Pregled bibliografske jedinice broj: 1279095
Naziv fake news u svrhu diskreditiranja izvora informacija
Naziv fake news u svrhu diskreditiranja izvora informacija // Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije / Popovac, Josip ; Gavran, Vanja (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ; Agencija za elektroničke medije, 2023. str. 179-195 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1279095 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Naziv fake news u svrhu diskreditiranja izvora
informacija
(Fake News – A Term for Discrediting Information
Sources)
Autori
Takahashi, Marta ; Poljak, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije
/ Popovac, Josip ; Gavran, Vanja - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ; Agencija za elektroničke medije, 2023, 179-195
ISBN
978-953-59331-5-1
Skup
Međunarodna znanstvena konferencija „Komentari, govor mržnje, dezinformacije i regulacija javne komunikacije“
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.09.2021. - 17.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
dezinformacije ; diskreditiranje ; fake news ; studija slučaja ; vjerodostojnost medija
(disinformation ; discrediting ; fake news ; case study ; media credibility)
Sažetak
Naziv fake news postao je instant rješenje za diskreditiranje bilo koje informacije, a time i za omalovažavanje njezinog izvora. Čim je vijest proglašena lažnom, u javnosti se stvara povećana sumnja u njezinu točnost, neovisno radi li se zaista o dezinformaciji ili ipak o istini. Danas termin fake news ne označava samo namjerno netočne sadržaje, već je postao oružje kojim se pojedinci koriste u medijima kako bi ocrnili konkurentan izvor informacija ili medij čije im djelovanje ne odgovara. Kreatori lažnih ulažu mnogo truda u diskreditiranje bilo kojeg drugog izvora vijesti, naglašavajući da su drugi izvori pristrani, da imaju skrivene motive ili da su prije lagali, čak i kad se izvor temelji na pukom izvještavanju o trenutnim događajima. Takav način uvjeravanja djeluje, jer su svi izvori u određenoj mjeri subjektivni i mogu pogriješiti, a jednom kada je određeni izvor ili medij diskreditiran, potrebno je uložiti veliki napor kako bi vratio ugled i povjerenje javnosti. Na taj način stvarni kreatori fake newsa uvjeravaju javnost da se nikome ne može vjerovati osim njima, stvarnom izvoru dezinformacija. Uz to, mnogi ljudi nenamjerno pridonose širenju tih lažnih vijesti, dijeleći neprovjeren sadržaj na svojim društvenim mrežama i istovremeno ne shvaćajući svoju ulogu mini-influencera na internetu. Primjeri namjernog širenja lažnih vijesti bit će prikazani kroz tri studije slučaja. Svaka studija slučaja analizirat će se provedbom polustrukturiranih dubinskih intervjua s novinarima ili urednicima direktno povezanih s diskreditiranim izvorom informacija. Cilj je ovog rada osvijestiti korištenje naziva fake news s namjerom narušavanja kredibiliteta izvora informacija, a kako bi se spriječilo namjerno i štetno širenja glasina, dezinformacija i obmana. Želi se pobuditi kritičko razmišljanje javnosti te potaknuti korisnike medijskog sadržaja na kritičko propitivanje vjerodostojnosti izvora i njihovih informacija. Svrha rada je podići svijest o razlozima generiranja upitnih tvrdnji te o važnosti provjere ispravnosti informacija i kredibiliteta izvora. U podizanju svijesti o štetnosti lažnih vijesti uključila se i Europska komisija izradom Akcijskog plana za borbu protiv dezinformiranja, sa željom poboljšanja transparentnosti online vijesti te radi promoviranja medijske i informacijske pismenosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Sociologija