Naslov
Die Festung Novi Zrin in europaeischen Kontext (1661.-1664.)
(Stronghold Novi Zrin in European Kontext(1661.-1664.))

Autori
Feletar, Dragutin ; Petrić, Hrvoje

Izvornik
Podravina. Časopis za multidisciplinarna istraživanja (1333-5286) 1 (1) (2002); 99.-118.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
utvrda Novi Zrin; obrana Međimurja; vojska; obrana; obitelj Zrinski
(Stronghold Novi Zrin; defense of Medjimurje region; army; defense; Zrinski family)

Sažetak
Ovaj tekst predstavlja prilog poznavanju hrvatske i mađarske povijesti u europskom kontekstu od 1661. do 1664. godine. Iz perspektive značenja jedne utvrde kao što je bio Novi Zrin moguće je analizirati mnogo šire procese na dodiru Habsburškog i Osmanskog Carstva. Nakon podužeg stanja relativnog mira na granici dvaju Carstava, Nikola Zrinski je organizirao izgradnju utvrde Novi Zrin, koja je poremetila planove Habsburgovaca i Osmanlija. Novi Zrin je, ozbiljno ugrožavajući Osmanlije (pogotovu u Kaniži), bio povod ratu koji se 1664. godine vodio između habsburških i turskih snaga. Iako je Novi Zrin zapravo bio žrtvovan za mir, Osmanske snage se time nisu zadovoljile te su nastavile pohod prema Beču kao prijestolnici Habsburgovaca. Tada su one iste carske snage, koje su mirno gledale kako Osmanlije zauzimaju Novi Zrin, u potpunosti porazile tursku vojsku. To je rezultiralo Vašvarskim mirom, u odredbe kojega je izričito upisano da se utvrda Novi Zrin ne smije obnavljati. Rezultat Vašvarskog mira je bio vidljiv u ubrzanju decentralističkih težnji dijela hrvatskog i mađarskog plemstva koje su se postupno pretvarale u urotu. Novi Zrin se posljednji puta spominje 1666. godine kada je jedan od vođa protuhabsburške urote, Petar Zrinski razmišljao da bi ova utvrda, kada bi se obnovila, mogla poslužiti kao uporište za dizanje ustanka.

Izvorni jezik
Ger

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA