ࡱ> ܥhW ex$"p"pp"p"p"p"p"""""""""#i":*#*#*#*#*#*#*#k#m#m#m#m#m#m##XL$,#p"*# *#*#*#*##*#p"p"*#"*#*#*#*#p"*#p"*#k#@4("",p"p"p"p"*#k#*#A*#J. Trajkovi i R. Despot SLIKA S NASLOVNICE OBINA GRABOVINA NAZIVI Drvo trgovakog naziva OBINA GRABOVINA pripada botanikoj vrsti Carpinus betulus L., iz porodice Betulaceae, potporodice Coryleae. Strani nazivi su Hagebuche, Hainbuche, Hornbaum (Njemaka), common hornbeam (SAD, Velika Britanija), charme commun (Francuska), carpino bianco (Italija). NALAZITE Obini grab je drvo srednje, zapadne i june Europe. Rasprostranjen je na sjeveru do kotske, june vedske, te jednog dijela Rusije, na istoku prema Krimu do priblino 37 symbol 176 \f "GreekMathSymbols"E. Na jugu Europe obuhvaa juni dio Pirinejskog i Balkanskog poluotoka, ali izbjegava izrazito sredozemna i stepska podruja. STABLO Stablo je visoko do 25 m, nepravilne kronje u obliku metle. Duina istog debla je od 6 do 10 m, sa srednjim promjerom od 0,6 do 1 m. Deblo obine grabovine je ulijebljeno, u stabala na osami esto zakrivljeno. Kora je glatka, tanka, siva, u starosti neto raspucana. DRVO Makroskopska obiljeja Bjeljika grabovine je bjelkastouta do svijetlo siva sa svijetlo smekastim prugama. Sr, koja se stvara tek nakon 100 i vie godina starosti, jako je tamna, gotovo crna. Na poprenom presjeku godovi su vidljivi obinim okom, linija goda je valovita. iroki drvni traci vidljivi su obinim okom, a rastresito rasporeene pore vidljive su tek s povealom. Mikroskopska obiljeja Pore (traheje i traheide) su brojne (20 do 30 na mm2 poprenog presjeka), promjera do 90 (m, u radijalnim skupinama od 2-6, rjee pojedinano. Perforacije lanaka traheja su jednostavne. Ui lanci traheja i traheide imaju spiralna zadebljanja. Volumni udjel pora je oko 10%. Drvni traci su difuzno rasporeeni, uski, jednoredni do dvoredni, rijetko troredni i etveroredni, te iroki sastavljeni (agregatni). iroki traci iroki su do 1mm, pa se vide bez poveala. Na poprenom presjeku su neravnomjerno rasporeeni i nejasno izraeni, a na radijalnom presjeku nejasno se istiu od osnovne mase kao neto svjetlije trake. Volumni udjel trakova je oko 23%. Libriformska vlakanca su debelih stijenki oko 5 symbol 109 \f "Symbol"m i irokih lumena oko 7 symbol 109 \f "Symbol"m, duine oko 1,3 mm. Volumni udjel libriformskih vlakanaca je oko 66%. Aksijalni parenhim je difuzan, zonalno difuzan i terminalan. Fizika svojstva Gustoa standardno suhog drva (ro) 500...790...820 kg/m3Gustoa prosuenog drva (r12-15) 540...830...860 kg/m3, Gustoa sirovog drva (rs) 660...970...1200 kg/m3Poroznost oko 48 %Radijalno utezanje (br) oko 6,8 %Tangentno utezanje (bt) oko 11,5 %Volumno utezanje (bv)oko 18,8 % Mehanika svojstva vrstoa na tlak54...82...99 MPavrstoa na vlak, paralelno s vlakancima57...135...180 MPavrstoa na savijanje47...135...200 MPavrstoa na smik8,5...16 MPaTvrdoa (po Brinellu), paralelno s vlakancimaoko 71 MPa okomito na vlakancaoko 36 MPaModul elastinosti7...16,2...17,7 GPa Tehnoloka svojstva Obradljivost Grabovina se prilino lako pili u sirovom stanju, ali se teko obrauje u prosuenom stanju. Pri blanjanju se esto zacjepljuje. Zavrna obrada daje vrlo glatku povrinu. Dobro se tokari, vijke dri vrsto, teko se avla. Odlini rezultati se postiu bojenjem i poliranjem. Alate tupi normalno s obzirom na gustou. Grabovina se vrlo dobro savija omekana parenjem. Parenje malo mijenja boju drva. Suenje Grabovina ne predstavlja potekoe u suenju iako se vrlo jako utee. Vrlo je stabilna u upotrebi. Trajnost Trupci su podloni napadu kukaca iz roda krasnika (Buprestidae, spp.). Kora i bjeljika trupaca i piljene grae podlona je napadu strizibuba vrste Phymatodes testaceus, L.. Bjeljiku napada kuckari, "mrtvaki sat" (Anobium puctatum, De Geer) i Ptilinus pectinicornis,L. , ali ne i bjeljikari(Lyctidae spp.). Nezatiena grabovina je vrlo slabo trajna, ali je permeabilna, pa se lako moe zatititi raznim postupcima i sredstvima. Uporaba Zbog svoje izuzetne tvrdoe, otpornosti na pucanje i dobre kakvoe zavrne obrade grabovina je nekad bila traena za izradu zupanika i radnih dijelova drvenih strojeva, u kolarstvu, za drvene vijke, avle, klinove i glave maljeva. Danas je vjetojatno njegova glavna industrijska primjena za sitne dijelove mehanizma glasovira. Grabovina obojena crno katkada se upotrebljava kao nadomjestak za ebanovinu. Kao podna obloga ima visoku otpornost abraziji a potroena povrina je relativno glatka; moe se smatrati zamjenom za javorovinu. Nije graevno drvo, odlino je ogrijevno drvo. Sirovina Obla graa duine 2m, promjera 0,2...0,4...0,6m, rezana graa, etvrtae, ogrijevno drvo. Napomena Osim obine grabovine za nas su jo zanimljive i bijela grabovina (Carpinus orientalis Mill.) koja je po grai i boji slina obinoj grabovini, te crna grabovina (Ostrya carpinifolia Serp.) koja je po boji i grai razliita od obine grabovine, ali joj je po mehanikim i tehnolokim svojstvima slina, pa se i upotrebljava u sline svrhe. .Aii+,-=?Ggr?A[q4 5 K M f g }     6 7 8 9 P Q S k l m r     / 1 2 cece]cc Jm]c ]ce uD]uD]cV]c]cU]c]U]U]cL2 3 A B Z [ HPSijlow#,qu ]ceV]cU]c]ccce),->?FGfgqrZ[rs    ; R S t u hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu h u hu hu hu hhUhUhhUhUhhUhUhhUh l'!hhh(    5 @ A B C D E F G Z [ l } ~ 2=>almUhhUhUhhUhUhhUhUhu hu hu hu hu hu hu hu h]h/ h/ h]h/ h/ h]h/ h/ h]h/ h/ h]h/ h/ h]h/ h/ h]h/ h ]$hhh l'!&HIQRnowx #$-./ hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hu hh ]$K @ Normal ]a c"A@"Default Paragraph Font    s Z2   ?@4KLf}~999AUprava za informatiku A:\GRAB.DOC ucionica1C:\Zazndr\GRAB.doc@A A A iTimes New Roman Symbol &Arial&Arial CECG Times (W1)5Courier New CE"V k;*fk;*f*"V ,JZdravko Ra[kaj ucionica1 Root Entry   FD\@4(WordDocument  x$CompObj    j SummaryInformation(F  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.69qOh+'0  D P \ ht|JFFZdravko Ra[kajGC Normal.dot\ ucionica1in2CMicrosoft Word for Windows 95@DocumentSummaryInformation8 ՜.+,0HPlt|  Sumarski fakuktetA6" J@t' @!@!՜.+,0HPlt|  Sumarski fakuktetA6" J