Naslov
Otići, ostati, ugostiti? Tema migracija u javnosti te hrvatskom medijskom i stručnom diskursu
(To leave, to stay, to host? Migration as topic in the public and in the Croatian media and expert discourse)

Autori
Župarić-Iljić, Drago

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
37. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku "Jezik i migracije" - Program skupa / - , 2023, 3-3

Skup
37. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku "Jezik i migracije"

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 15.06.2023. - 17.06.2023

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
migracija, izbjeglištvo, medijske reprezentacije, azil, integracija
(migration, refugeeness, media representation, asylum, integration)

Sažetak
U globalnim razmjerima obim međunarodnih regularnih migracija konstantno je podjednak u proteklim desetljećima. Istovremeno populacija nedobrovoljno raseljenih osoba povećala se po broju i profilima zbog raznih razloga političke, društvene, ekonomske te okolišne naravi. U svijetlu negativnih demografskih i ekonomskih trendova Hrvatska i države regije nalaze se na razmeđu migracijskih kretanja koje oblikuju silnice pojačane emigracije domaćeg stanovništva, te nasušne potrebe za imigracijom radne snage u raznim sektorima tržišta rada. Uz to, dominantne su politike i sistemske prakse koje kroz sigurnosnu prizmu nastoje ostvariti kontrolu i nadzor državne granice nastojeći ograničiti tranzit neželjenih i „iregulariziranih“ migranata na putu za europski zapad. S druge strane supostoje humanitarni pristupi projektiranog davanja međunarodne zaštite „poželjnim“ kategorijama „istinskih izbjeglica“ poput osoba koje su u Hrvatsku došle preko Europsko-unijskog programa preseljenja, ili pak osobama pod privremenom zaštitom zbog rata u Ukrajini. Stoga su unazad par godina migracije jedna od najzastupljenijih tema u javnosti s raznim polazištima, argumentima i posljedicama. Referiranjem na tzv. „europsku migracijsku krizu iz 2015/6.“ Crawley i Skleparis (2018) naglašavaju kako je diskurzivno oblikovanje razlika između pojmova „migrant“ i „izbjeglica“ vrsta „kategorijalnog fetišizma“ koja za posljedicu ima praktične implikacije kroz diskriminirajuće pristupe prema njima. Utemeljeno na ranijim istraživanjima u području migracijskih i izbjegličkih studija moje predavanje nastoji problematizirati sljedeća pitanja: kako se konstruiraju i prikazuju migracije u hrvatskim medijima ; koje su podteme najzastupljenije i unutar kojih medijskih okvira se tumače ; koje su dominante preokupacije stručnjaka koji pišu i raspravljaju o migracijama ; naposljetku, koji, kakav i koliki utjecaj medijski diskursi mogu imati na percepcije i stavove javnosti spram migracijskih tema (i kakvi su ti stavovi). Zaključujem kako kompleksnosti teme pridonose globalni i regionalni konjunkturni procesi koji učvršćuju dihotomne pozicije oko diskurzivnog oblikovanja podtema voljnosti, regularnosti, planiranosti, željenosti, odlaska, dolaska, te povratnosti migracija u nacionalnom kontekstu, suoblikujući atmosferu u društvu spram različitih profila „ljudi u pokretu“.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Politologija, Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA