Pregled bibliografske jedinice broj: 1280777
Samoozljeđivanje i suicidalnost srednjoškolaca prije i tijekom pandemije COVID-19
Samoozljeđivanje i suicidalnost srednjoškolaca prije i tijekom pandemije COVID-19 // Socijalna Psihijatrija, 51 (2023), 1; 3-29 doi:10.24869/spsih.2023.3 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1280777 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Samoozljeđivanje i suicidalnost srednjoškolaca prije
i tijekom pandemije COVID-19
(Self-Injury and Suicidality Among High-School
Students Prior to and During the COVID-19 Pandemic)
Autori
Rezo Bagarić, Ines ; Sušac, Nika ; Rajhvajn Bulat, Linda
Izvornik
Socijalna Psihijatrija (0303-7908) 51
(2023), 1;
3-29
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Samoozljeđivanje ; Suicidalne misli ; Adolescencija ; Pandemija COVID-19
(Self-Injury ; Suicidal ideations ; Adolescence ; COVID-19 Pandemic)
Sažetak
Ciljevi istraživanja bili su usporediti pojavnost samoozljeđivanja i suicidalnih misli na uzorku srednjoškolaca Grada Zagreba 2016. i 2021. godine te istražiti prediktore samoozljeđivanja i suicidalnih misli kod srednjoškolaca. U istraživanju su sudjelovali učenici 1. razreda zagrebačkih srednjih škola, pri čemu je 2016. godine sudjelovalo 269, a 2021. godine 353 učenika. U oba uzorka najzastupljeniji su bili učenici koji pohađaju gimnazije, prosječne dobi 15 godina, s podjednako djevojaka i mladića. Ukupno gledajući, rezultati ukazuju na dvostruko veću pojavnost samoozljeđivanja kod zagrebačkih srednjoškolaca u usporedbi 2016. (17, 0 %) i 2021. godine (29, 1 %). Kod suicidalnih misli nisu nađene značajne razlike, iako je udio sudionika koji su iskazali da su barem jednom razmišljali o suicidu bio visok (2016. 27, 7 %, a 2021. 24, 8 %). Međutim, djevojke iskazuju otprilike dvostruko više samoozljeđivanja (2021. 38, 2 %) i suicidalnih misli (34, 2 %) od mladića (2021. 19, 9 % samoozljeđivanja i 15, 8 % suicidalnih misli). Mladi koji procjenjuju da njihove obitelji imaju manje novaca od drugih iskazuju najviše samoozljeđivanja i suicidalnih misli. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza ukazuju da odabrani skupovi prediktora objašnjavaju izrazito visoke postotke varijance i samoozljeđivanja (43, 6 %) i suicidalnih misli (41, 9 %). Značajni čimbenici za obje vrste autoagresivnih pokazatelja su manje izražavanja topline od roditelja i više odbijanja te nekonstruktivni načini suočavanja sa stresom, kao i lošije samopoimanje u određenom aspektu.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2020-02-5967 - Međugeneracijski prijenos rizika za mentalno zdravlje adolescenata (INTRAD) (Ajduković, Marina, HRZZ - 2020-02) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
