Naslov
Dinamika taloženja gornjomiocenskih i pliocenskih naslaga u istočnom dijelu Dravske depresije
(Depositional dynamics of Upper Miocene and Pliocene sediments in the eastern part of Drava Depression)

Autori
Špelić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet Zagreb

Mjesto
Zagreb

Datum
02.06

Godina
2023

Stranica
213

Mentor
Saftić, Bruno ; Bakrač, Koraljka

Neposredni voditelj
Sztanó, Orsolya

Ključne riječi
Dravska depresija, mlađi miocen, pliocen, klinoforme, Panonsko jezero, seizmostratigrafija, karotaža, apsolutne starosti, autigeni nuklidi 10Be/9Be, integralna interpretacija
(Drava Basin, Late Miocene, Pliocene, clinoforms, Pannonian Lake, seismostratigraphy, well-logging, absolute age, authigenic nuclides 10Be/9Be, integral interpretation)

Sažetak
U ovom doktorskom radu analizirane su gornjomiocenske i pliocenske naslage istočne Dravske depresije. Cilj istraživanja je određivanje klinoformi i parasekvencija na temelju interpretacije površinskih seizmičkih mjerenja i podataka iz dubokih bušotina te određivanje starosti naslaga korištenjem metode datiranja autigenih nuklida 10Be/9Be. Pretpostavka je da se sintezom ovih rezultata može dobiti uvid u dinamiku i razvoj okoliša taloženja. Na seizmičkim podacima provedene su seizmostratigrafske analize, analize seizmičke geomorfologije te strukturna interpretacija. Na bušotinskim geološkim podacima provedene su sedimentološke analize, odredbe starosti geokronološkim i biostratigrafskim metodama, a na karotažnim podacima su interpretirane parasekvencije. Zajedničkom interpretacijom svih izvora podataka određene su četiri litostratigrafske jedinice: formacija Medvedski breg (duboko do otvoreno jezero), formacija Andraševec (dubokovodni turbiditi), formacija Nova Gradiška (delta i plitkovodni jezerski okoliši) i formacija Pluska (aluvijalni i fluvijalni). U analiziranim naslagama određeno je pet sekvencija III. reda, koje su sastavljene od osam sekvencija IV. reda. Radiometrijskim datiranjem naslaga utvrđeno je da su jezerski okoliši prevladavali od 11, 089 ± 0, 549 do 6, 713 ± 0, 272 mil. god., a kopneni okoliši i prije 4, 987 ± 0, 161 mil. god. Rezultati analiza pokazuju da je uslijed promjenjivih smjerova taloženja dinamika taloženja bila kompleksna, što je utjecalo na složenu raspodjelu litofacijesa i različite stratigrafske granice između jedinica. Posljedica toga je otežana korelacija manjih sedimentnih tijela i jedinica viših redova na većim udaljenostima ili korištenjem samo jednog izvora podataka. Na dugoročni razvoj taložnog sustava, odnosno razvijanje sekvencija III. reda, dominantno je utjecala klima, subsidencija i tektonika, odnosno strukturni sklop o kojem je ovisila morfologija depresije. Na razvoj sekvencija IV. reda utjecale su periodične izmjene vlažne i suhe klime te unutarnji mehanizmi taložnog sustava. Rezultati i metode istraživanja primjenjivi su u analizama geoenergetskih resursa, od još neotkrivenih akumulacija nafte i plina, geotermalnog potencijala, mogućnosti skladištenja ugljikovog dioksida do skladištenja energije ili vodika u dubokom podzemlju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
Rad dostupan za preuzmanje, otvoren pristup je
dostupan na poveznicama.

POVEZANOST RADA