Naslov
Govorna fluentnost u čitanju na hrvatskom kao inom jeziku
(Speech fluency in reading in Croatian as L2)

Autori
Horga, Damir ; Carović, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Jezik i migracije: Knjižica sažetaka 37. međunarodnoga znanstvenoga skupa HDPL-a / Pon, Leonard ; Šarić Šokčević, Ivana - Osijek : HDPL i Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2023, 100-101

ISBN
978-953-314-192-3

Skup
37. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezik i migracije

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 15.06.2023. - 17.06.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
čitanje, govorna fluentnost, strani jezik, hrvatski
(reading, speech fluency, foreign language, Croatian)

Sažetak
Čitanje naglas zahtijeva vješto pretvaranje grafičke forme jezično oblikovanog teksta u artikulirani zvučni oblik. Iako je u takvom zadatku tekst smisaono i jezično oblikovan, pretpostavlja se da čitatelj vlada automatiziranim proceduralnim vještinama na dotičnom jeziku koje mu omogućuju fluentnu proizvodnju i primanje obavijesti na tom jeziku. U spontanome govoru sve tri razine govorne proizvodnje: obavijesna, jezična i artikulacijska, moraju djelovati glatko, dovoljno brzo i međusobno usklađeno da bi govornik proizveo fluentan govor (Levelt 1989, Horga i Liker 2016, Kovač 2020). U čitanju naglas je autor teksta smisaono i jezično oblikovao tekst i zadatak je čitatelja artikulirati tekst i govorno ga oblikovati. U tom procesu čitatelj koristi smisaone, jezične obavijesti i artikulacijsku vještinu kojima vlada na tom jeziku. Na svakoj od triju razina mogu se dogoditi pogreške ili zastoji koji će uzrokovati govorne disfluentnosti kao vanjske manifestacije poteškoća u proizvodnji govora. Ako se radi o čitanju na stranom jeziku, može se pretpostaviti, ovisno o znanju tog jezika, da će vladanje potrebnim vještinama biti manjkavo te da će negativno utjecati na fluentnost čitanja na inom jeziku i da će se biti razlogom pojavljivanja različitih oblika govorne disfluentnosti (Götz 2013). U ovom je istraživanju 19 polaznika tečaja hrvatskog jezika u Croaticumu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu različitog stupnja vladanja hrvatskim kao inim jezikom (razina: početna i srednja) i različitog izvornog materinskog jezika (jezik i broj sudionika: arapski 1, bugarski 1, danski 1, engleski 4, kineski 3, mađarski 3, malezijski 1, njemački 1, špaljolski 1 i vijetnamski 1) pročitalo Ezopovu basnu Sjeverni vjetar i Sunce tako da je njihovo čitanje auditivno snimljeno. Isti je zadatak ispunilo i 19 izvornih govornika hrvatskoga jezika. U programu Praat izmjerena su trajanja govornih disfluentnosti pojedinih govornika: trajanje nefonemskog /ǝ/, trajanje stanki, ponavljanja, krivi počeci, pogreške, ukupno trajanje govora, ukupno trajanje disfluentnosti, prosječno trajanje segmenata, odnos trajanja fluentnog govora i disfluentnosti. Uz osnovnu statistiku pojedinih varijabli izračunate su korelacije između eksperimentalne (strani studenti) i kontrolne skupine (materinski govornici hrvatskog) te je određen odnos između pojedine disfluentnost i stupnja poznavanje jezika kao i utjeca materinskog jezika ispitanika na govornu izvedbu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA