Naslov
Hrvatska glazbena historiografija i "Budimski lekcionari ..." Dragutina Prohaske
(Croatian Music Historiography and "Budim Lectionaries ..." by Dragutin Prohaska)

Autori
Doliner, Gorana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Znanstveni skup o Dragutinu Prohaski

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 16.05.2002. - 17.05.2002

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrvatska; glazba; historiografija; D. Prohaska; lekcionari
(Croatia; music; historiography; D. Prohaska; lectionaries)

Sažetak
Hrvatska glazbena historiografija izravno ne prikazuje raspravu Dragutina Prohaske: Budimski lekcionari XVIII vijeka prema bosanskodalmatinskomu od B. Bandulavića niti raspravlja o pojedinim pitanjima koja su sadržana u njoj, implicite, no neizravno, posebne teme nalaze odjeka, poput glazbenog nazivlja. U vrijeme kada je rasprava tiskana, god. 1908., Dragutin Prohaska ima 27. godina, a slavljenik Vatroslav Jagić koga Prohaska honorira ovim tekstom, 70. godina. Hrvatski glazbeni historiografi javljaju se svojim studijama u prvim glazbenim časopisima ("Sv. Cecilija", 1877.-1878. ; 1883.-1884. ; 1907.--> "Gusle", 1892. ; "Glazba" 1893.). Miroslav Cugšvert u prvom broju, 1877. godine piše da će Sv. Cecilija "donašati članke, razprave, raznice, oglase i viesti domaće i strane o obretih i književnosti glasbe i pjevanja u obće, a osobito pjevanja crkvenoga". Međutim, 1883. s "trećim tečajem" urednik Cugšvert ostvaruje, kako vele, praktičniji smjer, odnosno mnogo više glazbenih primjera. Glazbeni časopisi "Gusle" (urednici Vjekoslav Klaić i Vjenceslav Novak) i "Glazba", "List za crkvenu i svjetsku glazbu i dramatsku umjetnost" (urednik Vjenceslav Novak) premalo pišu o liturgijskoj glazbi. U posebnim djelima poput Povijesti glazbe Vjenceslava Novaka (ca 1900, rkp. ; tiskano 1994. u Croatici, 40-41 ; priredila S. Majer-Bobetko) ili Kajdopisa u Slavena Franje Ks. Kuhača ozbiljnije se obraća pažnja na pitanja liturgijskoga pjevanja. Potpuniji prinosi ostvaraju se u radu liturgičara i povjesničara a događaju se istovremeno, no polako ulaze u razmatranja glazbenih pisaca (radovi Tkalčića, Račkog, Fanceva, Milčetića, Kniewalda i drugih te stranih istraživača). Autorica je željela prikazati mali, pojedini ali dragocjen prilog Dragutina Prohaske koji može upotpuniti ondašnje pokazatelje i današnje spoznaje u raspravljanju historiografskih pitanja liturgijske glazbe, napose lekcijskog pjevanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA