Naslov
Viralni marketing na primjeru Hrvatske gorske službe spašavanja
(Viral marketing on the example of the Croatian mountain rescue service)

Autori
Batinić, Danira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za turizam i komunikacijske znanosti

Mjesto
ZADAR

Datum
20.10

Godina
2022

Stranica
119

Mentor
Božena Krce Miočić

Ključne riječi
Hrvatska gorska služba spašavanja, društveni mediji, komunikacija, objave
(Croatian Mountain Rescue Service, social media, communication, posts)

Sažetak
Prikupljanjem primarnih i sekundarnih podataka te analizom istih nastojalo se odgovoriti na postavljena istraživačka pitanja. Primarno istraživanje obuhvaćalo je polustrukturirani intervju kojeg je autorica provela s Jadranom Kapovićem, pročelnikom Komisije za informiranje i analitiku Hrvatske gorske službe spašavanja te analizu sadržaja društvenih medija (Facebook, Instagram i Twitter) istoimene udruge. Analizirane su objave tijekom mjeseca lipnja i srpnja, a osim spomenutog proveden je i anketni upitnik među pratiteljima udruge kojim se htjelo istražiti kakav efekt u javnosti postižu poslane poruke Hrvatske gorske službe spašavanja. U svojoj analizi autorica je opisala koliko često HGSS objavljuje na društvenim medijima, kakvu vrstu objava preferira (tekst, fotografija, video), kako se obraća svojim pratiteljima te kako pratitelji reagiraju na objave (emotikonima, komentarima ili dijeljenjem). Također istaknute su neke objave koje su prikupile najveći broj reakcija od strane čitatelja. Nadalje, rezultati analize sadržaja na društvenim medijima pokazali su kako se broj objava na Facebooku razlikuje od onog na Twitteru i Instagramu te kako objave nisu sinkronizirane. Hrvatska gorska služba spašavanja je bazirala svoju komunikaciju većim dijelom na Facebook dok Twitter koriste za prezentaciju različitim poslovnim organizacijama budući da većinu profila na tom društvenom mediju čine poslovni profili. Također, može se zaključiti kako pratitelji prate njihove objave, ali ne reagiraju baš na njih. Svaka objava je popraćena reakcijama koje uključuju „lajkanje“, komentare i dijeljenje ali samo jedna ili dvije mjesečno imaju značajno velik broj reakcija. Primjećuje se i veći angažman pratitelja na Facebooku nego na Twitteru. Rezultati anketnog upitnika pokazali su kako ispitanici imaju pozitivno mišljenje o objavama HGSS-a za koje 92, 8% smatra kako su jasne i razumljive. Također, njih 93, 9% misli da HGSS svojim objavama privlači pozornost pratitelja. U konačnici, zahvaljujući svojoj zanimljivoj i drugačijoj komunikaciji putem društvenih medija može se reći da Hrvatska gorska služba spašavanja ostvaruje uspješan kontakt s građanima. Glavni cilj koji su imali, a to je stvoriti dobar imidž i ugled kako bi im ljudi vjerovali je ostvaren. Svojim objavama privukli su pažnju ljudi, prenijeli im poruku, a oni su tu poruku ozbiljno shvatili. Da su ozbiljno shvatili potvrđuje Jadran koji ističe kako se broj HGSS-ovih intervencija značajno smanjio od kad koriste ovakav način komunikacije kojom nastoje spriječiti slučajeve u kojima je njihova intervencija potrebna.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA