Naslov
Razlike u upravljanju hotelom između Hrvatske i Švicarske
(Differences in hotel management between Croatia and Switzerland)

Autori
Turbić, Natalia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za turizam i komunikacijske znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
22.01

Godina
2019

Stranica
99

Mentor
Božena Krce Miočić

Ključne riječi
turizam, hotelijerstvo, obiteljski hotel, Hrvatska, Švicarska
(tourism, hotel industry, family hotel, Croatia, Switzerland)

Sažetak
Za provedbu istraživanja u ovom diplomskom radu su korišteni su primarni i sekundarni podaci. Sekundarni podaci prikupljeni su iz znanstvenih i stručnih monografija, znanstvenih i stručnih članaka, statističkih ljetopisa te relevantnih internetskih izvora uglavnom iz područja turizma i hotelijerstva. Deskriptivnim metodama sinteze i analize, te usporedbe, prikupljeni podaci su sistematizirani u logičnu cjelinu s ciljem pružanja pregleda dosadašnjih saznanja prvenstveno o trenutnom okviru i stanju turizma i hotelijerstva u Hrvatskoj i Švicarskoj. Hrvatska i Švicarska razlikuju se po prirodnim resursima i samim time očekuje se da razvijaju različite vrste i oblike turizma. S danim pregledom turizma posebno o svakoj državi samo se može potvrditi ova tvrdnja. Razlike se vide već u osnovnim obilježjima zemalja poput toga da je Hrvatska zemlja smještena na moru čije su karakteristike sezonalnost, turistički proizvod „sunce i more“ i turisti koji dolaze u krugu obitelji, dok je Švicarska planinska zemlja koja nema izlaz na more, ali je ipak u turističkom smislu zanimljiva zemlja čije su karakteristike planinski turizam, te nema toliko izraženu sezonalnost kao Hrvatska. Kada govorimo općenito o hotelijerstvu u Hrvatskoj i Švicarskoj ne uočavaju se prevelike razlike u poslovanju, te su razlike više vidljive u tržištima na kojima hoteli posluju, s obzirom na već spomenute razlike u turističkim obilježjima. Zbog sezonalnosti, hoteli u Hrvatskoj nisu objekti koji mogu raditi punim kapacitetima tijekom cijele godine, dok je Švicarska zemlja koja je više posjećena zimi, iako sezonalnost nije toliko izražena kao u Hrvatskoj. Samim time hoteli u Švicarskoj nisu ugostiteljski objekti koji se zatvaraju određeni dio godine zbog smanjenja opsega posla, nego su to objekti koji rade tijekom cijele godine. Fokus ovog diplomskog rada su obiteljski hoteli. Obiteljski hoteli spadaju u obiteljsko poduzetništvo, a njihova karakteristika je da „vlasnici, odnosno njihove obitelji, vode cjelokupno poslovanje. Ograničavajući je razvojni čimbenik u toj vrsti hotela veličina obitelji pa je redovito riječ o manjim objektima.“228 Primarni podaci su prikupljeni korištenjem podsjetnika za intervju kao instrument koji je proveden online u rujnu 2018. godine tako da je poslan na službene e-mail adrese hotela Mediteran u Zadru Hrvatskoj i hotela Ambassador u Luzernu u Švicarskoj. Samim time riječ je o kvalitativnim podacima koji su doveli do odgovora na istraživačko pitanje koje glasi: „Postoji li razlika u upravljanju hotelom između Hrvatske i Švicarske?“. Pitanja u podsjetniku za intervju su postavljena tako da je uprava iz svakog hotela mogla dati informacije o načinu upravljanja tim hotelom, te su se usporedbom tih intervjua mogle odrediti sličnosti i razlike. Kao ograničenje istraživanja u uvodnom dijelu rada navedena je moguća nezainteresiranost ili smanjena zainteresiranost uprave pojedinog hotela za suradnju, a samim time i poteškoće u pronalasku adekvatnog hotela koji će poslužiti kao zamjena za provedbu istraživanja. Kao ograničenje istraživanja može se pretpostaviti i postojanje autoru nepoznatih elemenata koji ova dva hotela čine neusporedivima ili neprihvatljivima u ovoj studiji slučaja. Ograničenje je i to da pojedina pitanja iz online intervjua mogu biti nejasna, a ispitivač ne može objasniti sve detalje koji nisu jasni jer nije prisutan za vrijeme odgovaranja na pitanja. Iz usporedbe odgovora na intervju od strane direktora hotela Mediteran i hotela Ambassador zaključujemo da ne postoje prevelike razlike u poslovanju obiteljskih hotela u Hrvatskoj i Švicarskoj. Oba hotela su naslijeđena, direktori imaju potreban stupanj obrazovanja, te rade na konstantnom usavršavanju kontinuiranim prisustvovanjem konferencijama, sajmovima i seminarima vezanim uz tematiku hotelijerstva i turizma. Raspolažu i podjednakim smještajnim kapacitetom. Hotel Mediteran ima 30 soba, dok hotel Ambassador ima 31 sobu. Lokacije hotela su različite. Hotel Mediteran se nalazi izvan grada, ali lokacija je i dalje dobra s obzirom na blizinu gradskih plaža, a hotel Ambassador se nalazi u centru grada. Direktori su naveli da lokacija ima utjecaj na popunjenost smještajnih kapaciteta. Uprave hotela ne koriste se društvenim mrežama u velikoj mjeri, ali navode da planiraju povećati aktivnost na društvenim mrežama u budućnosti. Koriste više ili manje iste kanale preko kojih primaju rezervacije, s tim da hotel Mediteran ima bolje ocjene na svim stranicama. Direktori na različit način tumače što je bitno za uspješno poslovanje hotela. Prema mišljenju gospodina Ćoze osnovica za uspješno funkcioniranje hotela je edukacija kadra, a kao lošu stranu svog posla naveo je nepredvidivost u poslovanju i time povezanu problematiku u dugoročnom planiranju slobodnih dana i radnog vremena. Dobra strana je dinamika posla i rad s ljudima. Gospodin Zehnder je svoje mišljenje o tome što je bitno za uspješno poslovanje hotela iznio kratkom porukom: „Strast za vaše zanimanje. Radite ono u čemu uživate.“ Ovaj odgovor ustvari predstavlja moto rada da je uživanje u poslu temelj za uspješnost. Hoteli posluju tijekom cijele godine, te postoji razlika u broju gostiju unutar i izvan sezone. Gospodin Ćoza to objašnjava kao nedostatak letova u tom razdoblju, dok gospodin Zehnder smatra da se sezonska odstupanja temelje na potražnji. Hoteli imaju a la carte restorane u kojima nude tipična jela hrvatske i švicarske kuhinje, ali primjećujemo da su potpunije informacije dostupne o restoranu Lapin s obzirom da se može iščitati Menu i ponuda vina na njihovoj web stranici. Od dodatnih sadržaja hotel Mediteran nudi otvoreni bazen, što ponekad može biti presudno pri odluci gosta koji će hotel rezervirati. Što se tiče cijena i cjenovne politike, oba direktora su potvrdila da se prilagođavaju tržišnoj situaciji, te da ne postoji gornja ili donja granica iznad ili ispod koje se ne smije ići. Bitan faktor pri određivanju cijena su naravno i cijene konkurentskih objekata. Prosječni boravak gostiju u hotelu Mediteran je 1, 9 dana, a u hotelu Ambassador 1, 72 dana, gdje također možemo uočiti sličnost u zadržavanju gostiju u odabranim hotelima. Broj turističkih noćenja u obe države je u padu bez obzira na rast turističkih dolazaka. Dužina turističkog putovanja skraćuje se iz razloga jer ljudi imaju sve manje slobodnog vremena te kraće godišnje odmore koji su raspoređeni tijekom cijele godine. U tim kraćim odmorima ljudi teže posjetiti i vidjeti što više turističkih destinacija i atrakcija, pa se tijekom svog boravka u određenoj turističkoj destinaciji zadržavaju dovoljno tek da bi iskusili najpoznatije atrakcije turističke destinacije. Broj zaposlenika također nije nešto po čemu se hoteli Mediteran i Ambassador razlikuju. Hotel Ambassador i hotel De la Paix zajedno raspolažu smještajnim kapacitetom od 70 soba i zapošljava 50 zaposlenika, dok hotel Mediteran raspolaže s 30 soba i zapošljava 14 zaposlenika. Kada se uzme u obzir broj soba i broj zaposlenika, dolazimo do zaključka da je omjer zaposlenih i broja soba podjednak, odnosno da oba hotela zapošljavaju podjednak broj radnika s obzirom na njihove potrebe. Pri pronalasku zaposlenika oba hotela se služe tehnikama poput intervjuiranja potencijalnih zaposlenika, te imaju određene kriterije koji su im bitni pri zapošljavanju istih. Radnike zapošljavaju tijekom cijele godine, odnosno ne zapošljavaju sezonske radnike. Iz intervjua oba direktora možemo zaključiti da obojica imaju problema s pronalaskom kvalitetne radne snage. Ovo istraživanje nije reprezentativno iz razloga što su intervjuirana samo dva obiteljska hotela, te se njihovo poslovanje ne preslikava nužno na poslovanje svakog obiteljskog hotela u Hrvatskoj ili Švicarskoj. U samom poslovanju odabranih hotela ne postoje značajne razlike. Razlike se više ogledaju u tržištima na kojima hoteli posluju, te turističkim značajkama zemalja

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA