Naslov
Prevencija delirija u jedinici intenzivnog liječenja
(Prevention of the delirium in intensive care unit)

Autori
Valičević, Gloria

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.09

Godina
2021

Stranica
45

Mentor
Vukušić Rukavina, Tea

Ključne riječi
delirij, prevencija, jedinica intenzivnog liječenja
(delirium, prevention, intensive care)

Sažetak
Delirij se definira kao smanjena sposobnost usmjeravanja, fokusiranja, održavanja i preusmjeravanja pažnje. U jedinici intenzivnog liječenja, delirij je znak lošeg ishoda liječenja. Pojavnost delirija utječe na produženje liječenja, povećanje troškova liječenja i na mortalitet i morbiditet. Sam mehanizam nastajanja delirija danas još uvijek nije poznat, no postoje određeni rizični čimbenici koji mogu utjecati na razvoj delirija. Potrebno ih je poznavati i na vrijeme prepoznati, najčešći rizični čimbenici su: starija dob, korištenje alkohola ili droge, poremećaj metabolizma, sepsa, loša kontrola boli korištenje određenih lijekova ili jaka sedacija. Prilikom dijagnostike delirija najčešće se u praksi koristi subjektivna procjena kliničara, no danas je razvijen niz bodovnih ljestvica koje mogu pomoći kliničarima da na vrijeme prepoznaju i otkriju delirij. U liječenju se mogu koristiti farmakološke i nefarmakološke metode. Preporučava se započeti s nefarmakološkim metoda, dok se korištenje lijekova pokušava ne koristiti. Prevencija je izrazito važna kako bi se smanjili negativni učinci farmakološke terapije i negativnog ishoda. Preporučuje se dva puta dnevno napraviti procjenu na: bol, uznemirenost i delirij. Bol vrlo često može uzrokovati nastanak delirija, i iz toga razloga ju je potrebno na vrijeme prepoznati i tretirati kako se delirij ne bi razvio. Ono što također značajno utječe na razvoj delirija je nepoznato okruženje pacijenta, stoga je potrebno pacijentu osigurati sigurnu okolinu. Suradnja bolničkog osoblja s obitelji pacijenta i individualiziran pristup pacijentima, omogućava uspostavljanje kontakta s pacijentima i individualiziran pristup pacijentu, kako bi mu se omogućila mobilizacija za vrijeme oporavka. Medicinske sestre su u kontinuiranom kontaktu s pacijentima, i iz toga razloga one će često prve prepoznati i uočiti promjene kod pacijenata. One moraju biti adekvatno educirane o simptomima i znakovima, rizičnim čimbenicima te načinima tretiranja delirija. Osim toga, pružaju podršku pacijentima i njihovim obitelji za vrijeme boravka pacijenta u jedinici intenzivnog liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA