Pregled bibliografske jedinice broj: 1280046
Utjecaj rečenične intonacije složenih rečenica na uspješnost prepoznavanja naglaska riječi
Utjecaj rečenične intonacije složenih rečenica na uspješnost prepoznavanja naglaska riječi // 37. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezik i migracije / Pon, Leonard ; Šarić Šokčević, Ivana (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2023. str. 39-40 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1280046 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj rečenične intonacije složenih rečenica na
uspješnost prepoznavanja naglaska riječi
(The influence of sentence intonation of complex
sentences on the success ofrecognising word stress)
Autori
Bašić, Iva ; Gusak Bilić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
37. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezik i migracije
/ Pon, Leonard ; Šarić Šokčević, Ivana - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2023, 39-40
ISBN
978-953-314-192-3
Skup
37. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezik i migracije
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 15.06.2023. - 17.06.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
rečenična intonacija ; naglasak riječi ; izjavne rečenice ; složene rečenice ; hrvatski standardni jezik
(sentence intonation ; word stress ; declarative sentences ; complex sentences ; Croatian standard language)
Sažetak
U praktičnom radu sa studentima glume uočen je problem prepoznavanja i ostvarivanja naglaska riječi u rečenicama s različitim rečeničnim intonacijama. S obzirom na to da taj utjecaj u literaturi nije dovoljno istražen, u ovome će se istraživanju ispitati djeluje li rečenična intonacija na prepoznavanje naglaska riječi. Škarić (1991) opisuje šest vrsta intonacijskih jezgara prema kretanju tona, pritom navodeći da je u izjavnim rečenicama silazna jezgra najučestalija i da je najveći broj rečenica sastavljen od niza intonacijskih jedinica ; najčešći se niz sastoji od jedne intonacijske jedinice s uzlaznom jezgrom nakon koje slijedi intonacijska jedinica sa silaznom jezgrom. Silić i Pranjković (2005) navode da je izjavnim rečenicama svojstvena uzlazno- silazna melodija. Pojašnjavaju da se u zavisnosloženim rečenicama može ostvariti ustrojstvo s jednouzlaznom i jednosilaznom te ustrojstvo s dvouzlaznom i dvosilaznom melodijom, ovisno o obavijesnom ustrojstvom rečenice. Ono što nas zanima jest ima li razlike u prepoznavanju naglasaka hrvatskoga standardnog jezika u takvim rečenicama. Na temelju dostupne literature te praktičnoga rada sa studentima očekuje se slabija uspješnost prepoznavanja naglasaka u složenim rečenicama u usporedbi s izoliranim riječima. Za potrebe istraživanja snimljen je govorni materijal koji je uključivao dvosložne i trosložne imenice u kojima su bili zastupljeni svi naglasci hrvatskoga standardnog jezika. Ciljane riječi snimljene su izolirano i unutar složenih rečenica s prethodno opisanim rečeničnim intonacijama. Studenti glume (ADU) i studenti filoloških studija (FFZG) trebali su utvrditi naglasak izoliranih riječi i naglasak istih riječi u složenim rečenicama s prethodno opisanim intonacijama. Naknadnom analizom utvrdit će se je li uzlazno-silazna rečenična intonacija utjecala na slušno prepoznavanje naglaska. Rezultati provedenog istraživanja pridonijet će praktičnom radu sa studentima u prepoznavanju i ostvarivanju ispravnog naglaska u sastavnim rečenicama različitih intonacijskih obrazaca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Akademija dramske umjetnosti, Zagreb