Naslov
Fonetska transkripcija atipičnoga hrvatskoga govora: inojezični govornici
(Phonetic transcription of atypical speech: second or a foreign language)

Autori
Carović Ines ; Horga, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Jezik i migracije - knjižica sažetaka 37. meunarodni znanstveni skup HDPL-a / Pon, Leonard ; ŠArić Šokčević, Ivana - Osijek : HDPL i Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2023, 59-60

ISBN
978-953-314-192-3

Skup
37. međunarodni znanstevni skup HDPL-a: Jezik i migracije

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 15.06.2023. - 17.06.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
fonetska transkripcija, uvježbavanje transkripcije, percepcija stranog jezika
(phonetic transcription, transcription training, perception of foreign language)

Sažetak
Prikazuju se rezultati istraživanja percepcije i transkripcije atipičnoga govora (čitanje na hrvatskom kao stranom jeziku) tijekom i nakon jednosemestralnog uvježbavanja studenata prve godine koji su pohađali kolegij Fonetske transkripcije na studiju fonetike od 2008. do 2018. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Cilj kolegija je razvijanje vještine fonetske transkripcije te “organizacija novih kategorija govornih zvukova i proširenje perceptivnog sustava slušača te otkrivanje finih razlika unutar tog proširenog skupa zvukova” (Stemberger & Bernhardt 2020). Oni također kažu da je za uvježbavanje percepcije bitan monolinvalni i multilingvalni kontekst slušača jer on širi perceptivnu osjetljivost za fino razlikovanje fonetskih nijansi. U istraživanju su korištene fonetske transkripcije teksta „Sjeverni ledeni vjetar i sunce) koji je pročitalo 18 studenata tečaja hrvatskog jezika na Croaticumu. Snimke je transkribiralo 180 studenata prve godine studija fonetike u četvrtom (nakon 16 sati nastave) i petnaestom tjednu nastave (nakon 60 sati nastave). Cilj je bio usporediti ranu i završnu transkripciju i odrediti koliko su točne takve transkripcije nakon 60 sati uvježbavanja percepcije i transkripcije kroz semestar te je li to dovoljno vremena da se postigne točnost veća od 80 % u korištenju fonetske transkripcije. Za neke pogreške u transkripciji koje su se događale kod studenata-transkriptora koji su znali materinski jezik govornika teško je navesti uzroke. No Ball i suradnici (2009) te Howard i Heselwood (2002) navode da u fonetskoj transkripciji “predviđanja i očekivani glasnici u proučavanom govoru“ povećavaju nepouzdanost i netočnost fonetske transkripcije“. Studenti su ispunili upitnik u kojem se pokazalo da im je bilo lakše upotrijebiti široku transkripciju nego usku, ali kada je u pitanju točnost izgovora ili sposobnost slušanja i primjećivanja razlika, bila im je korisnija uska transkripcija. Također, vokale im je bilo teže transkribirati nego konsonante. Istraživanje je pokazalo da su višejezični studenti bili bolji u fonetskoj transkripciji od svojih jednojezičnih kolega. Laver (1994) te Howard i Heselwood (2020) slažu se da “slušači propuštaju nove zvukove kroz poznatu fonološku rešetku svog materinskog jezika”. Upravo je zato važno izložiti ispitanike što većem broju različitih stimula da bi razvili što veću osjetljivost i na male glasovne razlike te na kategorije koje u svom lingvističkom sustavu ne poznaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA