Pregled bibliografske jedinice broj: 1278545
Kardiologija u vrijeme pandemije COVID-19: iskustva Kliničkog bolničkog centra Zagreb
Kardiologija u vrijeme pandemije COVID-19: iskustva Kliničkog bolničkog centra Zagreb // 8. kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara
online ; Zagreb, Hrvatska, 2021. str. 11-12 doi:10.15836/ccar2021.358 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, prošireni sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1278545 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kardiologija u vrijeme pandemije COVID-19: iskustva
Kliničkog bolničkog centra Zagreb
(Cardiology during the COVID-19 pandemic: experiences
of the UHC Zagreb)
Autori
Babić, I ; Ljubas, A ; Grgurević, D ; Grubić, V.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni
Skup
8. kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara
Mjesto i datum
Online ; Zagreb, Hrvatska, 29.09.2021. - 01.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
kardiologija, pandemija, COVID-19, zdravstvena skrb
(cardiology, pandemic, COVID-19, health care)
Sažetak
Izbijanje pandemije COVID-19 dovela je do promjene u organizaciji pružanja zdravstvene skrbi. Na snazi je paradigma koja je utjecala na promjene u načinu pružanja bolničke i izvanbolničke skrbi na svim razinama zdravstvenog sustava. Nova organizacija rada dovela je do smanjene dostupnosti zdravstvenih usluga čime su posebice pogođeni bolesnici koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Primjerice u prvom valu pandemije u bolnice su primani samo akutni bolesnici, a svi preventivni pregledi te elektivni pregledi i dijagnostičke procedure kroničnih bolesnika su se odgađali. Prema dostupnim podatcima u prvoj polovici 2020. godine u hrvatskim bolnicama je od infarkta miokarda liječeno oko 30% bolesnika manje nego u prvoj polovici 2019. godine. Cilj ovog rada se prikazati da dobro organiziranim i koordiniranim radom multidisciplinarnog tima resursi zdravstvenog sustava mogu biti pravovremeno dostupni s minimalnim rizikom ugroze od COVID-19 za kardiovaskularne bolesnike. Na Kliničkom bolničkom centru Zagreb smo od početka pandemije pratili epidemiološke preporuke i smjernice nacionalnih i svjetskih stručnih društava i organizacija te postupali u skladu s istima. Također smo svakodnevno pratili rezultate iz vlastite kliničke prakse. Prvi odgovor na novu paradigmu pružanja skrbi bila je edukacija osoblja i nadzor nad provedbom mjera usmjerenih na smanjenje mogućnosti prodora SARS-CoV-2 virusa u našu kliniku. Drugi naš odgovor na novu paradigmu bio je uspostaviti kontakt sa svim bolesnicima kojima su usluge bile odgođene ili su ih bolesnici zbog straha od zaraze sami odgađali te planirati nove termine. U planiranju i provedbi svih mjera medicinske sestre igraju ključnu ulogu. Uloga medicinske sestre podijeljena je na tri razine. Prva razina je tehnička i njen cilj je suradnja i koordinacija s ostalim članovima tima. Druga razina se sastoji u edukaciji, savjetovanju bolesnika i članova obitelji i pružanju podrške u poželjnim koracima usmjerenim postizanju najbolje kvalitete življenja. Treća razina je praćenje provedbe mjera i evaluacija ciljeva. Dobrom organizacijom i provedbom mjera svi planirani postupci dijagnostike i liječenja na Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb provode se prema planu. Transmisija SARS- CoV-2 virusa na osoblje i bolesnike bila je minimalna. Dobrom organizacijom resursi zdravstvenog sustava moraju biti koordinirani i pravovremeno dostupni za svakog kardiovaskularnog bolesnika.1 Kako bi posljedice COVID-19 bile što manje, a skrb za bolesnike bila sigurna i učinkovita nužno je pratiti i pridržavati se svih preporučenih epidemioloških mjera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Zdravstveno veleučilište, Zagreb
Profili:
Ana Ljubas
(autor)