Pregled bibliografske jedinice broj: 1282906
O književnoj životinji u Kanižlićevoj Svetoj Rožaliji
O književnoj životinji u Kanižlićevoj Svetoj Rožaliji // Anafora, X (2023), 1; 27-55 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1282906 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O književnoj životinji u Kanižlićevoj Svetoj Rožaliji
(On the Literary Animal in Kanižlić’s Saint Rosalia)
Autori
Šundalić, Zlata ; Ćurak, Silvija ; Blažević Krezić, Vera
Izvornik
Anafora (1849-2339) X
(2023), 1;
27-55
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Antun Kanižlić, Sveta Rožalija, poema, rokoko, barok, životinjski svijet, ptica
(Antun Kanižlić, Saint Rosalia, poem, Rococo, Baroque, animal world, bird)
Sažetak
U ovome radu predmetom je proučavanja književna životinja u poemi Sveta Rožalija požeškoga isusovca Antuna Kanižlića (Požega, 1699 – Požega, 1777). U kontekstu hrvatskih baroknih religioznih poema (Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga ; Ivan Bunić Vučić, Mandalijena pokornica ; Ignjat Đurđević, Uzdasi Mandalijene pokornice) Kanižlićeva se pored već uočenih razlika (u odnosu na: motive i teme, strukturu, metar, molitvu kao sekundarni žanr) izdvaja i u odnosu na opisani životinjski svijet. Zastupljenost životinjskih vrsta u navedenim poemama nije ujednačena: najmanja je u Bunićevoj Mandalijeni pokornici (10), ujednačena u Uzdasima Mandalijene pokornice (21) i u Suzama sina razmetnoga (22), a najbrojnija u Svetoj Rožaliji (61). Istraživanje carstva Animalia u Rožaliji pokazalo je da je fauna najbrojnija u prvome dijelu, za trećinu manja u drugome i trećemu dijelu, dok je u četvrtome dijelu svedena na samo jednu trećinu prvoga dijela. Bogatiji životinjski svijet i to, uglavnom, u svojim primarnim značenjima (npr. ptice) javlja se u onim pjevanjima u kojima dominira rokokoovsko „vanjsko oko“ (prvo i drugo pjevanje, a posebice oni dijelovi u kojima je opisana Rožalijina ponesenost ljepotom prirode, njezinim zvukovima i pokretima). Prema kraju poeme barokno „unutarnje oko“ sve je manje otvoreno prema životinjskome svijetu, a različita lirska i moralna simbolika koja proizlazi iz figurativnih podudarnosti s određenim moralnim i teološkim poimanjima sve češća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus