Naslov
Meštrija /od/ dobra umrtija (Senj, 1507./1508.) u visokoškolskoj nastavi povijesti hrvatskoga književnog jezika (fonološke i leksičko-semantičke značajke)
(Meštrija /od/ dobra umrtija [Art of Dying Well] (Senj, 1507/1508) in Croatian language history higher education (phonological and lexical features))

Autori
Blažević Krezić, Vera ; Čorak, Dorotea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
5. Međimurski filološki i pedagoški dani

Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 27.04.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
hrvatski književni jezik 16. stoljeća, visokoškolska nastava, Meštrija /od/ dobra umrtija (Senj, 1507./1508.), fonološke značajke, kontaktna sinonimija
(Croatian literary language of the 16th century, higher education, Meštrija /od/ dobra umrtija [Art of Dying Well] (Senj, 1507/1508), phonology, contact synonymity)

Sažetak
Budući da smo svjedocima vremena koje je na kušnju stavilo društveno-kulturne i moralne vrijednosti na kojima smo podizani, i koje su bitna sastavnica našega individualnog i kolektivnog identiteta, te da – uslijed zdravstvenih ugroza i geopolitičkih, oružanih sukoba – sa srednjim vijekom dijelimo opsjednutost smrću i umiranjem, opravdanom se čini novija filološka interpretacija jednoga teksta utkanoga u našu ranu novovjekovnu pismovnu tradiciju. Riječ je o hrvatskoglagoljskom tiskopisu Meštrija /od/ dobra umrtija, objavljenom 1507./1508. u senjskoj tiskari. Uzimljući u obradu djelo koje je tipičan predstavnik neliturgijske glagoljske pismenosti kasnoga srednjovjekovlja, pristupamo mu s određenim predznanjem o njegovoj jezičnoj i stilskoj (žanrovskoj) heterogenosti. Taj je prijevod latinskoga teksta iz spektra artes moriendi utemeljen na onodobnoj vernakularnoj čakavštini, prožetoj crkvenoslavenizmima. U kojoj međutim mjeri zasigurno ovisi i o miješanju tekstnih žanrova (pouka, poziva i upozorenja, molitava, citata i egzempala), ali i o našoj spremnosti da kroz prizmu fonoloških značajki motrenoga djela (od bilježenja jata i njegovih odraza do provedbe druge palatalizacije i sekundarne jotacije) pokažemo spomenute raznorodnosti. S druge pak strane, analiza kontaktnih sinonima ovjerit će načela razumljivosti i stilizacije teksta. Istraživanjem se ukazuje na važnost neliturgijskoga glagoljskog korpusa senjske tiskare za povijest hrvatskoga književnog jezika u prijelomnom predstandardizacijskom 16. stoljeću, ali i za visokoškolsku jezičnopovijesnu nastavu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA