Naslov
Što danas znamo o moralnoj tjeskobi i njezinom utjecaju na rad medicinskih sestara?
(What do we know today about moral anxiety and its impact on the work of nurses?)

Autori
Pomper, Ljiljana

Izvornik
Plavi fokus (1845-8165) 13 (2017), 1; 46-47

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, stručni

Ključne riječi
moralna tjeskoba, medicinske sestre, integritet
(moral angst, nurses, integrity)

Sažetak
Moralna tjeskoba (engl. moral distress) nastaje kad medicinska sestra nije u stanju djelovati u skladu s vlastitom moralnom prosudbom i načelima. Pojam moralne tjeskobe uveo je 1984. američki etičar Andrew Jameton u svojoj klasičnoj knjizi o etici u sestrinstvu (Jameton 1984). Dotad se o tjeskobi u kliničara raspravljalo uglavnom u odnosu na stres i osjećaj „sagorjelosti na poslu“ – što je svakako bilo bitno, ali ne i dovoljno. Otada su tom problemu posvećena brojna istraživanja, posebice o ovom pitanju: „Što se zbiva kad medicinska sestra nije u stanju „prevesti“ svoj moralni izbor u moralno djelovanje?“ (Rodney i sur. 2013), pa stoga nije u stanju sačuvati svoj osjećaj osobnog integriteta i vrijednosti koje su naglašene u etičkom kodeksu Američke udruge medicinskih sestara (American Nurses Association 2015). Do pojave moralne tjeskobe dolazi, primjerice, kad medicinska sestra u užurbanoj jedinici intenzivne skrbi nije u stanju pružiti olakšanje i podršku umirućem pacijentu zbog toga što u jedinici postoji nedostatak radne snage. Otkriveno je da su uzroci moralne tjeskobe u sestrinstvu različiti, a uključuju: sukob s ostalim zdravstvenim djelatnicima, pretjerano opterećenje poslom, izazove povezane s odlukama o prekidu života terminalnih pacijenata te obrambenu reakciju medicinskih sestara da se „moralno isključe“ i pritom optužuju mlađe suradnike da ne rade dovoljno „učinkovito“ (Musto i sur. 2015 ; Burston i Tuckett 2013).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA