Pregled bibliografske jedinice broj: 129237
Postojeće stanje i novi aspekti u planiranju zaštite podzemnih voda u Republici Hrvatskoj
Postojeće stanje i novi aspekti u planiranju zaštite podzemnih voda u Republici Hrvatskoj // Hrvatske vode u 21. stoljeću, zbornik radova / Gereš, Dragutin (ur.).
Zagreb: Hrvatske vode, 2003. str. 683-692 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), pregledni)
CROSBI ID: 129237 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Postojeće stanje i novi aspekti u planiranju zaštite podzemnih voda u Republici Hrvatskoj
(Current Status and New Developments in the Groundwater Protection in Croatia)
Autori
Vlahović, Tatjana ; Brkić, Željka ; Pekaš, Želimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, cjeloviti rad (in extenso), pregledni
Izvornik
Hrvatske vode u 21. stoljeću, zbornik radova
/ Gereš, Dragutin - Zagreb : Hrvatske vode, 2003, 683-692
Skup
3. hrvatska konferencija o vodama, Hrvatske vode u 21. stoljeću
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 28.05.2003. - 31.05.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
vodonosnici; zone sanitarne zaštite; količin i kakvoća podzemnih voda; hidrogeološka istraživanja
(aquifers; sanitary protection zones; quantity and quality og groundwater; hydrogeological research)
Sažetak
U sklopu postojećeg zakonodavstva u Republici Hrvatskoj vezanog za zaštitu podzemnih voda, prisutni su mnogobrojni zakoni i podzakonski akti koji se bave gospodaenjem vodam i zaštitom okoliša na području Republike Hrvatske. Važeći zakon u pogledu gospodarenja i zaštite podzemnih voda je zakon o vodama. On daje zakonskeosnove za korištenje voda, zaštitu voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda, te predstavlja krovni, ali ne i jedini dokument, koji se bavi zaštitom podzemnih voda. Najvažniji dokument prema kojem se ostvarivala dosadašnja zaštita podzemnih voda je Pravilnik o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (NN br. 22/86), koji se temeljio na empirijskom dimenzioniranju zona i zabranama određenog ponašanja unutar pojedinih zona zaštite, odnosno zabranama djelovanja pojedinih zagađivača.Pravilnik je polazio od postavke idealne zaštite, neuvažavajući raznolikost prirodnih uvjeta i realnog gospodarskog razvitka kraja u kojem se nalazi izvorište. Zbog njegove neučinkovitosti i nedjelotvornosti uočljivo je pogoršanje kakvoće podzemne vode, kako u aluvijalnim tako i u krškim vodonosnicima, te je u 2002. godini usvojen novi Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02), u koji su uključene najsuvremenije znanstvene metode u istraživanju i zaštiti podzemnih voda. Najveći pomak u odnosu na stari Pravilnik je pridavanje velikog značaja monitoringu količine i kakvoće podzemnih voda, a što je u skladu s Okvirnim smjernicama o vodama Europske Unije (WFD). Budući da novi Pravilnik, uz postojeće izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu, uključuje i zaštitu potencijalnih izvorišta podzemnih voda, to iziskuje što hitnije planiranje i provedbu istraživanja s ciljem rezerviranja prostora za njihovu zaštitu.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA