Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 130112

Šumsko-uzgojne značajke sastojine hrasta lužnjaka podignute sadnjom na nasipe


Žalac, Tihomir
Šumsko-uzgojne značajke sastojine hrasta lužnjaka podignute sadnjom na nasipe, 2002., diplomski rad, Šumarski fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 130112 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Šumsko-uzgojne značajke sastojine hrasta lužnjaka podignute sadnjom na nasipe
(Silvicultural properties of pedunculate oak stand established by mound planting)

Autori
Žalac, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.06

Godina
2002

Stranica
31

Mentor
Matić, Slavko

Neposredni voditelj
Anić, Igor

Ključne riječi
hrast lužnjak; sadnja na nasipe; struktura sastojine
(pedunculate oak; mound planting; satand structure)

Sažetak
Sastojina hrasta lužnjaka podignuta na nasipe u barskom staništu ima nerazvijenu nuzgrednu etažu, a razvijenu podstojnu etažu koju čine pomladak i podrast pionirskih vrsta: poljskoga jasena, crne johe, vrbe i brijesta. Dendrokronološka analiza pokazuje trend pada radijalnog prirasta, posebno nakon promjene vodnoga režima u Gospodarskoj jedinici. U kulturi hrasta lužnjaka 52, 2% volumena čini tehničko drvo, dok 47, 8% čini prostorno drvo. U tehničkom drvu procijenjeno je 32, 3% pilanskih trupaca I klase, 35, 3% II klase i 32, 4% III klase. Ukupna vrijednost 44, 99 m3 procijenjenih sortimenata hrastovine iz 94-godišnje kulture iznosi 9494, 68 kn. U sastojini nema furnirskih sortimenata. Sastojina nastala prirodnim pomlađivanjem na istom staništu kao i šumska kultura hrasta lužnjaka sastoji se od poljskoga jasena i crne johe. U omjeru smjese zastupljenija je crna joha. Na pokusnim plohama uočen je veliki pomladni potencijal poljskog jasena. Proizilazi kako kod pošumljavanja golih površina, gmajni i barskih staništa Posavine treba koristiti ponajprije poljski jasen. Hrast lužnjak nije pionirska vrsta drveća i nije se pokazao pogodnim za pošumljavanje barskih staništa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekti:
0068103

Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije

Profili:

Avatar Url Igor Anić (mentor)

Avatar Url Slavko Matić (mentor)


Citiraj ovu publikaciju:

Žalac, Tihomir
Šumsko-uzgojne značajke sastojine hrasta lužnjaka podignute sadnjom na nasipe, 2002., diplomski rad, Šumarski fakultet, Zagreb
Žalac, T. (2002) 'Šumsko-uzgojne značajke sastojine hrasta lužnjaka podignute sadnjom na nasipe', diplomski rad, Šumarski fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {\v{Z}alac, Tihomir}, year = {2002}, pages = {31}, keywords = {hrast lu\v{z}njak, sadnja na nasipe, struktura sastojine}, title = {\v{S}umsko-uzgojne zna\v{c}ajke sastojine hrasta lu\v{z}njaka podignute sadnjom na nasipe}, keyword = {hrast lu\v{z}njak, sadnja na nasipe, struktura sastojine}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {\v{Z}alac, Tihomir}, year = {2002}, pages = {31}, keywords = {pedunculate oak, mound planting, satand structure}, title = {Silvicultural properties of pedunculate oak stand established by mound planting}, keyword = {pedunculate oak, mound planting, satand structure}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font