ࡱ> 9 γbjbj.Wl    ppp $+ )))))))$+ - *p  *   * ~ 8 p ) )v  %:^),Xp) - S) )*0+)R..)    Grobna kapela Pavla Peja evia u Podgora u Grobna kapela grofa Pavla Peja evia u Podgora u nesumljivo je meu najzanimljivijim objektima historicisti ke arhitekture naai kog podru ja. Peja evii su jedna od najuglednijih i najrazgranatijih slavonskih velikaakih obitelji. Grof Pavao porijeklom je iz viroviti ko-retfala ke loze Peja evia. Naime, uz naai ku lozu, koja se najdu~e odr~ala i dala Hrvatskoj 2 bana i skladateljicu postojale su kroz 18. i 19. stoljee loze iste obitelji u Virovitici, Retfali, Podgora u i Rumi. Grof Pavao sin je Ivana Nepomuka Peja evia, vlastelina rumskog i retfala kog i Katarine grofice Jankovi Daruvarske. Imao je etvoro brae i dvije sestre. Najstariji brat, Petar, koji je u dva navrata sredinom 19. st. obnaaao du~nost ~upana Viroviti ke ~upanije naslijedio je, kako su obi aji nalagali sredianji dio posjeda u Retfali. Pavao, zajedno s mlaim bratom Ladislavom dobio je na upravu Podgora . `kolovao se u Be u u odgajaliatu i na vojnoj akademiji, gdje je napredovao do zvanja konji koga satnika, kada se 1848. zahvalio na slu~bi i vratio u Slavoniju. Tada je i preuzeo s bratom imanje u Podgora u. Nedugo potom brat umire, pa Pavao nastavlja sam upravljati imanjem. O~enio se 1850. Alvinom roenom barunicom Prandau, kerkom Gustava Hillepranda Prandaua, valpova kog vlastelina, koja je umrla ve 1882. Nisu imali potomaka. Do ~enine smrti Pavao Peja evi vodio je vrlo intenzivan druatveni ~ivot. Osobno je poznavao niz uglednih li nosti s kulturne i politi ke scene Monarhije. Zanimljivo je osobito istaknuti poznanstvo s Ferencom Deakom, ugarskim ministrom predsjednikom 60-tih god 19. st., koji je bio jedan od tvoraca Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe. Poslije ~enine smrti gotovo se potpuno povla i iz druatvenog ~ivota posvetivai se imanju u Podgora u i lovu, strasti kojoj je ostao vjeran do posljednjih mjeseci pred smrt 1. Njegova djelatnost na izgradnji sela u kojem je ~ivio, a mogli bismo rei i u izgradnji cjelokupnog kulturnog pejza~a isto ne Slavonije doista je impresivna. Projekt dvorca koji je podignuo u Podgora u, a koji je u potpunosti poruaen u zadnjim danima II. svjetskog rata, povjerio je tada jednom od najuglednijih ugarskih arhitekata, Alajosu Hauszmannu2, projektantu guvernerske pala e u Rijeci, crkve Sv. Stjepana u Budimpeati i niza drugih historicisti kih objekata3. Uz dvorac podigao je u Podgora u i jednokatnicu osnovne akole, opinsku zgradu, mlin u Kleniku, zgrade za upravitelja imanja, aumara, inovnike, lugare, poljare, konjuaare, ko ijaae, zanatlije, itd., a utemeljio je i vatrogasno druatvo4. Veina ovih objekata i danas svjedo e o tom vremenu, iako su neki, poput akole, u posljednjim godinama upropaateni neodgovarajuim obnovama. U Osijeku, osim vlastite pala e, podigao je i secesijski zdenac uz Dravu, djelo arhitekta Hofbauera, jedan od najzna ajnijih secesijskih spomenika toga grada, pokazavai se na taj na in spremnim, kao naru itelj objekta, u posljednjim godinama svoga ~ivota, prihvatiti novi stil, odmaknuti se od historicizma. Veliki dio svoje ostavatine namjenio je izgradnji bolnice u Podgora u, no taj objekt nije izveden budui da su drugi njegovi nasljednici opovrgnuli oporuku5. Grof Pavao nad~ivio je svu svoju mnogobrojnu brau i sestre. Umro je 1907., u dubokoj starosti od 93. godine. Njegovu sprovodu prisustvovali su svi uglednici Viroviti ke ~upanije pa i aireg podru ja Slavonije, grof Aleksandar Althann iz Zagreba sin pokojnikove sestre Marije, udane grofice Althann, grof Elvin Eltz iz Vukovara, neak (sin sestre njegove ~ene Alvine) grof Rudolf Normann sa ~enom Julijom Normann iz Valpova, veliki ~upan }upanije viroviti ke Antun pl. Mihalovich u zastupanju bana Ladislava Peja evia, koji uslijed prezaposlenosti nije mogao osobno doi. Grad Osijek predstavljali su gradski vijenik Bejal i, ~upanijsku oblast ~upanijski tajnik Hcker, kotarsku oblast u Naaicama kotarski predstojnik Murat, ~upnik osje kog Donjeg grada Firinger, odvjetnik Dragutin Neumann, ravnatelj a inovi iz akova, ravnatelj Kient iz Normanaca, ravnatelj Bauer iz Rume, Stefanija Mailath i niz drugih uglednika te gotovo svi mjeatani sela Podgora a. Sprovod je vodio osje ki gornjogradski ~upnik Josip Horvat6. Uz darovnice svojih knjiga i slika Kraljevskoj gimnaziji u Osijeku, te nov ane donacije pu koj akoli u Podgora u dio svoje ostavatine u iznosu od 28.000 kruna grof je oporu no namijenio izgradnji kapelice  mauzoleja za sebe na groblju u Podgora u7. Kao izvraitelji oporuke imenovani su njegov ve spomenuti sinovac grof Rudolf Normann  Ehrenfelaki (koji je 1903., 4 godine prije grofove smrti, postao, kupovinom, vlasnik podgor kog vlastelinstva) i odvjetnik dr. Dragutin Neumann iz Osijeka8. Stilska analiza kapele Rije  je o doista zanimljivom objektu, jer dok su druge grobljanske kapele druge polovine 19. i po etka 20. stoljea, bilo da su namijenjene (kao u Podgora u) pokopu uglednijih pojedinaca, ili, kao vjerski objekti na groblju, namijenjeni cijeloj zajednici ~upljana, graene uglavnom u neogoti kome (akovo  kapela na groblju, Vukovar, Naaice) ili neoromani kom stilu (akovo - grobnica biskupa, Vinkovci  pregradnja kapelice Sv. Roka, Osijek, Donjogradsko groblje), a katkad i neorenesansnom (Retfala, grobnica Peja evia), ova je kapela neoklasicisti ka. Radi se o historicisti koj interpretaciji ve dugo postojee teme gr kog hrama in antis, ato zna i da je rije  o graevini ije se pro elje otvara sa stupovima u sredini, dok su bo ne strane trijema zatvorene produ~ecima zidova centralnog dijela hrama, odnosno kapele. Najpoznatiji i naaoj kapeli oblikovno najbli~i primjeri anti ke arhitekture svakako su riznica atenjana u Delfima (rekonstruirana in situ od francuskih arheologa) te hram Aphaie u Aegini. Jednako tako, kao i ovi spomenuti hramovi anti ke gr ke i ova je kapela u cijelosti izgraene od kamena  od bijelog dalmatinskog ispoliranog mramora iz poznatoga bra kog puiakog kamenoloma i tamnozelenog granita nabavljenog u `vedskoj9. Bijeli mramor je uporabljen u konstrukciji zidova, poda, stubiata, te kasetiranog stropa, dok su od zelenog avedskog granita izgraena samo dva masivna dorska stupa trijema kapele. Do najsitnijeg detalja kapela prati pravila dorskog gr kog reda. Tako se stupovi trijema lagano proairuju prema dolje (tzv. entazis), iskanelirani su cijelom visinom, nemaju bazu. Kapiteli, izraeni od bijelog mramora, sastoje se od ehinusa (jastu ia, polukru~ne profilacije) i abakusa (pravokutne plo e). I ante zavraavaju u ravnini s kapitelima sli nim profilacijama reljefno izvedenim. Na kapitelima po iva entablatura koja kontinuirano te e i bo nim vanjskim zidovima kapele. Podijeljene je na tri zone. Donju ini arhitrav, koji, kako i nala~u pravila dorskog reda, nema nikakvih profilacija. Iznad njega je friz podijeljen na triglife i metope. Triglifi su pravokutne plo ice s tri udubljenja (otuda im dolazi i ime), ispod kojih se u zonu arhitrava spuataju gutae (kapljice). Izmeu polja triglifa su metope, u gr koj arhitekturi obi no pokrivene reljefima ili takozvanim volovskim glavama, ovdje rijeaene vrlo jednostavno s plitkim diskovima. Entablatura zavraava vijencem, takoer vrlo kvalitetno isklesanim i razraenim u skladu s pravilima dorskog reda. Donje dijelove vijenca ine mutulusi, gotovo posve jednaki gutama u arhitravnoj zoni. Vijenac ima samo jedno polje i istaknutiji je od ostalih dijelova entablature. Uokviruje trokutasto polje timpana na kojem je smjeaten grb obitelji Peja evi. Na uglove timpana postavljeni su s palmetama. Na vrhu se danas nalazi drveni kri~, vrlo oateen. Originalno na tome je mjestu imao biti postavljen mramorni gr ki kri~ (dakle kri~ jednako dugih stranica), koji ili nije postavljen ili je vremenom propao budui da od njega danas ne postoje viae nikakvi tragovi. Stra~nji zid kapele nije raa lanjen nikakvom dekoracijom, dok su bo ni, kako sam ve istaknuo profilirani entablaturom u gornjem dijelu i lagano istaknutom bazom, tj. soklom, pri dnu zida. Na krajevima bo nih zidova postavljeni su dorski pilastri, jednaki onima koji stoje na krajevima anta na pro elju mauzoleja. Ulazni zid kapele unutar maloga trijema raa lanjen je u gornjem dijelu s glifovima, plitkim udubljenjima koji oblo zavraavaju. Iznad njih smjeateni su meandri. Vjerojatno ih je zbog njihova zna enja kao simbola vje nog trajanja, vje noga ~ivota, arhitekt i uporabio na ovome mjestu, budui da u izvornoj gr koj arhitekturi na mjestu ulaznoga zida nije bilo nikakve dekoracije. Vjerojatno unutar te simbolike raanja novoga ~ivota moramo promatrati i reljefe diskova na metopama, kao zatvoreni pravilni krug i oni predo avaju vje no trajanje, a mo~emo ih promatrati i kao simbole sunca, svjetla, te i na taj na in, raanja novoga ~ivota. Unutraanjost kapele rijeaena je vrlo jednostavno, mogli bismo rei gotovo stoi ki. Pod je poplo an mramorom, dok je strop razraen kasetama. Oltar je vrlo jednostavan, izraen je od raznobojnog poliranog mramora. Dva toskanska stupia pridr~avaju menzu. Iznad je postavljen natpis s osnovnim podacima o preminulom. Podne stolne plo e oltara izraene su od mannersdorfskog kamena, mensa stola od ~utog, postolja za svijenjake od istarskog, a stupovi s bazama i kapitelima od zelenog mramora10. Iznad oltara je plo a s natpisom s osnovnim podacima o ~ivotu grofa Pavla Peja evia. Izraena je od crnog belgijskog mramora s etiri u bronci izraene rozete. Natpis je pozlaen i slijedeega je sadr~aja: GROF PAVAO PEJACSEVICH VIROVITI KI C. KR. KONJI KI SATNIK IZVAN SLU}BE VLASTELIN PODGORA KI Rodio se 9.listopada 1813. u Ritfali Umro 3.velja e 1907. u Podgora u U etiri ugla stropa postavljeni su ventilacijski otvori, zatvoreni perforiranim bakrenim limovima. Ventilacijski su otvori postavljeni i u prostoriju krova. etverokutnog su oblika, a postavljeni su samo sa stra~nje strane zida, u zonu zabata kapelice. Grede kroviata izraene su od kvalitetnog smrekinog drveta. Od mesinga su ureeni krovni odvodi vode te cijevi s njima povezane11. Za izgradnju samoga groba upotrijebljene su prvoklasne opeke zidane romanskim cementom. Na pod groba postavljene su na betonsku podlogu kamene plo e, koje su postavljene i na zid samoga groba. Na ulazu u mauzolej postavljena su teaka dvokrilna vrata od kovanoga ~eljeza, koja asociraju na vrata javnih graevina i hramova u anti kom Rimu. Svako krilo vrata ima u svojem gornjem dijelu po tri prozora postavljena jedan ispod drugog sa reaetkastim pregradama. Reaetke su rijeaene u obliku dva isprepletena etverokuta. Donji dio obaju krila vrata raa lanjen je ukrasom u obliku jednostrukog etverokuta unutar kojega je u sredinu smjeatena rozetica. Okvir vrata isprofiliran je prema pravilima dorskoga reda. Vrh vijenca iznad nadvratnika dolazi u istu visinu s vrhom kapitela stupova u predvorju. Nadvratnik je airi od dovratnika za debljinu njegove gornje profilacije. Iznad dovratnika je neraa lanjeni friz, a iznad njega vijenac s kimationom s istakom kolika mu je visina. Na zabatu kapele postavljen je grb grofa Pavla Peja evia, izraen jednako tako od pu iaskog mramora. Okru~en je bogatim biljnim ukrasom, gotovo neobaroknog karaktera. Grb se do u tan ine pridr~ava izgleda grba grofova Peja evia opisanog u Bojni ievom heraldi kom zborniku  Die Adel von Kroatien (Plemstvo Hrvatske). Na atitu grba postavljeni su na tlu dva okrunjena lava leima okrenutim prema stupu u srediatu grba. Na vrhu stupa je orao koji u kljunu dr~i patrijaraijski kri~, u lijevoj ruci carsku jabuku, a u desnoj ma  s dugom oatricom. Ma eve, no s mnogo kraom oatricom dr~e i oba lava. Grb je okru~en svijetlim rombovima postavljenim na tamniju podlogu. Iznad atita postavljene su tri okrunjene kacige atita ispred sve anog zastora. Na prvoj kruni postavljen je okrunjeni lav s ma em, kao na atitu, ali vei. Na sredianjoj kruni postavljen je orao, poput onoga na vrhu stupa na grbu, a na treoj kruni okrunjeni stup. Sa strane grba postavljena su dva dr~a a atita. Prvi nosi talar i veliki ogrta , na glavi trokutni barokni aeair s buketom perja, prsa prekrivenih dvoglavim orlom (grb Austrije). U desnoj ruci dr~i rolu (njema ki Herold). Desni dr~a  atita obu en je u bijeli plaat, prsa prekrivenih maarskim zemaljskim grbom s visokim izmama. Nosi kapu s mnogo perja. U lijevoj ruci dr~i rolu (maarski Herold)12. Graditelji O samoj gradnji kapele nalazimo obilje podataka, poneato u ondaanjim novinama, a ponajviae unutar fonda valpova kog vlastelinstva, ato ne treba uditi jer, kako sam ve napomenuo valpova ki grof Rudolf Normann je glavni nasljednik grofa Pavla Peja evia, te izvraitelj njegove oporuke u kojoj je jedna od glavnih stavki izgradnja mauzoleja za kojeg je predvieno 28.000 forinti. Planove za kapelu na inio je osje ki graditelj Pavao Wranka13. O samom Wranki nije se mnogo pisalo za sada. Nepoznato je odakle se doselio u Osijek, ali se zna razlog doseljenja. Naime, Wranka je bio jedan od graevinskih poduzetnika koji su vodili gradnju ~upne crkve Sv. Petra i Pavla u Osijeku. Tijekom prva tri desetljea 20. stoljea afirmirao se kao jedan od svakako najplodnijih i najtra~enijih osje kih graditelja. Djelovao je i kao arhitekt i kao izvoa  tuih projekata. Stanovao je u danaanjoj ulici Alojzija Stepinca, u neorenesansnoj jednokatnici postavljenoj uz poznatu secesijsku pala u Sekuli14. Na po etku stoljea sagradio je niz reprezentativnih secesijskih zgrada, poput one na uglu Radieve ulice i trga Ljudevita Gaja (danas zgrada Croatia Osiguranja)15, zajedno s Bauerom, s kojim je radio, u joa uvijek historicisti kom stilu i malu katoli ku kapelu sela Tenja16. U