Pregled bibliografske jedinice broj: 1280636
Može li emocionalna inteligencija učiniti pacijente sigurnijima?
Može li emocionalna inteligencija učiniti pacijente sigurnijima? // Plavi fokus, 13 (2017), 3; 47-49 (domaća recenzija, osvrt, stručni)
CROSBI ID: 1280636 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Može li emocionalna inteligencija učiniti pacijente
sigurnijima?
(Can emotional intelligence make patients safer?)
Autori
Pomper, Ljiljana
Izvornik
Plavi fokus (1845-8165) 13
(2017), 3;
47-49
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, stručni
Ključne riječi
emocionalna inteligencija, upravljanje emocijama, bol, bolesnik, bolest
(emotional intelligence, emotion management, pain, patient, illness)
Sažetak
Specifične vještine mogu pomoći medicinskim sestrama u poboljšanju komunikacije, rješavanju sukoba te u individualnom i timskom radu. Budući da je većina medicinskih pogrešaka povezana s lošom komunikacijom, važno je prepoznati vještine koje će poboljšati preciznost komunikacije i prijenos informacija te na taj način pridonijeti boljoj skrbi i sigurnosti pacijenata. Dosadašnja istraživanja u sestrinstvu i drugim disciplinama pokazala su da vještine emocionalne inteligencije mogu poboljšati komunikaciju i pozitivno utjecati na sigurnost pacijenata. Sigurnost pacijenata jedan je od najvažnijih izazova sestrinske prakse u SAD-u. Knjiga Instituta za medicinu (IOM) iz 1999. Griješiti je ljudski (To Err is Human) govori o tome da je potreba za sigurnijim zdravstvenim sustavom prouzrokovana činjenicom da se do 100 000 smrtnih slučajeva svake godine povezuje s medicinskim pogreškama. Nadalje, različitim drugim pristupima: fizikalnom ili okupacijskom terapijom, tjelovježbom, promjenom prehrambenih n avika, tehnikama opuštanja i meditacijom. Sve se navedeno može postići bez izbacivanja procjene bola iz rutinske procjene. znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Johns Hopkins procijenili su da u SAD-u godišnje ima oko 250 000 smrtnih slučajeva povezanih s pogreškom, pa su zbog toga medicinske pogreške treći uzrok smrti. Njihovo je mišljenje da je ta brojka još i veća jer potvrde o smrti ne navode medicinske pogreške kao uzrok smrti. U izvješću zajedničkog povjerenstva o fatalnim događajima koji su se dogodili između 2004. i 2015. kao najčešći uzrok smrti spominju se greške u komunikaciji. Zbog toga se među medicinskim sestrama sve više raspravlja o povezanosti komunikacije i pogrešaka, ali to još uvijek nije dovoljno za razvoj specifičnih vještina koje bi mogle pomoći medicinskim sestrama da komuniciraju „profesionalne pogreške” u zdravstvenoj zaštiti. U ovom se članku tvrdi da emocionalna inteligencija, koja se odnosi na sposobnost osobe da prepozna i upravlja svojim osjećajima i osjećajima drugih, može ponuditi takav skup vještina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita