Naslov
Proizvodnja bioplina, njegova upotreba i potencijal u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj
(Biogas, production, use and its potential in the European Union and in the Republic of Croatia)

Autori
Pavičić, Josipa

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2021

Stranica
44

Mentor
Karolina Novak Mavar

Ključne riječi
bioplin, obnovljivi izvori energije, anaerobna digestija, digestat.
(biogas, renewable energy sources, anaerobic digestion, digestate)

Sažetak
Bioplin je plinovito gorivo proizvedeno iz biomase, koje se ubraja u obnovljive izvore energije. Proizvodi se procesom anaerobne digestije u fermentoru, bez prisutnosti kisika i provodi se kroz četiri faze: hidroliza, acidogeneza, acetogeneza i metanogeneza. Ulazni supstrat u fermentor može biti stajski gnoj, gnojnica, organski komunalni otpad, mulj iz pročišćivača voda, silaža i dr. Zbog svojstva ulaznog supstrata nužno ga je obraditi prije ulaska u fermentor što znači da se mora pročistiti od plastike, pijeska, metala i ostalih nečistoća. Zatim se provodi sanitacija kako bi se uništile neželjene tvari u supstratu te se provodi mehanička obrada. Kada je supstrat obrađen i usitnjen slijedi proces anaerobne digestije iz koje kao nusprodukti izlaze bioplin i digestat. Prema niskougljičnoj strategiji očekuje se da će do 2050. godine EU biti klimatski neutralna, stoga se ulažu veliki napori kako bi se povećala proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Kao najveći proizvođači bioplina u Europi ističu se Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija, dok je u Republici Hrvatskoj njegova upotreba još uvijek u nezreloj fazi. Proizvodnja i upotreba bioplina ima brojne prednosti u odnosu na fosilna goriva između kojih su pozitivan učinak na okoliš, iskorištavanje komunalnog otpada, ulaganja u ruralna područja i drugo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA