Naslov
Sestrinske intervencije kod osobe koja boluje od depresije
(Nursing interventions for a person suffering from depression)

Autori
Jazvo, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Mjesto
Zagreb

Datum
17.07

Godina
2020

Stranica
32

Mentor
Repovečki, Senka

Ključne riječi
depresija, liječenje, samoubojstvo
(depression, treatment, suicide)

Sažetak
Depresija je najčešća od svih afektivnih poremećaja ; može varirati od vrlo blagog stanja, koje graniči s normalnošću, do teške (psihotične) depresije u pratnji halucinacija i zabluda. Karakterizira ju ekstremno tužno raspoloženje koje traje najmanje dva tjedna. Osoba se također osjeća razdražljivo, besciljno, ima mnogo manje energije, gubi interes za stvari koje u kojima je ranije uživala, vidi život na negativan način i osjeća se kao da joj nema pomoći. Unatoč tome depresivni pacijenti mogu se osjećati bolje ukoliko se pravodobno liječe. Međutim, većina depresivnih ljudi zadržava emocije za sebe, jer to nije prihvatljivo u općenito pozitivnom okruženju. Depresija tada može ostati neotkrivena i nedijagnosticirana što može dovesti do ozbiljnijeg poremećaja. Depresija je glavni uzrok invalidnosti i preuranjene smrti u svijetu. Depresija pogađa preko 120 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Može ometati radnu sposobnost, otežavati odnose i uništavati kvalitetu života. U teškim slučajevima dovodi do samoubojstva, uzrokujući 850.000 smrti godišnje. Ponekad postoji okidač za depresiju. To su najčešće događaji koji mijenjaju život npr. gubitak posla i smanjenje financija, razvod braka, smrt bližnjeg, rođenje djeteta i drugi. Ljudi s obiteljskom anamnezom depresije imaju veću vjerojatnost da će je i sami doživjeti. Usprkos tome neki pacijenti obolijevaju od depresije bez očitih razloga. Liječenje depresije može uključivati kombinaciju promjene životnog stila, psihoterapije i farmakoterapije. Oblik liječenja temelji se na težini kliničke slike odnosno na to ima li pacijent blagu, umjerenu ili tešku depresiju. Kod blage depresiju, najčešće se ne počinje sa medikamentoznom terapijom nego se nadzire pacijentov napredak. Pacijentu se predlažu promjene načinu života, kao što su vježbanje i grupe za samopomoć. Psihoterapija često se koristi za blagu depresiju koja se ne poboljšava, ili umjerenu depresiju. Ponekad se propisuju i antidepresivi. Za umjerenu do tešku depresiju često se preporučuje kombinacija psihoterapije i antidepresiva. Psihoterapija može biti usmjerena na pojedinca, grupe ili obitelji. Sa složenijim i kroničnim oblicima depresije, najefikasnija je kombinacija farmakoterapije i psihoterapije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA