Pregled bibliografske jedinice broj: 1279617
Varijabilnost formanata u (dis)fluentnome govoru u kontekstu forenzične fonetike
Varijabilnost formanata u (dis)fluentnome govoru u kontekstu forenzične fonetike // 37. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezik i migracije / Pon, Leonard ; Šarić Šokčević, Ivana (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2023. str. 36-37 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1279617 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Varijabilnost formanata u (dis)fluentnome govoru u
kontekstu forenzične fonetike
(Variability of formants in (dis)fluent speech in the
context of forensic phonetics.)
Autori
Bašić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
37. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezik i migracije
/ Pon, Leonard ; Šarić Šokčević, Ivana - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2023, 36-37
ISBN
978-953-314-192-3
Skup
37. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezik i migracije
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 15.06.2023. - 17.06.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
forenzična fonetika ; govorna disfluentnost ; punjači ; formanti
(forensic phonetics ; speech disfluency ; filled pause ; formants)
Sažetak
Govorne disfluentnosti u području forenzične fonetike od posebnoga su značaja jer ukazuju na idiosinkratičnost govornika te ga uz ostala govorno-jezična obilježja, u stvarnim forenzičnim slučajevima, mogu istaknuti kao markiranog. Lickley (2017: 374) pod disfluentnostima podrazumijeva sve prekide tijeka govora na trenutak ili na dulje vrijeme, odnosno svu netečnu govornu produkciju. Prekidi govora mogu se javiti u različitim govornim stilovima, međutim, očekivano su frekventniji u stilu (kvazi)spontanoga govora, negoli primjerice pri čitanju kraćega teksta. Naime, pri proizvodnji spontanoga govora, uslijed govorno-jezičnoga planiranja i procesiranja dolazi do govornih disfluentnosti, koje se smatraju temeljnim obilježjem prirodnoga ljudskoga govora. Prema prethodnim istraživanjima, disfluentnosti se pojavljuju u otprilike 6 % govornoga materijala, a njihov udio ovisi o korištenoj kategorizaciji. Budući da na vrstu i čestotnost pojavljivanja disfluentnosti utječu brojni čimbenici (stupanj obrazovanja, spol, dob, emocije, upoznatost s temom, poznavanje stranoga jezika i dr.), u metodološkome je pristupu istraživanja nužno osigurati jedinstven uvjet snimanja za sve govornike. Cilj je ovoga rada ispitati jesu li punjači (eng. filled pauses) kao podvrsta govorne disfluentnosti u vezanome govoru manje varijabilni od vokala te na taj način pouzdaniji marker idiosinkratičnosti govornika. Kvantitativnom i kvalitativnom analizom istražit će se govorne disfluentnosti kod izvornih govornika hrvatskoga jezika. U radu će biti korišten korpus (kvazi)spontanoga govora 10 muških govornika, preuzet iz Bazvuka baze govora (Varošanec-Škarić, Bašić i Biočina, 2021). Akustičkom će se formantskom analizom ispitati varijabilnosti formantskih frekvencija prvih triju formanata (F1-F3) u tipičnim ostvarajima vokala hrvatskoga jezika, u inicijalnim i finalnim duljenjima unutar značenjskih riječi te u punjačima. U programu za akustičku obradu i analizu zvuka Praat (Boersma & Weenink, 2023 ; verzija 6.3.09) dinamičkom će se formantskom analizom procijeniti vrijednosti formantskih frekvencija u deset točaka stabilnoga vokalskoga dijela, a kod određenih punjača i u nazalnim formantima (npr. u punjačima [hm:] i [ǝ:m]). Rezultati istraživanja doprinijet će praktičnome radu forenzičnih fonetičara u stvarnim forenzičnim slučajevima te ispitivanju pouzdanosti punjača kao snažnih markera idiosinkratičnosti govornika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
