Naslov
Procjene broja stanovnika i ekonomskog razvoja gradskih naselja sjeverozapadne Hrvatske od kraja 16. do početka 18. stoljeća
(A Contribution of better understanding of Population in northwestern Croatian 16-18th century)

Autori
Petrić, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Stvaralački potencijali u funkciji društveno-ekonomskog i kulturnog razvoja sjeverozapadne Hrvatske : zbornik radova Međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Varaždinu / Mohorovičić, Andre ; Stipetić, Vladimir - Varaždin : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad : Varteks, 2002, 133-152

Skup
Međunarodni znanstveni simpozij Stvaralački potencijali u funkciji društveno-ekonomskog i kulturnog razvoja sjeverozapadne Hrvatske

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 21.11.2002. - 22.11.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
stanovništvo; povijest
(population; history)

Sažetak
Gradska naselja su od kraja 16. do početka 18. stoljeća na prostoru današnje sjeverozapadne Hrvatske bila centralna naselja, sa elementima centraliteta koji ih izdvajaju od okolnih seoskih naselja. Definiranje i detaljno istraživanje elemenata centraliteta morati će pričekati buduća istraživanja. Ipak je moguće izdvojiti najmanje dvije kategorije gradskih naselja: 1) privilegirani gradovi i 2) trgovišta. Prvu skupinu su činili: Varaždin, Koprivnica i Križevci, a drugu sva ostala naselja koje izvori nazivaju pojmom "opidum" što bi mogli prevoditi sa trgovište. Unutar druge skupine mogle bi se uočiti različitosti između pojedinih skupina naselja jer su se trgovišta između sebe znatno razlikovala, no i to će, zbog ograničenosti prostora, morati pričekati detaljniju obradu u budućim istraživanjima. Može se uočiti postojanje oko 19 naselja u statusu trgovišta. Dio gradskih naselja je krajem kasnog srednjovjekovlja i početka ranog novog vijeka imao demografski i ekonomski rast, što se odnosi na sve privilegirane gradove i dio trgovišta. Ostala trgovišta su proživljavala krizu, a neka su i prestala postojati kao gradska naselja (Brezovica, Donja Rijeka, Varaždinske Toplice, Đelekovec itd.). Kod pokušaja određivanja ukupnog broja stanovnika došli smo do različitih rezultata, ali napominjemo da su svi podaci koji slijede dobiveni procjenama te ih treba uzimati uz stanovitu dozu opreza uz mogućnosti korekcija u budućim istraživanjima. Za Varaždin smo pretpostavili da je u jednoj kući živjelo 4-5 stanovnika, u Legradu smo došli do broja 4, a u koprivničkoj utvrdi smo dobili rezultat od 7 stanovnika po kući. Broj stanovnika na jednog kućedomaćina je u Čakovcu bio 5, 4 osobe, u Kotoribi 3, 6 stanovnika, u Drnju 3, 5, a u gradu Koprivnici 3-5 žitelja. Teško je utvrditi zbog čega je taj broj u Kotoribi i Drnju manji od Čakovca i Koprivnice. Možda je jedan od uzroka i položaj neposredno uz veće rijeke - Kotoribe uz Muru, a Drnja uz Dravu. Vidljivo je također da je broj stanovnika po jednoj kući u Legradu i Varaždinu sličan broju stanovnika na jednog kućedomaćina u Čakovcu, gradu Koprivnici, Kotoribi i Drnju. Ipak u koprivničkoj utvrdi (za razliku od čitavog grada) vidimo da je broj stanovnika po jednoj kući bio čak 7, a to bi mogli objasniti ograničenim prostorom za gradnju novih kuća. Naselja se dijelom razlikuju po veličini i podijeljena su na skupine (tabl. 1). Problem je što za sva naselja nismo uspjeli dobiti ni približan broj stanovnika za dulje razdoblje. U čitavom periodu od kraja 16. do početka 18. stoljeća Varaždin je najveće naselje u kategoriji iznad 2000 stanovnika. Od sredine 17. stoljeća mu se u toj kategoriji pridružuju grad Koprivnica i trgovište Legrad. Kategorija između 1000 i 2000 stanovnika sadržava samo grad Križevce, dok su u grupi naselja između 500 i 1000 stanovnika gotovo i nisu događale bitnije promjene. U njoj su Čakovec, Prelog, Ludbreg i Drnje od sredine 17. stoljeća, a krajem 16. stoljeća tamo su pripada naselja Vinica i Koprivnica. U skupini naselja ispod 500 nalazila su se trgovišta: Brezovica, Petrijanec, Varaždinske Toplice, Nedelišće, Đelekovec, Rasinja, Štrigova, Nedelišće, Turnišće, a krajem 16. stoljeća i Ludbreg. Broj stanovnika je uglavnom bio pokazatelj ekonomskog razvoja pojedinih naselja. U Varaždinu se od kraja 16. stoljeća vidi gotovo neprestani razvoj i ekonomski uspon grada. Koprivnica je počela jačati u gospodarskom smislu od početka 17. stoljeća. Križevci su svoj ekonomski uspon počeli doživljavati tek u drugoj polovici 17. stoljeća. Istovremeno dolazi do razvoja trgovišta na granici Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva - Legrada i Drnja. Gospodarski su se uglavnom razvijala sva trgovišta u Međimurju (Čakovec, Nedelišće, Štrigova, Središće i Prelog), a dolazi i do pojave osnivanje novih trgovišta (odnosno do procesa pretvaranja sela u trgovišta) krajem 17. stoljeća kada se spominju (Kotoriba, Gradišće i Turnišće). Ostala trgovišta sjeverozapadne Hrvatske su proživljavala krizu, a neka su i prestala postojati kao gradska naselja (Ivanec, Brezovica, Donja Rijeka, Varaždinske Toplice, Đelekovec itd.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA