Naslov
Prijepori o kaznenoj odgovornosti zdravstvenih djelatnika za stručnu pogrešku
(Controversies on the criminal liability of medical professionals for professional error)

Autori
Mišić Radanović, Nina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Godišnji znanstveni skup Akademije pravnih znanosti Hrvatske 2019. godine: "Suradnja pravne znanosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: aktualne teme"

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 24.10.2019. - 25.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
zdravstveni djelatnik, stručna pogreška, kaznena odgovornost, nesavjesno liječenje, stigmatizacija
(healthcare worker, professional error, criminal liability, medical malpractice, stigmatization)

Sažetak
U raspravama u stručnim pravnim i medicinskim krugovima te među pacijentima i njihovim udrugama kao i u općoj javnosti posljednjih su godina sve prisutnija dva prijepora u vezi kaznene odgovornosti liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika za tzv. stručnu pogrešku (medical malpractice). Prvi prijepor tiče se uopće potrebe za kaznenom odgovornošću zdravstvenih djelatnika u situaciji u kojoj za istu stručnu pogrešku istovremeno postoji disciplinska i građanska odgovornost te osiguranje od profesionalne odgovornosti. Zagovornici ukidanja kaznene odgovornosti zdravstvenih djelatnika za stručnu pogrešku argumentirano obrazlažu prijedlog za ukidanjem samostalnog kaznenog djela nesavjesnog liječenja koje ne ispunjava svrhu svog postojanja te umjesto kaznene odgovornosti predlažu da se stručna pogreška procesuira pred stručnim komorama i tijelima zdravstvenih ustanova. Protivnici kaznene odgovornosti zdravstvenih djelatnika za stručnu pogrešku koriste i argument da ih njihova stigmatizacija u kaznenom postupku može značajno opteretiti u njihovom svakodnevnom radu i dovesti do, za pacijenta nepoželjne, defanzivne medicine. Međutim, s obzirom da je građanskopravna odgovornost namijenjena zadovoljavanju privatnih interesa i materijalnih aspekata odnosa među ljudima, ona ne udovoljava zahtijevu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenja kaznenih djela te, najčešće ne jamči potpunu istragu o razlogu tjelesnog ozljeđivanja ili smrti pacijenta. I disciplinske mjere, koliko god bile teške za počinitelja stručne pogreške, ipak bi u tako važnom području kao što je medicina, najčešće bile nedovoljne za zaštitu i obeštećenje koje pravni sustav u slučajevima počinjenja kaznenih djela za koja su propisane zatvorske kazne mora osigurati. Drugi prijepor vezan je za postojanje posebnih kaznenih djela za koja zdravstveni djelatnici odgovaraju, prvenstveno za kaznena djela nesavjesnog liječenja i nepružanja medicinske pomoći. Sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije zadržale su posebna kaznena djela zdravstvenih djelatnika dok države zapadnog (kontinentalnog i angloameričkog) pravnog sustava kaznenu odgovornost zdravstvenih djelatnika vezuju uz opća kaznena djela protiv života i tijela. Upitno je bi li prihvaćanje modela odgovornosti za opća kaznena djela bilo poželjnije te više odgovaralo sudskoj praksi ili bi stigmatizirajući učinak kaznenih postupka za npr. ubojstvo bio još veći. Također, upitno je privilegira li zdravstvene djelatnika u nekim slučajevima postojeća zakonska konstrukcija djela nesavjesnog liječenja u odnosu na kazne propisane za opća kaznena djela protiv života i tijela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA