Pregled bibliografske jedinice broj: 1282217
„SUGAR SENSING“ U STANIČNIM LINIJAMA ŠEĆERNE REPE (Beta vulgaris L.)
„SUGAR SENSING“ U STANIČNIM LINIJAMA ŠEĆERNE REPE (Beta vulgaris L.) // 9. HRVATSKOG BIOLOŠKOG KONGRESA / Besendorfer, Višnja ; Klobučar, Göran (ur.).
Rovinj: Hrvatsko biološko društvo 1885, 2006. str. 185-187 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1282217 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„SUGAR SENSING“ U STANIČNIM LINIJAMA ŠEĆERNE REPE
(Beta vulgaris L.)
(SUGAR SENSING IN SUGAR BEET CELL LINES (Beta vulgaris L.))
Autori
Pavoković, Dubravko ; Hagege, Daniel ; Marijana Krsnik-Rasol
Kolaboracija
Cotutelle
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
9. HRVATSKOG BIOLOŠKOG KONGRESA
/ Besendorfer, Višnja ; Klobučar, Göran - Rovinj : Hrvatsko biološko društvo 1885, 2006, 185-187
ISBN
953-6241-06-4
Skup
9. HRVATSKI BIOLOŠKI KONGRES S međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 23.09.2006. - 29.09.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
umjetni šećer ; linije šećerne repe ; invertaza
(artifical sugar ; sugar beet lines ; invertase)
Sažetak
Karakteristika biljnog razvoja je izuzetna plastičnost koja je uvjetovana vanjskim i unutarnjim signalima. Ugljikohidrati su važni čimbenici biljnog razvoja. Biljke mogu osjetiti ugljikohidrate kao disaharide ili monosaharide. Osjet monosaharida može biti ili ovisan ili neovisan o heksokinazi. Nastali signal se prenosi do jezgre gdje utječe na ekspresiju gena. Da li osjet šećera i prijenos signala ovisi o diferencijacijskom stupnju stanice nije poznato. Da bi testirali tu hipotezu, analizirali smo tri stanične linije šećerne repe koje se nalaze na različitim stupnjevima diferencijacije: N – diferencirana, bez morfogeneze ; HO – diferencirana i morfogenetska, i HNO – dediferencirana. Stanične suspenzije dobivene iz kalusa tretirali smo s raznim šećerima i analozima: glukoza, saharoza, 3-O-metilglukoza, 2-deoksiglukoza, manoza i manitol. Pratili smo odgovor nekoliko enzima: invertaze, fenilalanin-amonij lijaze (PAL), i peroksidaze. Rezultati pokazuju da su invertaza stanične stijenke i PAL pogodni za testiranje osjeta šećera u staničnim linijama. Aktivnost tih enzima povisila se u stanicama N i HNO tretiranih s glukozom i saharozom, ali ne i s analozima šećera. Slična aktivacija nije pronađena u stanicama HO. Da bi testirali put prijenosa signala šećera, stanice smo tretirali s inhibitorima proteinskih fosfataza i kinaza te mjerili aktivnost invertaze i PAL. Nije nađena nikakva razlika u odgovoru. U konačnici, podatci govore da postoji veza između stupnja diferencijacije stanice šećerne repe i osjeta šećera, dok je put prijenosa signala šećera u sve tri stanične linije istovjetan.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Biologija, Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb