Naslov
Nasilje među vršnjacima – odraz uvjeta u kojima djeca odrastaju
(Violence among peers - a reflection of the conditions in which children grow up)

Autori
Bilić, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
(Ne)moć odgoja i obrazovanja iz krize u krizu. Knjiga sažetaka / - Sarajevo : Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2023, 12-13

ISBN
0-000-00000-0

Skup
(Ne)moć odgoja i obrazovanja iz krize u krizu

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 04.07.2023

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
međuvršnjačko nasilje, obitelj, zajednica, mediji, faktori rizika
(peer violence, family, community, media, risk factors)

Sažetak
Vršnjačko nasilje prepoznato je kao prevalentan, ozbiljan školski i javnozdravstveni, globalni problem, koji rezultira negativnim posljedicama za svu djecu koja u njemu sudjeluju (žrtve, počinitelje i promatrače), a percipira se i kao odraz uvjeta u kojima djeca danas žive. Cilj je ovog rada, na osnovu recentne literature, analizirati neke karakteristike obitelji i zajednice (realne i virtualne), koje utječu na nasilno ponašanje pojedinih učenika prema vršnjacima. Kao konceptualni okvir koristit ćemo Bronfenbrennerovu teoriju ekoloških sustava, prema kojoj uz individualne osobine, na ponašanje djeteta utječu i različiti okolinski sustavi koji su u međusobnoj interakciji te Bandurinu teoriju socijalno-kognitivnog učenja. Djeci je najbliža i najvažnija njihova obitelj, a ona ima i ključno značenja za razumijevanje nasilja prema vršnjacima. U visokokonfliktnim i nasilnim obiteljima roditelji se vrijeđaju pa i fizički obračunavaju, a nerijetko i neprijateljski ponašaju prema djeci i tako im daju primjer kao se i oni mogu ponašati prema drugim ljudima, osobito vršnjacima. Kao čimbenik rizika spominje se i suvremeni odgojni roditeljski stil koji njeguje „kult djeteta“. Sve više je pretjerano uključenih, brižnih i zaštitnički nastrojenih roditelji koji djeci sve dopuštaju, a kako bi ih „zaštitili“ i ispunili njihove prohtjeve spremni su i nasilno reagirati prema drugima (drugoj djeci, učiteljima). Tako im prezentiraju obrasce i daju odobrenje za slična ponašanja. Dakle, odnosi i postupanje nekih roditelja mogu služiti djeci kao modeli za nasilno ponašanje prema vršnjacima. Isto tako djeca odrastaju u lokalnim sredinama u kojima ljudi svakodnevno koristite nasilje kako bi ostvarili svoje želje i ciljeve, a nanošenje štete i boli drugome ne percipiraju kao moralno pogrešno ponašanje. Uz to, djeca su dnevno izložena i neprijateljskim, surovim međuljudskim interakcijama, nepravdama i nasilju u realnom i virtualnom svijetu te nasilnim modelima, koji su nerijetko vrlo popularni (pjevači, influenceri i sl.) i eksponirani (političari) i sl. Na neki način nasilje postaje sveprisutno, uobičajeno, normalno, čak poželjno ponašanje. Sve navedeno kao i izostanak sankcija ili barem kritike i osude za navedena ponašanja, potiče djecu da prihvate nasilje kao legitiman način funkcioniranja, te ga reproduciraju u odnosima s vršnjacima. Zanemarivanje odgoja i vrijednosti, a izlaganje djece nasilju i nasilnim modelima u obitelji, realnom i virtualnom okruženju, povezuje se s rizikom za razvoj psihopatologije i nasilnog ponašanja prema vršnjacima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA