Pregled bibliografske jedinice broj: 129596
Oltarna ograda crkve sv. Mihajla s otoka Koločepa
Oltarna ograda crkve sv. Mihajla s otoka Koločepa // Prostor, znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 13 (2005), 29; 1-9 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 129596 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Oltarna ograda crkve sv. Mihajla s otoka Koločepa
(Preromanesque sculpture on St. Michael's church,
island of Koločep)
Autori
Peković, Željko ; Violić, Duško ; Brajnov, Doroti
Izvornik
Prostor, znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam (1330-0652) 13
(2005), 29;
1-9
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Crkva sv. Mihajla ; Koločep ; predromanika
(St. Michael's church ; Koločep ; preromanesque)
Sažetak
Na otoku Koločepu sačuvano je nekoliko mramornih fragmenata, većinom ulomaka antičkih sarkofaga. Neki od njih prerađivani su i preklesavani u doba rane romanike. Pronašao ih je kod crkve Sv.Nikole don Vice Medini početkom stoljeća, te ih uzidao u pročelje župne crkve. Nedavno su izvađeni iz zida. Nekoliko fragmenata uspio sam sastaviti, povezati u cjelinu oltarne ograde, te je pripisati crkvi Sv. Mihajla na istom otoku. Riječ je o ulomcima dvaju pluteja te zabatu oltarne ograde. Ostaci crkvice Sv. Mihajla nalaze se u blizini naselja Donje Čelo. Jednobrodna je građevina podijeljena u tri traveja s dva para » ; ; ; ; ; ; T« ; ; ; ; ; ; polupilastara. Najvjerojatnije je imala kupolu. Apsida je polukružna iznutra a pravokutna izvana. Raščlanjena je plitkim slijepim nišama. Bočni zidovi imaju na krajevima lezene koje su najvjerojatnije bile povezane nizom slijepih arkada. Tipološki bi se mogla povezati s ranoromaničkom fazom crkve Sigurata na Prijekom u Dubrovniku. Najznačajniji je veći dio zabata oltarne ograde s reljefnim prikazom arhanđela Mihovila. Upotpunjen je fragmentom iz crkve Sv. Srđa na istom otoku. Na zabatu je uklesan natpis koji spominje sestru i kraljicu koja je dala sagraditi crkvu. Vješto je izrađen. Od pluteja koji se nalazio na lijevoj strani sačuvana su tri ulomka s figuralnim prikazom. Od drugog (desnog) pluteja je sačuvana gornja polovica prema kojoj je rekonstruiran donji dio. Pluteji su iste visine i debljine i od istog mramora kao i tegurij. Različite su širine. Arheološka istraživanja Sv. Nikole uvelike su pomogla pri rekonstrukciji oltarne ograde. Pronađeno je više mramornih ulomaka pleterne skulpture. Dva mramorna ulomka pilastara ograde su također pronađena. Za manji ulomak je značajno da je sačuvao dovoljno elemenata za rekonstrukciju cijelog pilastra. Pilastri su bili nejednake širine kao i pluteji što se tumači time da je mramor preklesavan. U Gornjem Čelu nad ulaznim vratima dvorišta Jakova Besjedice bila je uzidana greda s natpisom i nizom kuka i arkadica od istog mramora kao i tegurij. Tijekom istraživanja Sv. Mihajla pronađena su i dva ulomka mramornih stupića. Budući da kapiteli nisu pronađeni, u rekonstrukciji su jednostavno oblikovani. Istraživanjem Sv. Nikole sastavljen je kvadratičan prozor koji se pripisuje Sv. Mihajlu a jedna masivna kamena greda vjerojatno pripada drugom prozoru. Mnogo je činjenica koje upućuju na porijeklo oltarne pregrade: svi ulomci su od istog mramora, širina oltarne ograde odgovara širini među pilastrima u crkvi, način izrade je izjednačen kvalitetom na svim ulomcima a i sam lik na zabatu jest lik arhanđela Mihajla titulara crkve.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