meuratnom periodu, dvadesetih godina gradi niz zanimljivih objekata u nekoj vrsti art-deco stila (Gesserova kua na Gornjodravskoj obali 417, Grafova u Dubrova koj 18.18, Rausnitzeva u Ru~inoj ulici 2119 i mnoge druge). Umro je u Osijeku je 192720. Unutar Wrankina opusa kapela u Podgora u se ini, ako se usporedi sa drugim, secesijskim objektima koje gradi u isto vrijeme, izrazito stilsko arhai nim objektom. ini se da je tako relativno kasna uporaba historicisti kih elemenata ponajprije uvjetovana ~eljama naru itelja. O tome nam svjedo e i arhivski podaci, gdje u pismu, grof Rudolf Normann izri ito govori da je nakon podu~ih rasprava odlu eno da se kapelica ima sagraditi u stilu klasi nog dorskog gr kog hrama21. Izbor Wranke kao projektanta za grofa Normanna bio je posve logi an, budui da mu je isti graditelj vraio i niz drugih poslova, popravke na pala i grofa Peja evia u Osijeku22, gospodarske zgrade i bunar u Rudolfovcu23 te je, kada su se zbog vlage, o emu u neato kasnije viae rei, na kapeli pojavile mrlje, Wranka ponovno izabran da napravi drena~ne radove oko objekta. Na osnovu Wrankinih nacrta klesarske radove za kapelu izveo je carski i kraljevski dvorski klesar iz Be a Eduard Hauser, koji je imao svoju podru~nicu u gardu Osijeku24. Hauser je tada bio na polju klesarstva nesumljivo najbolji izbor. O njegovu ugledu svjedo i i injenica da je bio glavni klesar propovjedaonice, te stupova u ~upnoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Osijeku25. Poduzee Hauser, osnovano je, kako svjedo i zaglavlje slu~benih papira te tvrtke, 1781. Bavilo se vrlo airokim opsegom poslova: zidarskim, gradili su kamene mostove, obavljali radove u granitu parnim strojem. Krajem stoljea tvrtka je osvojila niz uglednih nagrada 1880. zlatnu medalju na Donjoaustrijskoj obrtni koj izlo~bi, te medalju na obrtni koj izlo~bi povodom etrdesete godianjice vladavine Franje Josipa 1888. Sjediate firme je u Spitalgasse 19. u Be u26. O isplati Wranki za planove kapele ra uni nisu sa uvani, te nije poznato koliko je novca odreeno za tu svrhu. Sav iznos predvien za izgradnju kapele od 28.000 forinti isplaen je tvrtki Hauser u nekoliko rata, vjerojatno je Wranka bio za osje ku podru~nicu te tvrtke glavni projektant, te je dio novca iz te sume iaao i njemu. Nakon primitka pisma s narud~bom odmah je isplaeno 5000 forinti. 30.1.1909 isplaena je druga rata od 5000 forinti. Nakon zavraetka radova predana je najvea svota od 16.000 forinti, a godinu dana po svraetku posla posljednjih 2000 kruna27. Nakon godinu dana na mauzoleju su utvrena stanovita oateenja i nedostaci. Grof Normann zadu~io je in~enjera R. Franjetia iz akova da ispita eventualne nedostatke na graevini. Franjeti je ustanovio pojavu ~utih mrlja od vlage na mramornim plo ama, ato je pripisao greaki klesara koji je uporabio materijal nepogodan za slavonsku klimu. Isto tako je ustanovio da su loae postavljeni stupovi oltara, osobito desni, koji je izrazito raskliman. Iza oltara na zidu pojavile su se male pukotine koje je Franjeti pripisao karakteru materijala. Isto tako nepravilno je izveden i ~lijeb za vodu na krovu, s udubljenjem u kojem se voda zadr~avala, te je istaknut zahtjev da i to graevni poduzetnik i klesarsko poduzee Hauser ima ispraviti28. Iako je poduzee Hauser tvrdilo da za oateenja koja je naveo Franjeti nije odgovoran njihov rad, te da su sli an mramor upotrebljavali i ina e na slavonskom podru ju, dakle da je ispitano njegovo ponaaanje na ovoj klimi29, dogovor izmeu naru itelja i izvoa a postignut je tako ato je tijekom mjeseca lipnja 1912. graditelj Hauser ipak popravio je sva ustanovljena oateenja za ato je dobio dodatni iznos od 2000 forinti30. Zidarske radove na kapeli izvraio je glavni zidar vlastelinstva valpova kog i podgora kog Richard Tanner za ato mu je 23. listopada isplaeno 38 kruna i 80 hellera31. Kapela danas nije u potpuno odgovarajuem stanju. Iako se neka vea oateenja nisu pojavila, vanjski zidovi (sokl) prekriveni su naslagama mahovina i liaajeva. Brojne u napukline u mramoru. Jednako tako, mrlje stvorene korozivnim rastapanjem metala vodenih ~ljebova prekrivaju zidove i u unutraanjosti i izvana. Kanelire stupova oateene su uslijed padalina te grafitima, urezivanjem i sli no. Hitnu obnovu zahtjevaju vrata koja su izrazito nagri~ena hrom. Trebalo bi obnoviti i bravu koja je potpuno razvaljena. Narodna obrana, Osijek, srieda, 6.2.1907, br. 30., isto i u Die Drau, 5.velja a 1907., dienstag, Nr. 16., seite 3. Historicizam u Hrvatskoj, str. Akos Moravanszky, Die Architectur der Donaumonarchie, str. Narodna obrana, Osijek, utorak, 5.2.1907., god.6., br.29. Narodna obrana, Osijek, petak, 15.2.1907., god 6., br.38 Iz ostavatine je bilo predvieno da od 600 000 do 700 000 kruna koliko je iznosila sveukupna ostavatina grofa bude izdvojeno 200 000 do 300 000 kruna za bolnicu. Narodna obrana, Osijek, etvrtak, 7.2.1907., god.6., br.31. AVV, fond 14., kutija 2099., godina 1912., pismo odvjetnika Franje Papratovia Kraljevskom kotarskom sudu u Naaicama od 23.VII. 1912. AVV, fond 14., kutija 2099., god. 1912., Izvijeae u pismu odvjetniika Franje Papratovia o gradnji kapele, 23.VII. 1912. Narodna obrana, Osijek, petak, 29.10.1909.br. Arhiv Valpova kog vlastelinstva (dalje AVV), Fond 14, kutija 2098, god.1909.,pismo dr. Carla Neumanna, Essek, 31.Mai 1909.str.2,3 AVV, Fond 14, kutija 2098, god.1909.,pismo dr. Carla Neumanna, Essek, 31.Mai 1909.str. 3. Ivan Bojni i, Die Adel von Kroatien, tekst o grbu na str. , grb prikazan na tabli 103. Narodna obrana, Osijek, petak, 29.10.1909.,br. Podatak dobiven od dr. Grgura Marka Ivanovia u Muzeju Slavonije u Osijeku Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, HAZU, Zagreb  Osijek, 2001., str.37 Viesnik ~upanije Viroviti ke br. 5., Osijek, 1.3. 1904., str. 57 Obavijesno pomagalo (analiti ki inventar) Gradsko poglavarstvo u Osijeku  gradski graevni ured (in~inirski ured) 1893-1945, projektna dokumentacija, str. 117. Obavijesno pomagalo (analiti ki inventar) Gradsko poglavarstvo u Osijeku  gradski graevni ured (in~inirski ured) 1893-1945, projektna dokumentacija, str.79. Obavijesno pomagalo (analiti ki inventar) Gradsko poglavarstvo u Osijeku  gradski graevni ured (in~inirski ured) 1893-1945, projektna dokumentacija, 112. Hrvatski list br.334 (2360), 1.12.1927, str.6 AVV, Fond 14., Kut. 2140 Broj: Grof Peja evi Pavao Pismo Rudolfa grofa Normanna Kr. Kotarskom sudu u Naaicama, 2. lipnja 1909. U pismu se ka~e:  Mi smo napokon, iza poduljih rasprava i pregovora spomenik i to mauzolej u slogu gr kim kri~em [misli se na kameni kri~ koji je imao stajati na zabatu o.a.] okrunjenog hrama naru ili, no, cjelokupni troaak e iznositi 28.000 kruna. U inismo to sa tim poveanim troakom jer smatramo da mu~ koji je svom kraju toliko dobra u inio kaoblagopok. grof Pavao Peja evi zaslu~uje da se nad grobnicom njegovom i za potomstvo pozno di~e trajan dokaz hasnosti i zahvalnosti. Spomenik e biti dogotovljen i postavljen do 1.10.ove godine AVV, Fond 14., Kut. 2140, Broj: Grof Peja evi Pavao Odluka br. 2455, Kraljevskog kotarskog ureda u Naaicama, 10. o~ujak, 1910. Za izvedene radove Wranka je dobio 516 kruna i 74 filira AVV, Fond 14., Kut. 2098, god. 1911. Broj: 569/1911. Eduard Hauser se potpisao na desnom stoklu prednje strane kapelice. Niz dokumenata jednako tako svjedo i o njemu kao klesaru kapelice npr. AVV, Fond 14., Kut.2099., God. 1913., Pismo grofu Rudolfu Normannu Eduarda Hausera iz Be a, Wien, 13. svibanj 1912. Zlata }ivakovi-Ker~e, Antun Jarm, }upna crkva Sv. Petra i Pavla, str. 47. (izgradnja glavnog oltara), str.49. (klesarski radovi na oltaru Sv. Marije), str. 52. (klesanje propovjedaonice). Na oltarima, stupovima u transeptu, te propovjedaonici uklesan je i potpis klesara Eduard Hauser Wien, identi an onome koji nalazimo na soklu kapelice. AVV, Fond 14., kutija 2098, godina 1911., Wien, 5. August 1911., logotip firme na uzglavlju stranice AVV Fond 14. kutija 2098, god. 1909. Pismo dr. Carla Neumanna ghrofu Rudolfu Normannu, Essek, 31. Mai 1909., str.4. AVV, Fond 14., kutija 2098., godina 1909.Pismo in~enjera R. Franjetia Kr. Kot. Sudu u Naaicama, akovo, 31. September, 1911. AVV, Fond 14 kutija 2099., god. 1913. Pismo Eduarda Hausera grofu Rudolfu Normannu, Wien, 13.Mai 1912. AVV, Fond 14., Kutija 2099., god 1912., Izvjeae odvjetnika Franje Papratovia Kraljevskom kotarskom sudu u Naaicama, primljeno 23. VII. 1912., str.2,3 AVV, Fond HR-DAO 476, Knjiga X-732, Godina 1909., str.44, Assignation br. 618 Literatura: Katarina Milanovi Pauli, Podgora , Zagreb, 1986. Historizicam u Hrvatskoj I, II., katalozi izlo~bi u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000. Akos Moravanszky, Die Architektur der Donaumonarchie, Ernst und Sohn, Berlin, 1988. Igor Karaman, Valpova ko vlastelinstvo, Zagreb, 1964. Bojni i, Die Adel von Kroatien. Dragan Damjanovi V\fhBD$%&&((())22lLpLTRXRhdldzddghLlPlmmtnxnoooopplppp t$tuuuu`xdxyy}}܇26 γ 5CJ \ 5CJ(\H*mHsHJVXZ\((((()) )NNZNNNOXOZO^RSZpdvdxdzd$a$`ȳ̳zdddw<6`ؔږ6:DƛF & F`F~ڟpXT"R r.ֲD$a$ & F & F³ijƳȳʳ̳γ,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH 6A@6 Zadani font odlomka<B@< Tijelo teksta$a$mHsH>>@> Naslov$a$56CJ(\]mHsHWW +,-.stuvw %%-%Q%f%%%%/''+80;0<0=0H0I09CGDIDJDLFMFNFFFGUG0HlHHmIIJwJJKMKKKL#MMMPHQ~Q}RS8TT*UU)VwVxVyVzVVVWkWWWWWWWWWWWWWWWWWWW0000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000 0)V 0)V 0)V 0)V 0)V0000000000000000γZzdFγ[]^_̳\l,b$ pgTLu o@0(  B S  ?W!*HRU^_i0<FLV  *23=JQT_Y`nw  r{$,-3 !*M V   # , g n  Ycv#UZy:C)3\c&/.69@QSz 6>7BFMdh7?y#-2LTX^u}CL :@  )!!!####$$%%%%($())))c*m*******0+:+T+^+++++,,,,,,",#,+,..z//-030 1111<1F1 22223333445555555555556A6I6Y6b677778 8:8B888J9P9m9u999999:4:::[:e:; ; <0<<<<<====]?d?}????A AAAB B0B9B9C?CCCCDDDDDD%E/EEEEE FFfFlFFFFFFFFFFFFFFFFFFGGGGGHH.I9IAILIIIIJJJLJQJRJZJ\JaJ|JJJJJJJJJJ&K/KKKDLELOLLLLMMMNN'N.N5N=N>N@NOOOOOO8P@PPP"Q(Q~QQQQQQ;RBRCRKRLRSRTR[ReRiRRRRRRRSS\SSSSSSSSSSTgTlTmTuTvT|T}TTTTTTTTTTTTTTU"UVU]U^UeUlUsUtU|U~UUUUcVnVVVVVVVVVWWW'W)W,W-W8W9W?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`bcdefghijklmnopqrstuvwxz{|}~Root Entry F.1Tablea.WordDocument.SummaryInformation(yDocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPool@.@.  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q