Pregled bibliografske jedinice broj: 127896
Glagoljaško pjevanje u Istri: stručna i uporabna terminologija
Glagoljaško pjevanje u Istri: stručna i uporabna terminologija // Zbornik radova / Gortan-Carlin, Ivana Paula (ur.).
Novigrad, 2002. str. 237-246 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 127896 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Glagoljaško pjevanje u Istri: stručna i uporabna terminologija
(Glagolitic Singing in Istria: Terminology in Research and in Practice)
Autori
Doliner, Gorana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova
/ Gortan-Carlin, Ivana Paula - Novigrad, 2002, 237-246
Skup
3. muzikološki skup Iz istarske glazbene riznice. Glazbeno obrazovanje u Istri tijekom stoljeća : u spomen Slavku Zlatiću
Mjesto i datum
Grožnjan, Hrvatska; Novigrad, Hrvatska, 20.09.2002. - 21.09.2002
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hrvatska; glagoljaštvo; glazba; terminologija
(Croatia; glagolism; music; terminology)
Sažetak
Stručno nazivlje kojim se određuje glagoljaško pjevanje u Istri i u drugim hrvatskim područjima razvija se od početaka ozbiljnog znanstvenog bavljenja glagoljaškim pjevanjem, od djelovanja Franje Ksavera Kuhača (1834-19). Svoj puni zamah doživljava od sredine 20. stoljeća s radovima Jerka Bezića. Tada se određuju: poznavanje pojave, zadaci i ciljevi. Stručno nazivlje odnosi se na više oblika pojavnosti glagoljaštva, na pismo, jezik, liturgiju, kulturu i dakako, pjevanje. Polazi se od rezultata rada znamenitih istraživača glagoljaštva. Kroz više stoljeća primjenjivalo se vrlo različito nazivlje koje bliže ili dalje određuje glagoljaštvo. Najstariji su nazivi od 14. stoljeća na talijanskom i latinskom jeziku: glagolita, glagolito, glagolitica, glagoliticum, glagolitarum, itd. Paralelno se koriste također brojni nazivi, poput, sloven6sko pismo, littera sclava, slava, schiava, slavonica, kurilovica (po sv. Ćirilu), ilirsko pismo, hrvatsko pismo, i drugi. Uporabni nazivi nalaze se u radovima istraživača. U njihovim izvještajima s terena, odnosno u popisima zapisane ili snimljene građe, zatim u stručnim i znanstvenim radovima. Određujući se spram istarskog područja, nalazimo ih kod Franje Ksavera Kuhača, Matka Brajše Rašana, Ivana Matetića Ronjgova i drugih. I stručno i uporabno nazivlje svjedoči o posebnoj tradiciji glagoljaškog pjevanja, o njezinoj dugoj opstojnosti, lokalnoj raznolikosti i vrijednosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
