka zajednica Grada Samobora. Delaney,P.R. & oth.: GAAP 2002 - Interpretation and Application of Generally Accepted Accounting Principles 2002, John Wiley & Sons, Inc, New York& 2002. Elements of the Financial Statements of National Governments Study 2, IFAC & PSC Elements of the Financial Statements of National Governments, strudija IFAC-PCS, preuzeto iz Ra unovodstvo prora una i prora unskih korisnika, RIF, Zagreb, 1995. Ferrara,W.L.  Cost/Management Accounting: The 21th Century Paradigm, prilog u knjizi Readings in Management Accounting (red. Young,S.M.), Prentice Hall, 2001. International Accounting Standards 2002, International Accounting Standards Board Publications Department, London, 2002. Kaplan,R.S., Cooper,R.: Cost & Effect Using Integrated Cost Systems to Drive Performance, Harvard Business Scholl Press, Boston, 1998. Perai,M.: Rashodi i prihodi, poglavlje u knjizi  Ra unovodstvo , HZRFD, Zagreb, 1995. Pravilnik o knjigovodstvu i ra unskom planu neprofitnih organizhacija, N.N. br. 112/93. Pravilnika o ra unovodstvu i ra unoskom planu prora una, N.N. br 98/94 i 15/96 Rezek Hosch: Introduction to Governmental and Not-for-profit Accounting, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Yersey, 1985. Selig,E.R. & Wolfe,F.I.: HFTP Member Preferences for The Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, 10th Edition, The Bottomline, Volume 17, No. 8 Spaji,F.: Ra unovodstvo neprofitnih organizacija  fondovi kao ra unovodstvene jedinice, RIF br. 5,Zagreb, 1994. Ulrich,H., Hill,W., Kunz,B.: Brevier des Rechnungswesens, Verlag Paul Haupt, Bern - Stuttgart, 1985. Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, American, IX Edition, Hotel & Motel Association, New York, 1996. Uredba o ra unovodstvu neprofitnih organizacija, N.N. br. 112/93 Vaai ek,V.: Fondovsko ra unovodstvo kao ra unovodstveni model primjeren financijskom izvjatavanju u dr~avnim i nedr~avnim (nevladinim) neprofitnim organizacijama, URiR, Federacije BiH, Sarajevo, Neum, 2001. Zakon o lanarini u turisti kim zajednicama, N.N. br. 30/94 Zakon o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, N.N. br. 30/94 Zakonom o boravianoj pristojbi, N.N. br. 30/94  Zakon o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, N.N. br. 30/94  Zakonom o boravianoj pristojbi, N.N. br. 30/94  Zakon o lanarini u turisti kim zajednicama, N.N. br. 30/94  Anketni upitnik je ispunila: Turisti ka zajednica Grada Pore a; Turisti ka zajednica Grada Buzeta; Turisti ka zajednica Grada Novigrada; Turisti ka zajednica Grada Umaga; Turisti ka zajednica Opine Brtonigla; Turisti ka zajednica Grada abra; Turisti ka zajednica Grada Delnica; Turisti ka zajednica Grada Rijeke; Turisti ka zajednica Grada Opatije; Turisti ka zajednica Grada Kastva; Turisti ka zajednica Grada Krka; Sve turisti ke zajednice Grada Malog Loainja; Turisti ka zajednica Grada Novi Vinodolski; Turisti ka zajednica Opine Baaka; Turisti ka zajednica Opine Malinska; Turisti ka zajednica Opine Njivice-Omiaalj; Turisti ka zajednica Opine Dobrinj; Turisti ka zajednica Otoka Krka; Turisti ka zajednica Opine Lovran; Turisti ka zajednica Opine Lokve; Turisti ka zajednica Opine Fu~ine; Turisti ka zajednica Mjesta Lopar; Turisti ka zajednica Grada Senja; Turisti ka zajednica Grada Paga; Turisti ka zajednica Grada Novalje; Turisti ka zajednica Opine Karlobag; Turisti ka zajednica Opine Plitvi ka jezera; Turisti ka zajednica Grada Nina; Turisti ka zajednica Grada Zadra; Turisti ka zajednica Opine Sukoaan; Turisti ka zajednica Opine Tisno; Turisti ka zajednica Opine Starigrad; Turisti ka zajednica Grada Trogira; Turisti ke zajednice Grada Vodice; Turisti ka zajednica Opine `olta; Turisti ka zajednica Opine Baaka Voda; Turisti ka zajednica Opine Orebi; Turisti ka zajednica Opine }upa Dubrova ka; Turisti ka zajednica Grada Daruvara; Turisti ka zajednica Grada urevca; Turisti ka zajednica Opine Stubi ke Toplice i Turisti ka zajednica Grada Samobora.  Uredba o ra unovodstvu neprofitnih organizacija, N.N. br. 11/93   Elements of the Financial Statements of National Governments  Study 2, IFAC & PSC  Temeljeno na odredbama l. 10  14 Pravilnika o ra unovodstvu i ra unoskom planu prora una, N.N. br 98/94 i 15/96  Viae o tome Spaji,F.: Ra unovodstvo neprofitnih organizacija  fondovi kao ra unovodstvene jedinice, RIF br. 5,Zagreb, 1994. str. 3/4  Viae o tome Elements of the Financial Statements of National Governments, strudija IFAC-PCS, preuzeto iz Ra unovodstvo prora una i prora unskih korisnika, RIF, Zagreb, 1995. str. 35  Mjese na naknada je u prosjeku od 400,00  1000,00 Kn mjese no, a za dvije vee TZ od 3.000,00 do 3.650,00 Kn.  Meunarodni ra unovodstveni standard 14 (MRS 14), je ra unovodstveni standard kojim se regulira na in i uvjeti izvjeaivanje po segmentima kao izvjeatajnim djelovima poslovnog sustava ili drugih organizacijskih cjelina, ija polaziata treba prilagoditi specifi nostima djelatnosti TZ i informacijskim zahtjevima menad~menta TZ i destinacije;  Razraeno i prilagoeno prema: Rezek  Hosch: Introduction to Governmental and Not-for-profit Accounting, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Yersey, 1985. str. 99  Prema : International Accounting Standards 2002, International Accounting Standards Board Publications Department, London, 2002. p. F - 29  N.N. br. 30/94; 35/95; 42/95; 52/95  N.N. br. 35/95, 42/95, 52/95 i 64/00  Pprema : International Accounting Standards 2002, International Accounting Standards Board Publications Department, London, 2002. p. F 29 / F - 30  Perai,M.: Rashodi i prihodi, poglavlje u knjizi  Ra unovodstvo , HZRFD, Zagreb, 1995. str. 152  Viae o tome: Ulrich,H., Hill,W., Kunz,B.: Brevier des Rechnungswesens, Verlag Paul Haupt, Bern - Stuttgart, 1985. str. 15  Viae o tome: Kaplan,R.S., Cooper,R.: Cost & Effect Using Integrated Cost Systems to Drive Performance, Harvard Business Scholl Press, Boston, 1998. str. 12 i Ferrara,W.L. Cost/Management Accounting: The 21th Century Paradigm, prilog u knjizi Readings in Management Accounting (red. Young,S.M.), Prentice Hall, 2001. str. 3 -5  International Accounting Standards 2002, International Accounting Standards Board Publications Department, London, 2002. str. 14-1 do 14 -41  Delaney,P.R. & oth.: GAAP 2002 - Interpretation and Application of Generally Accepted Accounting Principles 2002, John Wiley & Sons, Inc, New York 2002. str. 838 - 856  Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, American, IX Edition, Hotel & Motel Association, New York, 1996.; Selig,E.R. & Wolfe,F.I.: HFTP Member Preferences for The Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, 10th Edition, The Bottomline, Volume 17, No. 8, str. 8 30.  Uredba o ra unovodstvu neprofitnih organizacija, N.N. br. 112/93  Pravilnik o knjigovodstvu i ra unskom planu neprofitnih organizhacija, N.N. br. 112/93.  Viae o tome Vaai ek,V.: Fondovsko ra unovodstvo kao ra unovodstveni model primjeren financijskom izvjatavanju u dr~avnim i nedr~avnim (nevladinim) neprofitnim organizacijama, URiR, Federacije BiH, Sarajevo, Neum, 2001. str. 251 PAGE  PAGE 7 Prihodi od boraviane pristojbe 100% Prihodi od turisti ke lanarine 100% 24,75% za potrebe HTZ 24,25% za potrebe HTZ 9,90% za potrebe }TZ 9,70% za potrebe }TZ 64,35% za potrebe opinskih i gradskih TZ od toga: 30 % Opini/Gradu u sjediatu TZ Ostatak 80% za razvoj turisti kog mjesta a 20% za vlastite potrebe 63,05% za potrebe opinskih i gradskih TZ od toga: 80% za razvoj turisti kog mjesta 20% za vlastite potrebe Crveni Kri~ Hrvatske 1% Troaak naplate 3%  EMBED Excel.Sheet.8   EMBED Excel.Sheet.8  Ra unovodstveni predra uni Ra unovodstveni obra uni Ra unovodstveni izvjeataji za manad~ment Izvjeataji o troakovima kvalitete Pretpostavka kvalitete i transparentnosti eksternih ra unovodstven. izvjeataja OUTPUT INPUT MENAD}ERSKO RA UNOVODSTVO TURISTI KE ZAJEDNICE analiti ka evidencija prihoda i troakova interni obra un po segmentima kao centrima odgovornosti podraka sustavu bud~etiranja i kontroleizvjeaivanje po segmentima i aktivnostimainformatizacija temeljena na specifi nostima internog kontnog plana i ra unovodstvenih politika  Informacije financijskog ra unovodstva Informacije iz okru~anja Informacije ra unovodstva troakova Nera unovodstvene informacije iz poslovnog sustava OSTALO V4x~\lvx\^dtDFl!8666::.>>>0B2B,E.EFFFLL(RUU\\bzdTl~nn|u||"}46ƺ٢٢CJ\mHsHj0JCJU j0JU5CJmHsHj0J5CJU\ 5CJ\j0JCJUmHsHCJ CJmHsH5\mHsH CJmHsH CJmHsH aJmHsH<V4xz|~\^`bdfhjlvx^`bd$^a$$a$ $ 9r a$0:<dtvl!*)/46668666,>.>>>@4B0EFN(R ^` ^` & F  & F & F$`a$$`a$$a$  & F`(RWX_bbczdTln@p`qTrLt|u||$}&}rȂD$ & Fa$^ & F$a$h`h & F h^`h$ & F h,,^,a$$`a$D؃JL\vjnvz~$a$$ & Fa$$`a$$ & Fa$6Ғjlntvxz|~,.TX68 2HJLNPXZfhnpxzԳԳԳ塳CJ5CJ\mHsH5CJmHsHjCJUmHnHsHu"j5CJU\mHnHsHu5CJ\mHsH CJmHsH CJmHsHj0JCJUmHsH CJmHsH> TVZ\>$ & Fa$ & F$`a$$a$Nx8 HJrhjl$$ & Fa$$`a$$ & Fa$$a$$`a$ "$.068HJRTZ^rl*,"$ "<bx.BdHJLNrjCJUmHsHj0JCJUmHsH5CJmHsH5CJ\mHsHj0JCJU\5CJCJ\ CJmHsHCJG <"<`bx| & F^ & F^ & F^$ & F^a$ $ & F^a$$`a$$a$$ & Fa$~`.BPJdjdVL$`a$$ & FUa$$`a$ & F^ & F^$ & F^a$Lrv.fhj((*),)8):)B)J)N)P)R)T)$ a$$a$$ & Fa$$`a$$`a$$ h^h`a$rtvx.0hj(((*),)6)8):)@)B)F)H)J)L)V)X)~ug~u~u^jUmHsHjB*UmHphsHB*mHphsH%jB*CJUmHnHphsHu B*CJphjB*CJUph5CJ\mHsH5CJCJ\jl CJUmHsHjZ CJUmHsHjHCJUmHsHj6CJUmHsHj$CJUmHsH CJmHsHjCJUmHsH T)V)\)l)t)v)x)z))+x,./>237<EIJ"JJJ K$ & FJa$ $ 9r a$`$a$$ & Fda$$`a$$ a$X)Z)\)^)`)b)d)f)h)j)l)n)r)z))f+h+7<EI@LXX(X*X~gnnqq0q}~x€ú֬塚zrka\Z\\mHsH5CJ\mHsH j0JUCJ\mHsH5CJmHsHCJ\ aJmHsHj0JCJUmHsH CJmHsHB*CJmHphsHjB*UmHphsHjUmHsH%jB*CJUmHnHphsHujCJUmHnHsHuB*mHphsH!jB*CJUmHnHphu# KtKKK@LXXX(X*X^`02$ & Ffa$ & Ff€xz|~ʅ̅҅օ؅څ܅ &(>@X^lntvz|ʈڈ֊؊"$&,>@DFZ\bdhjmHsHH*mHsH`Ƌȋ֋؋ڋ܋ "8:VZbfz|*,02֎؎>@468DFHJNPdf|~fhj|~ĝ j0JU H*mHsHjH*UmHsH5CJ\mHsH 5CJ\mHsHS24fNbڠ¡vХuĦ[Ĩ+h:h]h&`#$$a$ĝƝȝʝΝН  "$&(,0>@NPjtxz̞Ҟ $&*2>bdڠܠ   $JNPZ\`dfhlnxz~ j0JUmHsH`¡ġvxХҥuvwĦŦ[Ĩƨ+,߫ghiQS:<  ,.024:αб*,VXø5CJ\mHsH5CJ\aJmHsH0JmHnHu0J j0JUH*\CJ\mHsHmH sH H*mHsHjH*UmHsH j0JU jH*UmHsH?468:αб*,VXز,>&* & F 9r h]h&`#$زشڴ468:@Bnprt~<>"$24@Bxzʸ̸"$:>pr$*6<B*CJaJphCJ\mHsH5CJ 5mHsH5CJmHsH jUjA CJUVaJmHsH j~UjfA UV jU CJmHsH CJmHsH5CJ\mHsH<*nشڴ<>@vxz|~<>"$24@@Bv6xzʸ̸"$yyy & Fb$If$If & Fa$If & F`$IfV$$Ifl04 la $$Ifa$:<>pr$&(*8:<V$$Ifl04 la<><>5CJ\mHsH6 0 0PP&P 1h. A! "M # $ % `!R)QHF\8:b8" EF) xpT{I6K 30)n;NAqʲIuc02mF(TvV)Ңi$EB"U,$3ZvԎU[ MΨ3Ͻ}e}{s}^b8i[¿0vKfuښ`l64wVYl/}ښS_hDZ~'M'jI)̏t:-i̐dm:%YՌ)d՛g.USU^-KjgnڹRкʷuu gךۗ屴UoJTe-4A;"-^.yhdJ,qez?=ܾ۟п;Q$rH)vʲ폴ܸ%ר:ڡkM3U\P@N[ma#3('BNce$5oHJSR9EW|Wd*@7آѭgKeiAҥI2[es9|dPp7A'XϽp goxz}| ,ϯW"^Om L/ |oC#\x)>ùbhCQýq<6` 6!x4Ƨ^|#z{~qpd"'VFd ze}sUr|O:"J8~\S|VI.KX|Tn(&}stV<EOd_34뭀SΩޓ_[9V%pγswy32w?[wW5KD8D56s|¹aD9Kb[:aߘo0RCa0_)g%Fa[?>> LD`!:ޛ|U8)bxYilTU>֖/A0d$G mQbviLN5(@ ܢ) A -k[-K;_IJ&D 1F s6ofumN{{ y6O!<||5LW,OUQeP]lU<J2& '}gpF, ~ "Ea^Mƨb19*Tkx|9%Ql?*X9MMsvwZ(ZNeQWd/MQE"3"uxncf4;ga>:K GP]nd79H A39DY1wnՆ=ʹ #OZޏuc;L̓FڞnۊPGQ=u܃zF]wP]#èèCQ3Ot_tEͷ}8zAs4G?xϳ}2Ay0]S%c_Z3GzIMtҽ4u_w/*˜8xl4 I6!,} Rfha~1L.fGDd  C AC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif"@@bl"կ"#Dnl"կ"#PNG  IHDR +tsRGBPLTEfG cmPPJCmp0712 tRNS@fIDATc`P CdO7IENDB`Dd  C AC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif"@@bl"կ"#Vnl"կ"#PNG  IHDR +tsRGBPLTEfG cmPPJCmp0712 tRNS@fIDATc`P CdO7IENDB`Dd  C AC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif"@@bl"կ"#hnl"կ"#PNG  IHDR +tsRGBPLTEfG cmPPJCmp0712 tRNS@fIDATc`P CdO7IENDB`Dd  C AC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif"@@bl"կ"#znl"կ"#PNG  IHDR +tsRGBPLTEfG cmPPJCmp0712 tRNS@fIDATc`P CdO7IENDB`Dd  C AC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif"@@bl"կ"#nl"կ"#PNG  IHDR +tsRGBPLTEfG cmPPJCmp0712 tRNS@fIDATc`P CdO7IENDB`Dd  C AC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif"@@bl"կ"# nl"կ"#PNG  IHDR +tsRGBPLTEfG cmPPJCmp0712 tRNS@fIDATc`P CdO7IENDB`Dd  C AC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif"@@bl"կ"# nl"կ"#PNG  IHDR +tsRGBPLTEfG cmPPJCmp0712 tRNS@fIDATc`P CdO7IENDB` Dd0  # A2~)QHF\8:bZD`!R)QHF\8:b8" EF) xpT{I6K 30)n;NAqʲIuc02mF(TvV)Ңi$EB"U,$3ZvԎU[ MΨ3Ͻ}e}{s}^b8i[¿0vKfuښ`l64  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     ]-. !"#$%&'()*+,/C\123456789:;<=>?@ABeEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[f^_`abcdghijlmnopqrstuvwxyz{|}Root Entry Ff@Data WordDocument. ObjectPoolt f_1099720371  Ft t Ole CompObjbObjInfo  !"#%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABD FMicrosoft Excel ChartBiff8Excel.Sheet.89qOh+'08@Th  TZ BASKA  TZ BASKA Microsoft Excel@NWWorkbook S*SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8_1106759681 F Ba=  =xk8X1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial1/Arial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-                + ) , *  w Chart27Sheet1(Sheet2j)Sheet3ZR3  @@   PROMOCIJAUREENJE MJESTAUREDTIC MANIFESTACIJERAZVOJNI PROGRAMIFUNKCIONALNI TRO`KOVITIJELA TURISTI KE ZAJEDNICE#TRANSFER BORAVI`NE PRISTOJBE OPINIBORAVI`NA PRISTOJBATURISTI KA LANARINAPRORA UN (grada ili opine)VLASTITI PRIHODIDONACIJEOSTALO  h]|p0(Н0BBazp0M MMS0t00MMM    dMbP?_*+%"??UT0ww    GwGGwT PROMOCIJA~ >@'UREENJE MJESTA~ $@ URED~ 4@ TIC~ @ MANIFESTACIJE~ .@ RAZVOJNI PROGRAMI~ $@3 FUNKCIONALNI TRO`KOVI~ @? TIJELA TURISTI KE ZAJEDNICE~ @O #TRANSFER BORAVI`NE PRISTOJBE OPINI~ >@/BORAVI`NA PRISTOJBA~ U@1TURISTI KA LANARINA~ $@?PRORA UN (grada ili opine)~ @VLASTITI PRIHODI~ @DONACIJE~ ?OSTALO~ ?"U$9(,EQaACQ+#8 (  p  6NMM? !< 3]`)  "??3` 0` 0` 0: c3d23 M NM4  3QQ ; Q ; Q3_4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FA:3OC3" :dd  3O {% M3O&Q423 M NM44$% M 3OQ '43_ M MM  MM< 444% RUM03O$& Q n5PROSJE NA STRUKTURA TURISTI KE ZAJEDNICE DESTINACIJE'4% S9M3O&Q  30%'4% H9M3O&Q 3%'4% [ 9M3O&Q 7%'4% H 9M3O&Q  10%'4%  9M3O&Q  15%'4% 8 9M3O&Q 5%'4% $ 9M3O&Q  20%'4% h 9M3O&Q  10%'4% S9M3O&Q  30%'44 eee xp  6NMM?Z ` ]`L)  "L??3` 0` 0 ` 0 c?3d23 M NM4 3QQ ;Q ;Q3_4E4D$% M 3O& Q4$% M 3O&Q4FA(3OS3" :dd+ [ 3O+ w% M3O&Q423 M NM44$% M 3OQ '43_ M MM  MM< 444% ;;M:3O$& Q |<PROSJE NA STRUKTURA PRIHODA TURISTI KE ZAJEDNICE DESTINACIJE'44eee > @    dMbP?_*+%" ??KU>@   dMbP?_*+%"??KU>@ ՜.+,D՜.+,H PXl t|  TZ BASKArt2j Sheet1Sheet2Sheet3Chart2  WorksheetsCharts 6> _PID_GUIDAN{AB96F301-E9BE-4517-BED9-CC076A896C1D}Ole PRINT 0<%CompObjhObjInfo FRadni list Microsoft ExcelaBiff8Excel.Sheet.89qZOh+'0@H\l  TZ BASKA radniKAMicrosoft Excel@NW@@_(     }''   Arial-----Arial----------------------------------------------------------------------------"System-'- } "--  m "---'--- }---'--- lM31- "-3f1- 3f 4$DGNQT[_bilovz}[D "-sf1- "-1- ^$-   [ "-==f1- "-1- "$[ "-MM1- "-1- $B  &),36:@D[ "-]i331- "- 3333$E   !!       ff1- ffL$$   [ "- P D@@1- "- @@@@^$-..---,+++*))(''&%$$#"!1- 4$[ "-)@1- "- @@$D@:63,)&       !!"#$$%&'(()**++,, - -..///&0)0,03161:1@1D1D- $BD@:63,)&  [D "-3f1- "- 3f3fF$!}zvolib__2b2i2l2o1v1z1}110000//.f1- f($}zvolib_[ "-!1ff1- "- ffff"$_[TQNGDD1G1N2Q2T2[2_2_1- $ _[TQNGD[_ "-[[2Q---'--- }--------'--- %7  12 -DPROSJENA STRUKTURA TROKOVA  92 X<! TURISTIKE ZAJEDNICE DESTINACIJE        ----'--- }---'--- }------'--- ^a$ 2 , PROMOCIJA ----'--- }------------'---  # 2 +% TRANSFER  2 W BORAVINE   2 # PRISTOJBE   2 @ OPINI i    2 DGRADU----'--- }--------'--- H 2 #TIJELA   2  TURISTIKE    2  ZAJEDNICE ----'--- }---------'--- 4! 2 9FUNKCI- 2 ?ONALNI  2 &TROKOVI ----'--- }------'--- >*P 2 U MANIFESTA-  2 CIJE ----'--- }-----'--- Za   2 (URED----'--- }------'--- 8| 2  UREENJE  2 MJESTA----'--- }-----'---   2 TIC ----'--- }-------'--- p 2 x RAZVOJNI  2 PROGRAMI ----'--- }---'--- } "-1-  m--' } '  'WorkbookD/SummaryInformation(DocumentSummaryInformation881Tablek| A@\pradni Ba= !3 =F<X@"1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial1Arial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-                 , * + ) `s Chart4Sheet1-Sheet2.Sheet38rj03  @@   PROMOCIJAUREENJE MJESTAUREDTIC MANIFESTACIJERAZVOJNI PROGRAMIFUNKCIONALNI TRO`KOVITIJELA TURISTI KE ZAJEDNICE#TRANSFER BORAVI`NE PRISTOJBE OPINIBORAVI`NA PRISTOJBATURISTI KA LANARINAPRORA UN (grada ili opine)VLASTITI PRIHODIDONACIJEOSTALO \  A@MXhp deskjet 970c series (2)߀ 4dںں4 d ͫLPT1:" d??3` 0: ` 0 ` 0PH0(  H&I3d23 O NM4  3QQ ; Q ; Q3_ O   MM< 4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O& Q4FA3ObM3" :dd44% Gav M3O4&& Q >PROSJE NA STRUKTURA TRO`KOVA TURISTI KE ZAJEDNICE DESTINACIJE'4% /@M#3O*pBQ'4% | @M#3OCU& Q Z+TRANSFER BORAVI`NE PRISTOJBE OPINI i GRADU'4% I @M#3O@6Q'4%  }@M#3O<6& Q 0FUNKCI-ONALNI TRO`KOVI'4% @M#3OQ'4%  1 @M#3O. E&& Q  MANIFESTA-CIJE'4%  /@M#3O !Q'4% g< @M#3O ;&Q'4% ^ /@M#3O=Q'4%    @M#3O =&Q'44 e PROMOCIJA'UREENJE MJESTAUREDTIC# MANIFESTACIJE+RAZVOJNI PROGRAMI3FUNKCIONALNI TRO`KOVI?TIJELA TURISTI KE ZAJEDNICEO#TRANSFER BORAVI`NE PRISTOJBE OPINIe>@$@4@@.@$@@@>@e>  A@  dMbP?_*+%"??U     ~ >@ ~ $@ ~ 4@ ~ @ ~ .@ ~ $@ ~ @ ~ @ ~ >@  ~ U@  ~ $@  ~ @  ~ @  ~ ? ~ ?"8  (  p  6NMM? !< 3]`  A@"??3` 0` 0` 0: c3d23 M NM4  3QQ ; Q ; Q3_4E4D$% M 3O&Q4$% M 3O&Q4FA:3OC3" :dd  3O {% M,3O&Q423 M NM44$% M 3OQ '43_ M NM  MM< 444% _wM3O4$& Q >PROSJE NA STRUKTURA TRO`KOVA TURISTI KE ZAJEDNICE DESTINACIJE'4% 9M#3O&Q  30%'4% 9M#3O&Q 3%'4% 9M#3O&Q 7%'4% 9M#3O&Q  10%'4% 9M#3O&Q  15%'4% 9M#3O&Q 5%'4% 9M#3O&Q  20%'4% 9M#3O&Q  10%'4% 9M#3O&Q  30%'44 eee xp  6NMM?Z ` ]`  A@"??3` 0` 0 ` 0 c?3d23 M NM4 3QQ ;Q ;Q3_4E4D$% M 3O& Q4$% M 3O&Q4FA(3OS3" :dd+ [ 3O+ w% M,3O&Q423 M NM44$% M 3OQ '43_ M NM  MM< 444% ;;M3O$& Q |<PROSJE NA STRUKTURA PRIHODA TURISTI KE ZAJEDNICE DESTINACIJE'44eee > @  7 A@  dMbP?_*+%" ??RU>@7 A@  dMbP?_*+%"??RU>@7 7 Z՜.+,0 PXl t|  TZ BASKArt4 Sheet1Sheet2Sheet3Chart4 Radni listovi GrafikoniZOh+'0x   ( 4 @ LX`hwVYl/}ښS_hDZ~'M'jI)̏t:-i̐dm:%YՌ)d՛g.USU^-KjgnڹRкʷuu gךۗ屴UoJTe-4A;"-^.yhdJ,qez?=ܾ۟п;Q$rH)vʲ폴ܸ%ר:ڡkM3U\P@N[ma#3('BNce$5oHJSR9EW|Wd*@7آѭgKeiAҥI2[es9|dPp7A'XϽp goxz}| ,ϯW"^Om L/ |oC#\x)>ùbhCQýq<6` 6!x4Ƨ^|#z{~qpd"'VFd ze}sUr|O:"J8~\S|VI.KX|Tn(&}stV<EOd_34뭀SΩޓ_[9V%pγswy32w?[wW5KD8D56s|¹aD9Kb[:aߘo0RCa0_)g%Fa[?>> LD^DdJ  C A? "2:ޛ|UF `!:ޛ|U8)bxYilTU>֖/A0d$G mQbviLN5(@ ܢ) A -k[-K;_IJ&D 1F s6ofumN{{ y6O!<||5LW,OUQeP]lU<J2& '}gpF, ~ "Ea^Mƨb19*Tkx|9%Ql?*X9MMsvwZ(ZNeQWd/MQE"3"uxncf4;ga>:K GP]nd79H A39DY1wnՆ=ʹ #OZޏuc;L̓FڞnۊPGQ=u܃zF]wP]#èèCQ3Ot_tEͷ}8zAs4G?xϳ}2Ay0]S%c_Z3GzIMtҽ4u_w/*˜8xl4 I6!,} Rfha~1L.fGSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8$CompObjCkpDrrradnifadnadnNormalradni8dnMicrosoft Word 9.0@!@6f=@ @Z՜.+,D՜.+,4 hp  FTHMrZS Dr NaslovP 8@ _PID_HLINKSA* ]LTC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif ]rTC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif ]TC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif ]TC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif ]TC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif ]vTC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif ].TC:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\Clipart\themes1\bullets\bd14831_.gif  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q i8@8 NormalCJ_HaJmH sH tHl@l Naslov 1,Naslov 1 casopis$$ & F@&a$5CJ\mHsHZZ Naslov 2$ & F<@& 56CJOJQJ\]^JaJL@L Naslov 3$$ & F@&a$5CJaJmH sH H@H Naslov 4$ & F<@&5CJ\aJJJ Naslov 5 & F<@&56CJ\]aJDD Naslov 6 & F<@&5CJ\aJ66 Naslov 7 & F<@&<< Naslov 8 & F<@&6]J J Naslov 9 & F<@&CJOJQJ^JaJNA@N Zadani font odlomka,Fuss nota 8<< Izvor^6CJ\]aJ>D> Nastavak popisax^&& slika5CJ4"4 Izvor za sliku\BB@2B Tijelo teksta$a$5\mHsHXC@BX Uvu eno tijelo teksta$^a$ CJmHsHB"B Opis slike xx56CJ\aJ<)@a< Broj straniceCJH*OJQJS*@&@q@ Referenca fusnoteH*OJQJS*N@N Tekst fusnote,Fuss nota CJaJtH @ @@ Podno~je  9r CJaJmH sH 2@2 Zaglavlje  p#HQ@H Tijelo teksta 3$a$CJaJmHsH^R@^ Tijelo teksta, uvlaka 2$`a$ CJmHsH\S@\ Tijelo teksta, uvlaka 3$`a$ CJmHsHDP@D Tijelo teksta 2$a$ CJmHsHJ l V U!e$(W,?5=>ATUVjlln SDU # ] C #onTW%KbyC !">XY   RS^_`nacb]Y \Z[XL %KbyC !">XY     +u ./0123456;< rsKLP W!J%')-A/x//=0*4A5 66*7&88W<X<<<?9?d????@%@&@A.B^BBAC^G_G`GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHLLLL*M+MrRsRRRUVVWEWWYAZZ [[[_\A]____$`%`df4j5j6jjjmUpVpppQs]ujuuuVvvwwDwwwxNxkxxxx>yyyy0zz{{(||2}g}}w~~5oׁ+oHv݋\ލߍHI֒ѓ<GՕFFgϣ Kh5ϼjaz\&t@ABC CDER ffBV)*?@UV')gh 23UV/PQyz 123LMYgpq00000000000000000000000000000000000 0000 000 0 0 000000 0 0 000 0 0 0 0 000 000 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 00000000000000000000000000000000000 0000 0 0 0 000 0 0 0 0 0 000000000000 00000 0:j0008^ 0^ 0auau^ 0auau^ 0auau^ 0auau^ 0auau(^ 0^ 0ww^ 0ww^ 0ww^ 0ww^ 0ww^ 0ww^ 0ww0w(^ 0^ 0xx^ 0xx^ 0xx^ 0xx^ 0xx^ 0xx(^ 0^ 0{{^ 0{{^ 0{{^ 0{{^ 0{{^ 0{{^ 0{{0{U 0{U 0{U 0{U 0{U 0{U 0{U 0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{ 0:j{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{d 0{d 0{d 0{d 0{d 0{0{0{0{0{J 0{J 0{J 0{J 0{J 0{J 0{J 0{J 0{J 0{0{0{0{0{0{0{G 0{G 0{G 0{G 0{0{0{0{0{0{f 0{f 0{f 0{f 0{f 0{f 0{f 0{f 0{f 0{f 0 {f 0 {f 0 {f 0 {f 0 {f 0{f 0{f 0{f 0{f 0{f 0{00{0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0@0@0@0@0@0@0 000000000000000 00 00000 000000000000000000000000000000000` 00a 000b 00b 00b 00000000000000000000 6rX)€ĝ<>d(RDLT) K}2*@<>< !!::B}2$G3㏷80\@YD 2$/fb~.i2$PRAt:A$2$鏑l)<>0<Q 2$]l8f@qȥ7 2$~\jylk 2$7hhI$Z2$)QHF\8:bZ8$2$:ޛ|U 0e0e     A@  A5% 8c8c     ?A)BCD|E||S"@/R(  |  3 @.``TT`TT B    TB  c $D>TB  c $D>TB  c $DoTB  c $Do TB  c $D1 TB   c $D1     C F. `R`TR`T    C F. `jjR`TR`Tj NB  S DNB  S D  C F. `jjR`TR`Tj N  3    S L. `jjS`TS`Tj   C F . `"S`T"S`T     C F . `"S`T"S`T   x L < L     S L . `jjS`TS`Tj H R C A  ?N S S SA ? B T jD?.``T`T`T`T"H X # X H Y # Y H Z # Z H [ # [ H \ # \ N2 ] 3 ]"$ N ^ 3 ^&& N _ 3 _*= H ` # `/8 N a 3 a+F H b # b# H c # c.2 N n 3 n'1 tB v 6Do?"(tB w@ 6Do?"0tB x 6Do?")tB y@ 6Do?",tB | 6Do?"1tB } 6Do?"-tB ~ 6Do?"%tB  6D1?"$tB  6D1?"!tB  6D1?" tB @ 6D1?"B S  ?GGGGGGGGGGGGGGGGGGLL_%` x t@ hOPkt@hh t t4@ Pt@Xt( t@. t 0t@_ tts0t@ stpst@``It Itz0tz tRB@4LM  4S4T` 9 tXt\`zt[0 8xtZ tYhtl4 l 4 l 4]h(tb t tHX t4~0 0 {4^hH tn` tv Y 4xYH4_ taH tyH= =4}x==4c  Yt` .twE 4|0 0 u4 OLE_LINK1 OLE_LINK2akuz"-KVEPbm ! # - / > @ L N [ ] y { @ B {}}KM  79ep  pr_a,.JK $ $ $$$$$$$$%%L&N&&&h'j'''((((~))))))++++++$,,,----e.g.l/r/0000d1f111d3f333L4N4556677'7)799f9h9k9v999;<<<@@AA)A4ABBCC@DBDMFOFvFxFFFFF7G9GGGGGGGGGGGGGGGAHCHHHbImIII JJJJKK4L6L7LBLLL M MMMJMLMMMNN@OBOPPPPQQQQR)RRRZS`SWWqXsX4Y6YZZ\\q]s]t]]]]]](^*^+^6^^_!_#_____````(`3`4`<`=`K`Q`S`U`]`_`d`f`l`m`p`q`s`t`x`y``````````````QaSaab|b~bbbbbcccddd d ddddd(d1d2d;d?JKWZabefuv~tz} !"#$.0:<GHVX\^hilx|03CHP(.LQnu GMP]^ijv}  *+01:ACJK`fmxy'*2378;} )8;BDET^cgopuvwx~ ()+,-.<=GHSTVWXYd ^ahlu7;NTW].1EPTWZ^hqu~ +,78DFIKMXadqrst} #+,-.8:DFQR`bfhrsv;>QT}''JK'1 !#$.589ABNQXY`amnopxzBKq*+tu  -6:< qsJLOP V!W!I%J%''))--@/A/w/x///<0=0)4*4@5A56 666)7*7%8&888V<X<<<??8?9?c?d???????@@$@&@AA-B.B]B^BBB@CAC]G`GGGGGGGGGGGGGHHLLLLLL)M+MqRsRRRUUVVVVWWDWEWWWYY@ZAZZZ [ [[[[[^\_\@]A]____#`%`U`d````,b0bFcHcccFdSddff3j6jjjmmTpVpppPsQs\u]uiujuuuuuUvVvvvwwwwCwDwwwwwxxMxNxjxkxxxxx=y>yxyyyyy/z0zzz{{{{'|(|||1}2}f}g}}}v~w~~~45noցׁ*+noGHux܋ߋ[^ݍߍGIՒ֒Гѓ;<FGԕՕEGߢEFfgΣϣ JKgh45μּڼ`hl x,.?CG BQTk?Dh{,.1LPegt(*>@TV&''(*JKfh 13TV58QXz 03KMXYfgoq33333333333333333333333333333333333333333 R(.)Z,-;./A/9:?@GGGGGGGGGGLL6jj]uDwNxkxxxJ:GC(*>@T'')JKfh 03KMoqradnieC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Turisticke zajednice 2003.asdradnieC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Turisticke zajednice 2003.asdradnieC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Turisticke zajednice 2003.asdradnieC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Turisticke zajednice 2003.asdradnieC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Turisticke zajednice 2003.asdradni-C:\My Documents\Turisticke zajednice 2003.docradni-C:\My Documents\Turisticke zajednice 2003.docradni6C:\My Documents\REFERATI\Turisticke zajednice 2003.docradni6C:\My Documents\REFERATI\Turisticke zajednice 2003.docradni6C:\My Documents\REFERATI\Turisticke zajednice 2003.docfKh>Z% J$ 伨Fo  Px  { <C+W 2r!W 04 f:+ vz[4&D.N 1YS78^TƉ}f\6Zh^kU<܌(f~ PU   A#z|\rv&   xl p<hH"1`& x/' ]_J,(xuL/ E>1&1 R6 3 cH6-749H [9d/C:ء oa];f{&5+t; C=@7?Gl[0?>*D@ ]~=.'@ =3@8w@lFwI.AXHCc ;c>-F>Fc[~ed [ g  IEi$d=7jblj伨nkbDulb @lL-m HR nP`F9n";n isGZ",t 7u $6wT(=:Xwh;#} ]~=>~ ^`o()8^`B*OJ^Jo(ph% XX^X`OJQJo(o ((^(`OJQJo( ^`OJQJo(   ^ `OJQJo(o   ^ `OJQJo( hh^h`OJQJo( 88^8`OJQJo(o ^`OJQJo( hh^h`OJQJo( ^`OJQJo(o XX^X`OJQJo( ((^(`OJQJo( ^`OJQJo(o   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo( hh^h`OJQJo(o 88^8`OJQJo(hh^h`o(. hh^h`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(3^3`B*OJ^Jo(ph% ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(hh^h`o(.)^`o()hh^h`o(.) hh^h`OJQJo(hV^`VOJQJ^Jo(c&h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o()^`o()^`o()^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`)  ^ `. L ^ `L.xx^x`.HH^H`.L^`L.^`.^`.L^`L.,,^,`o()^`. L ^ `L.  ^ `.ll^l`.<L<^<`L.  ^ `.^`.L^`L.^`o()@ @ ^@ `o(-h  ^ `.hxx^x`.hHLH^H`L.h^`.h^`.hL^`L.h^`.hX X ^X `.h(#L(#^(#`L. hh^h`OJQJo(hh^h`o(.h^`CJOJQJo(qh ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o()  ^ `o(.hh^h`o(.hh^h`o(.^`o()h^`CJOJQJo(qh ^`OJQJo(oh l l ^l `OJQJo(h <<^<`OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ||^|`OJQJo(oh LL^L`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(^`o() hh^h`OJQJo(6^6`B*OJ^Jo(ph% ^`OJQJo(o ss^s`OJQJo( CC^C`OJQJo(   ^ `OJQJo(o   ^ `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o SS^S`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(h^`CJOJQJo(qh dd^d`OJQJo(oh 4 4 ^4 `OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h tt^t`OJQJo(h DD^D`OJQJo(oh ^`OJQJo(^`o()^`o()^`o()^`o() hh^h`OJQJo(^`o()^`o()^`o()hh^h`)S^S`B*OJ^Jo(ph%pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.hh^h`.^`)^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h ^`OJQJo(vh pp^p`OJQJo(oh @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h PP^P`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(^`B*OJ^Jo(ph% ^`OJQJo(o   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo( xx^x`OJQJo(o HH^H`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( ^`OJ^Jo(! LL^L`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(   ^ `OJQJo(o   ^ `OJQJo( \\^\`OJQJo( ,,^,`OJQJo(o ^`OJQJo(@ ^`OJQJo(^`o()^`o()h ^`OJQJo(vh dd^d`OJQJo(oh 4 4 ^4 `OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h tt^t`OJQJo(h DD^D`OJQJo(oh ^`OJQJo(@ ^`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(ww^w`o(.)hh^h`o(.^`o()hh^h`o()^`o()^`o()^`o()hh^h`.hh^h`o()^`o()^`B*OJ^Jo(ph% ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ` ` ^` `OJQJo(o 0 0 ^0 `OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(^`o() hh^h`OJQJo(h^`OJQJ^Jo(:&h ^`OJQJo(oh l l ^l `OJQJo(h <<^<`OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ||^|`OJQJo(oh LL^L`OJQJo(^`o()hh^h`OJQJ^Jo(:& ^`OJQJo(o TT^T`OJQJo( $ $ ^$ `OJQJo(   ^ `OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( dd^d`OJQJo(o 44^4`OJQJo( hh^h`OJQJo(^`o():^`:o(.44^4`o(..  ^ `o(...^`o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........hh^h`. hh^h`OJQJo(^`CJOJQJo(q ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`o()^`o(..pLp^p`Lo(.@ @ ^@ `o(.^`o(.L^`Lo(.^`o(.^`o(.PLP^P`Lo(.h^`B*OJ^Jo(ph% ^`OJQJo(o XX^X`OJQJo( ((^(`OJQJo( ^`OJQJo(o   ^ `OJQJo(   ^ `OJQJo( hh^h`OJQJo(o 88^8`OJQJo(hh^h`o()88^8`o(..L^`Lo(.  ^ `o(.  ^ `o(.xLx^x`Lo(.HH^H`o(.^`o(.L^`Lo(.P^`P@@^@`.0^`0..``^``... ^` .... ^` ..... ^` ...... `^``....... 00^0`........^`o() hh^h`OJQJo(^`o()@ ^`OJQJo( hh^h`OJQJo(^`o() hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(,^`B*OJ^Jo(ph% LL^L`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo(   ^ `OJQJo(o   ^ `OJQJo( \\^\`OJQJo( ,,^,`OJQJo(o ^`OJQJo(^`o()^`B*OJ^Jo(ph%^`B*OJ^Jo(ph% L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.hh^h`o(.fx/'Fc|+V% lj$ w@QI1HcH6hH"gEa}A\b IEiB% B~`&Px.'@7ua-7!W =:Xw,]G@l^kU D[0?HR n]_J,Ff_PU |;c-m 1-XEFo6ZhnsTis>~[4JQr[Kh/C:C=a];HA|MV}Q"}EU+W 7?H [9NITxl 4 l>Cc";n4K:+[ gO_",t&1~ed\wiU+t;!j_BOKr A#v78D@#} [wI.AE>1nk<F9nIJ~IC$6wzB7j=3@ffT TDa (ɚ T T T蛲 T))TTTT]uC C ff)PQyz@GGdGG !%'/478?@HW[`xz}+++++++PPP6P:PFPNPRPbPlPrPtPPPPPPPPPPP(P.P2PJPXP^PnPpP~P@PP @PPPPPPPL@PPT@PPPUnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial?5 :Courier New;Wingdings"1|rƬrF}rSZ!  x0dG 2QDrradniradni