Naslov
Veliki (Galleria mellonella L.) i mali (Achroia grisella Fabricius) voskov moljac – štetnici u pčelarstvu i metode suzbijanja
(Greather (Galleria mellonella L.) and lesser (Achroia grisella Fabricius) wax moth - pests in beekeeping and control methods)

Autori
Prđun, Saša ; Virić Gašparić, Helena

Izvornik
Glasilo biljne zaštite (1332-9545) 23 (2023), 3; 360-373

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Ekotoksikološki prihvatljivije metode, higijenske mjere, identifikacija, kemijske mjere, medonosna pčela, voskovi moljci
(Chemical measures, ecotoxicologically more compatible methods, honeybee, hygienic measures, identification, wax moths)

Sažetak
Voskovi moljci su štetnici pčelinjih zajednica širom svijeta, a prosječni ekonomski gubitak uslijed napada se procjenjuje na oko 38 %. Glavni predstavnici su veliki (Galleria mellonella L.) i mali (Achroia grisella Fabricius) voskov moljac. Iako se lako raspoznaju prema veličini, teško je razlikovati jaja i gusjenice ovih vrsta ukoliko se pojave istovremeno. Poznavanjem njihovih općih karakteristika moguće je pravilno identificirati vrste. Kritično razdoblje napada je rana jesen i kasno proljeće. Osim što direktno ishranom oštećuju izgrađeno saće te u manjoj mjeri i neizgrađenu satnu osnovu, uništavaju i uskladišteni pčelinji kruh (pelud) te drvene dijelove košnice poput unutarnjih stjenki nastavaka, podnica ili okvira. Prijenosnici su različitih patogena poput bakterije Paenibacillus larvae, izraelskog virusa akutne paralize i virusa crnih matičnjaka u ličinkama. Higijenske mjere osiguravaju učinkovito upravljanje pčelinjim zajednicama no te mjere često nisu dostatne kod većeg uzgoja. Kemijski fumiganti najčešći su izbor u suzbijanju. Ranije su se u suzbijanju koristili etilen bromid, kalcijev cijanid, metil bromid, fosfin, paradiklorbenzen (PDB), naftalen i ugljikov dioksid, dok su danas najzastupljenije octena i mravlja kiselina te sumpor. S obzirom na nepoželjni utjecaj kemijskih sredstava na ekosustav nametnula se potreba za razvojem ekotoksikološki prihvatljivijih metoda zaštite uskladištenog saća poput toplinske obrade, tretmana ozonom, sterilizacije mužjaka gama zrakama, uporabe feromonskih i svjetlosnih lovki te primjene bioloških pripravaka na bazi Bacillus thuringiensis, entomopatogenih nematoda i gljiva te prirodnih neprijatelja. Buduća istraživanja je nužno usmjeriti u specifična područja s potencijalom za razvoj poboljšanih alata za praćenje i upravljanje voskovim moljcima obzirom da nedostaje podataka, posebno na lokalnoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA