Pregled bibliografske jedinice broj: 129767
Laktacijski animal model za procjenu uzgojnih vrijednosti simentalskog goveda u Hrvatskoj
Laktacijski animal model za procjenu uzgojnih vrijednosti simentalskog goveda u Hrvatskoj // Priopćenja / XXXIX. znanstveni skup hrvatskih agronoma / Žimbrek, Tito (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004. str. 643-646 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 129767 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Laktacijski animal model za procjenu uzgojnih vrijednosti simentalskog goveda u Hrvatskoj
(Breeding value estimation using a lactation animal model for Simmental cattle in Croatia)
Autori
Kapš, Miroslav ; Pranić, Davor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Priopćenja / XXXIX. znanstveni skup hrvatskih agronoma
/ Žimbrek, Tito - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2004, 643-646
Skup
XXXIX. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunaradnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.02.2004. - 20.02.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
govedo; simentalac; mlijeko; animal model; heritabilitet; REML
(Cattle; Simmental; Animal model; Heritability; REML; Milk)
Sažetak
Cilj rada je bio pronaći optimalan animal model za procjenu genetskih parametara i uzgojnih vrijednosti za mliječna svojstva simentalskg goveda u Hrvatskoj. Korišteni su podaci količine mlijeka 26584 krava s prosjekom 3537 kg i standardnom devijacijom 671 kg. Uključujući pedigre bilo je ukupno 42746 životinja. Analizirani su slijedeći utjecaji: dob kod prvog telenja, duljina servis razdoblja, sezona i godina početka laktacije, uzgojna organizacija, farma, krava i genetska grupa. Valjanost modela utvrđena je F provjerama za fiksne utjecaje i korištenjem REML funkcije i 'mendelian sampling' za cijeli model. Utvrđen je optimalan model koji ima definirane slijedeće utjecaje: dob kod prvog telenja, duljina servis razdoblja, interakcija godina x sezona i interakcija uzgojna organizacija x godina kao fiksne, te životinja i interakcija farma x godina kao slučajne utjecaje. Interakcija farma x godina je definirana kao slučajni utjecaj zbog velikog broja malih farmi. Definiranjem genetskih grupa pridonijelo je poboljšanju modela. Koristeći tako definiran model procijenjeni su slijedeći heritabiliteti za količinu mlijeka, masti i proteina: u prvoj laktaciji 0.31+/-0.02, 0.29+/-0.02, 0.33+/-0.04 ; u drugoj laktaciji 0.37+/-0.03, 0.34+/-0.03, 0.51+/-0.06, i u trećoj laktaciji 0.39+/-0.03, 0.38+/-0.03, 0.47+/-0.06. Definiranjem optimalnog modela omogućit će se točna i precizna uzgojnih vrijednosti populacije simentalskog goveda u Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
