Naslov
Samozbijajući beton s recikliranom gumom u konstrukcijskim elementima
(Self-compacting rubberized concrete in structural members)

Autori
Bušić, Robert

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
26.01

Godina
2022

Stranica
304

Mentor
Miličević, Ivana ; Kalman Šipoš, Tanja

Ključne riječi
samozbijajući beton ; reciklirana guma ; svojstva u svježem i očvrsnulom stanju ; mehanička svojstva ; svojstva trajnosti ; termička svojstva ; mehanika loma ; armiranobetonske grede
(self-compacting concrete ; recycled rubber ; fresh and hardened properties ; mechanical properties ; durability properties ; thermal properties ; fracture mechanics ; reinforced concrete beams)

Sažetak
U svijetu se godišnje proizvede približno jedna milijarda otpadnih guma. Navedeni se broj iz godine u godinu povećava, a samo se 2 % otpadnih guma kao reciklirani materijal koristi u građevinskom sektoru. Uključivanje otpadne gume u građevinsku industriju predstavlja ekološki prihvatljivo rješenje za zbrinjavanje otpadne gume koje promovira održivu gradnju i potiče koncept održive proizvodnje. Detaljnim pregledom literature utvrđene su prednosti korištenja samozbijajućeg betona s recikliranom gumom u odnosu na obični beton s recikliranom gumom te je zaključeno da postojeća znanstvena istraživanja u najvećoj mjeri obuhvaćaju ispitivanja mehaničkih svojstava betona s gumom. Istraživanja termičkih svojstava, svojstava trajnosti te konstrukcijskih elemenata izrađenih od samozbijajućeg betona s recikliranom gumom nisu značajno zastupljena u dostupnoj literaturi, što predstavlja potencijal za buduća eksperimentalna istraživanja. Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj reciklirane gume na mehanička i termička svojstva, svojstva trajnosti, parametre mehanike loma i mikrostrukturu samozbijajućeg betona te dokazati mogućnost primjene reciklirane gume u nosivim armiranobetonskim gredama zadovoljavajuće mehaničke otpornosti i stabilnosti te poboljšanih svojstava trajnosti. Kako bi se postigao zadani cilj, u prvom koraku provedena su preliminarna eksperimentalna ispitivanja samozbijajućega betona s recikliranom gumom s ciljem definiranja optimalnog sastava betonske mješavine, materijala koji će reciklirana guma zamijeniti, udjela reciklirane gume u sastavu betonsku mješavine te potrebi prethodnoga tretiranja reciklirane gume. U idućem koraku, s ciljem odabira optimalnih mješavina, izrađena je 21 mješavina samozbijajućeg betona s različitim postotnim udjelima reciklirane gume kao djelomične zamjene sitnoga agregata i silicijske prašine kao djelomične zamjene cementu te su provedena ispitivanja svojstava samozbijajućega betona u svježem i očvrsnulom stanju. Provedena su i dodatna eksperimentalna istraživanja ponašanja samozbijajućeg betona s recikliranom gumom pri lomu promatranjem osnovnih parametara mehanike loma. Nakon toga provedena su eksperimentalna ispitivanja odabranih optimalnih mješavina samozbijajućega betona s recikliranom gumom na razini materijala i na razini konstrukcijskih elemenata. Na razini materijala dodatno su ispitana svojstva trajnosti i termička svojstva optimalnih mješavina samozbijajućeg betona s recikliranom gumom te struktura i veza na sučeljku cementnog kamena i prirodnog agregata, tj. reciklirane gume pomoću pretražnoga elektronskog mikroskopa. Na razini konstrukcijskih elemenata ispitano je 12 greda, po tri od svake odabrane betonske mješavine. Na temelju eksperimentalnih rezultata dokazano je da se postotni udjeli reciklirane gume od 10 i 15 % mogu koristiti u nosivim armiranobetonskim elementima bez dodatnih ograničenja vezanih uz svojstva trajnosti, termička svojstava i svojstava mehanike loma. Nadalje, dokazano je da reciklirana guma doprinosi poboljšanju svojstava trajnosti armiranobetonskih greda te da je nosivost armiranobetonskih greda s recikliranom gumom slična ili jednaka nosivosti armiranobetonskih greda bez reciklirane gume

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo, Temeljne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA