Naslov
Bolnički razgovori bez duhanskog dima: i medicinske sestre mogu potaknuti promjene
(Smoke-free hospital conversations: nurses too can inspire change)

Autori
Pomper, Ljiljana

Izvornik
Plavi fokus (1845-8165) 13 (2017), 1; 44-45

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, stručni

Ključne riječi
bolnički odjel, pušenje, zdravstveni djelatnici
(hospital ward, smoking, health professionals)

Sažetak
Poznato je da hospitalizacija može potaknuti pacijente na prestanak pušenja (Bastian 2008) te da ozbiljni događaji (npr. dijagnoza karcinoma) mogu djelovati kao „poučni trenutci“ za prekid pušenja (Cox i sur. 2003). Takvi trenutci zdravstvenim djelatnicima omogućuju da pacijente potaknu na promjenu oblika ponašanja koji su štetni za zdravlje (McBride i sur. 2003, Gritz i sur. 2006, Simmons i sur. 2009). Nadalje, „poučni trenutci“ osobito se lako pojavljuju na odjelima kao što su oni za onkologiju ili oni za liječenje kronične opstruktivne bolesti pluća (Arora 2003). Sve upute o prekidu pušenja preporučuju zdravstvenim djelatnicima da svakog pacijenta pitaju je li pušač i, ako jest, da mu ukratko ukažu na štetnost pušenja i ponude sudjelovanje u programu o dvikavanja. Međutim, i ma l iječnika opće prakse koji nisu uvjereni u korisnost takvih intervencija, izbjegavaju neugodne razgovore o prestanku pušenja s pušačima i tvrde da nemaju ni vremena ni odgovarajućeg znanja da pacijente o tome valjano savjetuju (Vogt i sur. 2007). Uočeno je nekoliko prepreka u pružanju takvih savjeta i pomoći pacijentima – nedostatak motivacije u pacijenata, liječnik smatra da prestanak pušenja neće promijeniti prognozu bolesti, zdravstveni djelatnici boje se da će tako pogoršati komunikaciju s pacijentom, zdravstveni djelatnici uvjereni su u to da imaju „važnijih i hitnijih poslova“ u pružanju zdravstvene skrbi od savjetovanja o prestanku pušenja (Duffy i sur. 2008). Nadalje, zdravstveni djelatnici koji su također pušači podcjenjuju rizik i posljedice pušenja i manje su skloni o tome razgovarati s pacijentima (Willaing i Ladelund 2004). Isto je uočeno i u slučaju medicinskih sestara koje su pušači (McKenna i sur. 2001). S druge strane, pacijenti koji su pušači vjeruju da im bivši pušači daju savjete s mnogo više empatije i da osobna iskustva takvih ljudi vrijede više od savjeta zdravstvenih djelatnika koji su nepušači.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA