Pregled bibliografske jedinice broj: 1280793
Ante Starčević - idejni uzor za rješenje nacionalnoga pitanja unutar Lukasova kruga
Ante Starčević - idejni uzor za rješenje nacionalnoga pitanja unutar Lukasova kruga // Ante Starčević, Lik - djelo - historiografija, program rada/sažeci izlaganja
Zagreb: Filozofski fakultet, 2023. str. 46-47 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1280793 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ante Starčević - idejni uzor za rješenje
nacionalnoga pitanja unutar Lukasova kruga
(Ante Starčević - an ideological role model for the
solution of the national question within Lukas's
circle)
Autori
Vukelić, Vlatka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Ante Starčević, Lik - djelo - historiografija, program rada/sažeci izlaganja
/ - Zagreb : Filozofski fakultet, 2023, 46-47
Skup
Ante Starčević, Lik - djelo - historiografija
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.05.2023. - 26.05.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Ante Starčević, Filip Lukas, hrvatski intelektualci
(Ante Starčević, Filip Lukas, Croatian intellectuals)
Sažetak
Filip Lukas (1871. –1958.) dio je svog radnog i intelektualnog opusa ostvario u domovini, dok je drugi dio stvaranja i intelektualnog promišljanja bio prisiljen realizirati u emigraciji. Bio je dugogodišnji predsjednik Matice hrvatske (1928.-1945.) , što je ujedno bila i pozicija koja ga je pozicionirala kao predvodnika okupljanja hrvatske nacionalističke inteligencije. S te se pozicije prometnuo i kao ideolog hrvatske borbe za nezavisnu državu uoči Drugoga svjetskog rata. U tom je razdoblju kao javno angažirani intelektualac dokazivao da je „hrvatski narod nezavisna etno-politička zajednica”. Po količini objavljenih djela u ovom razdoblju, njihovoj tematici, ali i utjecaju koji je stekao među mladom inteligencijom Lukasa možemo smatrati kulturno-znanstvenim triumvirom, uz bok hrvatskim geopolitičarima i nacionalnim ideolozima Ivi Pilaru i Milanu Šufflayu. Njihova poveznica temeljila se na znanstvenom, kulturnom, društvenom i javnom radu, lišenom jasno omeđenih političkih predznaka. To je kao okvir djelovanja jedino i bilo moguće, s obzirom na stanje sloboda u Kraljevini Jugoslaviji. Iako je sam Lukas prvotno bio sklon jugoslavenskoj ideji, kroz godine jasnijeg znanstvenog formiranja, ali i otegotnih društveno-političkih okolnosti u Kraljevini Jugoslaviji, u svom djelovanju posvetio se izgradnji kulturno, društveno i geografski samostalne hrvatske države. U Kraljevini Jugoslaviji prorežimski intelektualci, među kojima je bio i velik broj etničkih Hrvata, trebali su etablirati ideje unitarnog jugoslavenstva koje imaju historijsku i kulturnu podlogu, međutim represija na svim društveno-političkim poljima ostavila je „kulturni unitarizam“ na neostvarenoj margini. Iako režim nije prezao ni od likvidacija intelektualaca (Šufflay, Pilar?) hrvatska inteligencija nije šutke gledala na procese koji su se u državi odvijali. Bili su aktivni stvaratelji jednog novog, prohrvatskog koncepta koji je postao okvir rješavanja nacionalnog pitanja. Cilj je Lukasova kulturnog, ali i znanstvenog djelovanja bio dekonstruirati nametnutu i gotovo silovanu teoriju o narodnom jedinstvu i definirati Hrvate kao poseban narod, a u čemu se vidi jasna poveznica s nekim Starčevićevim idejama i konceptima državnosti. Jugoslavenski narod Lukas prikazuje političkom fikcijom, kroz što se onda nametnulo i pitanje postojanja jugoslavenske države. Kraljevski jugoslavenski režim spremao je atentat na Filipa Lukasa, ubojstvom mu prijetio ustaški režim, a komunističke su ga vlasti osudile na smrt u odsutnosti. Njegov govor održan na komemoraciji prigodom 41.- godišnjice smrti Ante Starčevića, održan 28. veljače 1937. najbolji je dokaz Lukasova intelektualnog djelovanja, poimanja društvenog uzora i sličnosti s nekim Starčevićevim idejama u traženju rješenja za hrvatsko nacionalno pitanje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
