Naslov
Historijsko-geografski pogled na pitanje prvobitne teritorijalne organizacije Hrvatske
(Primary Territorial Organization of Croatia from the Historico-geographical Point of View)

Autori
Fuerst-Bjeliš, Borna

Izvornik
Acta Geographica Croatica (1330-0466) 31 (1996); 115-124

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Teritorijalna organizacija; rani srednji vijek; župa; prirodna sredina; prostorna logika; prostorni kontinuitet; Hrvatska
(Territorial organization; early middle ages; župa; natural environment; spatial logic; spatial continuity; Croatia)

Sažetak
Istraživanje prvobitne teritorijalne organizacije Hrvatske ukazalo je na odgovarajuće zakonitosti u vezi s prostornim obuhvatom, odnosno prostornom logikom župa, kao primarnih teritorijalnih jedinica, kao i u vezi s kasnijom teritorijalno organizacijom hrvatskog prostora. Prostorna logika župe temelji se samostalno održivom egzistencijalnom gospodarstvu. U kulturno-ekološkom se smislu to odnosi na odgovarajuću ravnotežu između obilježja i mogućnosti prirodne sredine, načina njezine eksploatacije, demografske varijable, te ekološku održivost takvog sustava. U tom kontekstu razumljivo je da će različiti tipovi prirodne sredine različito utjecati na prostorni obuhvat teritorijalne jedinice. U starohrvatskome krškom prostoru, hidrografski se element pojavljuje kao imperativ. Stoga se elementi prirodne sredine u više od 70% starohrvatskih župa javljaju kao okvir (hidrografski, orografski) ili pak, kao os (npr. riječni tok oko kojega se organizira prostorna cjelina, koja vremenom evoluira u prepoznatljivu teritorijalno-organizacijsku jedinicu. Kod kontinentskih, slavonskih župa uslijed različitog, humidnog tipa prirodne sredine, ne vrijede istovjetni odnosi. Ovdje se ističe funkcionalna komplementarnost prostora, odnosno egzistencijalnog gospodarstva, koje pruža čvrstu osnovu oblikovanju složene, organizirane i individualizirane prostorne cjeline. Nadalje, pokazalo se da se ovako utemeljeni župski teritoriji ugrađuju u kasnije oblike područnog ustrojstva Hrvatske, kako u upravno-političku, tako i u crkvenu teritorijalnu organizaciju. Stari su župski teritoriji, dakle, usprkos brojnim modifikacijama kroz povijest, u temeljima teritorijalne organizacije Hrvatske, a imaju svoju duboku prostornu i egzistencijanu logiku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA