Naslov
Kult sv. Ilira (Sv. Hilariona) na dubrovačkom području/ Il culto di Sant'Ilarione nel teritorio di Dubrovnik
(Cult of St. Ilira (St. Hilarion) in the Dubrovnik area)

Autori
Lupis, Vinicije B.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Sveti Hilarion u kontekstu svoga vremena zbornik radova/Sant'Ilarione nel contesto del suo tempo Atti del convegno

Urednik/ci
Bodrožić, Ivan ; Kraft - Soić, Vanda

Izdavač
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, katolički bogoslovni fakultet u Splitu, Hieronymianum - Centar za proučavanje života i djela svetog Jeronima, Kršćanska sadašnjost

Grad
Zagreb

Godina
2023

Raspon stranica
209-236

ISBN
978-953-6420-46-9

Ključne riječi
sv. Ilar, Epidaur, raspelo, mitreum, Mlini/sant'ilarione, Epidauro, crocifisso, mitreum, Mlin
(St. Ilar, Epidaurus, crucifix, mithraeum, Mlini)

Sažetak
Kult sv. Ilara spada u kategoriju lokalnih kultova koji su potvrda pasivne negacije antike, odnosno kontinuiteta kršćanstva od najranijih vremena do danas. Ikonografija sv. Ilara koja je sačuvana u srebrnom reljefu dubrovačkog zlatara Mata Mihova Gledja iz 1789., drvenom neostilskom kipu i kasnobaroknoj pali dubrovačkog državnog slikara Andrea Pignatelija iz 1807. godine, rječito govore o neraširenosti likovnog prikaza ovog monaha – sveca, na prostoru Dubrovačke (nad)biskupije. Ovaj specifični kult, trebamo tražiti u procesu nasljedovanja baštine Epidauritanske biskupije i pripadanja ranosrednjevjekovnom teritoriju Ragusiuma/Dubrovnika. Jedna od dvije Svečeve crkve smještena je na zapadnom prilazu Gradu, na staroj komunikaciji, dok se glavno svetište smjestilo na području najstarijeg gradskog teritorija istočno od Dubrovnika. Tradicija štovanja sv. Ilara ima svoje uporište u prijenosu kasnoantičke tradicije, po svemu sudeći bivši održavana intezivnim djelovanjem benediktinskog reda koji je bio čuvarem civilizacije i kasnoantičke civilizacije na istočnoj obali Jadran. Svetac je ustvari prikazivan poput benediktinskog redovnika, i nadamo se kako će se daljnim istraživanjima koja će usljediti na prostoru sakralnog kompleksa u Mlinima potvrditi starokršćanski kontinuitet i vjerodostojnost pisane predaje u dubrovačkom tradicionalnoj historiografiji.

Izvorni jezik
Ita

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA