Pregled bibliografske jedinice broj: 1280161
ANALIZA TRŽIŠTA PRIRODNOG PLINA U EU
ANALIZA TRŽIŠTA PRIRODNOG PLINA U EU, 2023., diplomski rad, diplomski, Zagreb
CROSBI ID: 1280161 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ANALIZA TRŽIŠTA PRIRODNOG PLINA U EU
(ANALYSIS OF THE NATURAL GAS MARKET IN THE EU)
Autori
Macan, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Mjesto
Zagreb
Datum
21.03
Godina
2023
Stranica
77
Mentor
Perkov, davor
Ključne riječi
prirodni plin, niskougljična politika, Europska unija, energetska tranzicija, neto-nulte emisije, gospodarstvo, zelena energija, obnovljivi izvori, LNG terminali, uvoz, Rusija, tržište, plinska čvorišta, dugoročni ugovori, kratkoročna trgovina, cijene plina, ponuda i potražnja, kućanstvo
(natural gas, low-carbon policy, the European Union, energy transition, net-zero emissions, economy, green energy, renewable sources, LNG terminals, import, Russia, market, gas hubs, futures, spot trading, gas prices, supply and demand, household)
Sažetak
Prirodni plin je zadnjih godina glavni tranzitni energent u niskougljičnoj politici Europske Unije prema potpunoj ugljikovodičnoj neutralnosti do 2050. godine. Proizvodi se na naftnim proizvodnim poljima kao nusprodukt proizvdene nafte ili kao zaseban energent na plinskim i plinsko- kondenzantnim poljima. Analizirajući proizvodnju zadnjih 10-15 godina može se primjetiti kako postepeno dolazi do pada proizvodnje prirodnog plina kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj Europi. Razlog tome je iscrpljivanje postojećih proizvodnih polja te sve slabije aktivnosti u istraživanju i pripremanju novih proizvodnih polja. Svakako, tome pridonosi i činjenica da EU želi potpuno „zelenu“ energiju do 2050. godine. Stoga se usporilo financiranje novih projekata proizvodnje visougljičnih energenata. Cilj je financirati i razvijati politiku obnovljivih izvora energije. Kako proizvedene količine plina ne mogu zadovoljiti potponu potrošnju, EU je ovisna u uvozu ovog energenta. Uvoz prirodnog plina se odvija putem plinovoda iz različitih opskrbnih smjerova. Uvoz iz Rusije daleko ima najveći udio u ovom obliku uvoza. Međutim, kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu, EU razvija alternativne pravce opsrbe. Jedni od njih su zasigurno i pozamašan broj LNG terminala, odakle stiže plin iz ostalih zemalja velike proizvodnje. Trgovina prirodnim plinom se odvija na plinskim čvorištima (burzama). Trgovati se može dugoročnim ugovorima (futuresima) ili spot (kratkoročnom trgovinom). Cijena plina se uglavnom formira na načelu ponuda-potražnja. Donedavno cijene plina su bile indeksirane cijenama nafte, međutim, danas, tržište prirodnog plina se razvilo na globalnoj razini u toj mjeri da je uspostavilo sigurnost, likvidnost i transparentnost u trgovini. Stoga i samostalno formira cijene. Postoje dvije vrste krajnjih kupaca prirodnog plina. To su kategorija kućanstvo i kategorija poduzetništvo. Cijene plina za kategoriju poduzetništvo odavno se formiraju po tržišnim načelima ponude i potražnje, dok su cijene za kategoriju kućanstvo do nedavno bile regulirane od strane države, točnije HERA-e. Stvara se lagana neizvjesnost u društvu, u kategoriji kućanstvo, znajući činjenicu kako će uskoro i cijene plina u tom sektoru biti prepuštene dinamičnim situacijama na velikim plinskim tržištima. Razlog tome je želja Europske unije da stvori jedinstveno, potpuno transparentno i likvidno, bez barijera, tržište prirodnog plina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija