Naslov
Armenske teme
(Armenianm Themes)

Autori
Lupis, Vinicije B.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Slatkost bašćine Zbornik u čast Tihomilu Maštroviću

Urednik/ci
Bacalja, Robert

Izdavač
Sveučilište u Zadru, Fakultete filozofije i religijskih znansoti Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zadar

Godina
2023

Raspon stranica
355-378

ISBN
978-953-331-416-7

Ključne riječi
Carigrad, Garabet Amir Balyan, moćnik, kalež, patrijarhat
(Konstantinople, Garabet Amir Balyan, reliquiar, chalice, patriarchate)

Sažetak
Autor obrađuje armensko-hrvatske kulturne veze i pojam rubne umjetnosti, kroz fenomen hrvatskog i armenskog iskustva nacionalnog prekograničnog identiteta. Svoj rad temelji na analizi više umjetnina, kao zornih primjera međusobnih kulturoloških dodira. Na prvom mjestu obrađuje kalež iz zbirke Armenskog patrijarhata u Carigradu, koji je nastao u njemačkim renesansnim radionicama, kao i armenski moćnik koji se čuvao u dubrovačkom dominikanskom samostanu do prve poloviceXX. stoljeća. Isto tako obrađuje više primjera armenskog zlatarstva, iliustrirajući prožimanje: zapadne umjetnosti, bizantske, perzijske, pa čak i kineske likovne komponente, kao likovnog izraza armenske umjetnosti Kraljevstva Cilicije. Najpoznatija umjetnina iz ovog kulturnog kruga sačuvana na Zapadu, točnije u Genovi, a čuva se u armenskoj crkvi sv. Bartula (S. Bartolomeo degli Armeni), jest sv. Mandylion – Veronikin rubac. Njega je bizantski car Ivan V. Paleolog darovao Đenovljanima 1384., i predstavlja poveznicu ranijeg razdoblja armenskozapadnih likovnih kontakata. U radu se obrađuje kopija sv. Mandyliona iz carigradske armenske crkve Soorp Asdvadzin koju je 1834. u četvrti Bešiktaš sagradio armenski arhitekt Garabet Amir Balyana (1800. – 1866.). Pri kraju rada osvrnuo se na jednu zanimljivu kulturološku poveznicu, kroz rad mađarskog akvarelista i kartografa Fedora Karacsaya. U hrvatskoj povijesti umjetnosti već je prije više od sedamdeset godina obrađen likovni opus austrijskog pukovnika Fedora Karacsaya (1787. – 1859.), mađarskog grofa, jednog od utemeljitelja ideje panturcizma kod Mađara. On je bio zapovjednikom grada i tvrđava Kotora godine 1837., a u pratnji saksonskog kralja Fridriha Augusta posjetio je Petra II. Njegoša u Crnoj Gori. Autor je akvarela Boke kotorske, Dubrovnika i Dalmacije, a tijekom svojeg obilaska Osmanskog Carstva posjetio je i armenski grad Karno K’aghak’/Garin (turski: Erezurm) u današnjoj Turskoj, tada još uvijek nastanjen s više od 40 000 Armenaca. Iz Karacsayeva putovanja po Osmanskom Carstvu sačuvano je više akvarela, autora koji je na indirektan način svojim likovnim opusom posredno povezao hrvatske i armenske krajeve.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA