Naslov
Jezični krajolik škole kao prostor identiteta višejezičnih učenika
(Schoolscape as a space of multilingual students' identity)

Autori
Turza-Bogdan, Tamara ; Cvikić, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Rethinking childhood 2 - book of abstracts / Cindrić, Maja ; Ivon, Katarina - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2023, 192-191

ISBN
978-953-331-418-1

Skup
Nova promišljanja o djetinjstvu 2 - Rethinking Childhood 2

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.06.2023. - 03.06.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
jezični krajolik, višejezičnost, skriveni kurikul, manjinski jezici, dijalekti
(linguistic landscape, multilingualism, hidden curriculum, minority languages, dialects)

Sažetak
Ezični krajolik škole (eng. schoolscape) opisuje se kao prostor škole u kojemu sve ono što je izloženo (vizualno i auditivno) djeluje na formiranje učenikova jezičnoga identiteta (Brown, 2012, Gorter, 2018). Pritom se to odnosi na sve vrste tekstnih, vizualnih, zvučnih i kombiniranih školskih materijala koji se nalaze u školskim prostorima: predvorju, hodnicima i učionicama. Na temelju jezika školskih prostora moguće je opisati jezične, interkulturalne te općenito vrijednosne elemente kojima su učenici izloženi tijekom boravka u školi, a koji utječu na oblikovanje njihova jezičnoga identiteta. Pojedini autori (Johnson, 1980 ; Brown, 2012, Laihonen i Szabo, 2017) školski jezični krajolik promatraju i kao medij kojim se ostvaruje skriveni kurikul (eng. hidden curriculum) koji odražava vrijednost pojedinih jezika zastupljenih u prostoru. U ovome se radu propituje jezični krajolik škole kao medij oblikovanja jezičnoga identiteta višejezičnih učenika u Hrvatskoj. Naime, u hrvatskom su obrazovnom sustavu zastupljeni različiti jezici: hrvatski standardni jezik, učenički govorni idiomi, strani jezici te jezici nacionalnih manjina (Turza-Bogdan i Cvikić, 2017, Turza Bogdan, Cvikić i Leško, 2017), a njihova pojavnost, kvalitativna i kvantitativna, u izravnoj je vezi s geografskim određenjem škole. Također, zbog različito uvjetovanih migracija, u obrazovni sustav ulazi sve više učenika kojima hrvatski nije materinski jezik. Zbog toga je hrvatski obrazovni sustav potrebno promatrati kao višejezičnu okolinu. U istraživanju nas je zanimalo kako se u školskome prostoru osnovnih škola u Međimurskoj županiji zrcali višejezičnost i multikulturalnost. Istraživanje je provedeno na uzorku četiri škole u Međimurskoj županiji čiji većinski udio učenika govori bajaškim rumunjskim kao materinskim jezikom. Ti se učenici obrazuju na hrvatskome jeziku, zajedno sa suučenicima, izvornim govornicima hrvatskoga jezika čiji je zavičajni idiom međimurski kajkavski. Istraživanje je provedeno u dva smjera. Prvo su metodom analize sadržaja dobiveni podatci o zastupljenosti različitih jezika u godišnjim školskim kurikulima te drugim školskim dokumentima. Zatim su metodom promatranja i dokumentiranja (eng. tourist guide technique, prema Szabo, 2015) prikupljeni podatci o školskome jezičnom krajoliku koji je analiziran s obzirom na četiri kategorije: jezik, vrstu teksta, autora i školski prostor. Kategorija jezika odnosila se na sljedeće idiome: hrvatski standardni jezik, bajaški rumunjski jezik, hrvatski narječni idiom (kajkavsko narječje) te na strane jezike (engleski, njemački). Rezultati analize školskih dokumenata pokazuju da je najzastupljeniji hrvatski standardni jezik, slijede ga strani jezici, a bajaški rumunjski jezik i kajkavsko narječje ne spominju se u školskim kurikulima. Pridjev romski spominje se pri opisu socijalno-ekonomskoga statusa učenika ili u vezi s kulturnim identitetom učenika (npr. obilježavanje blagdana i očuvanje romske tradicije). U školskome prostoru prevladava multimodalni tekst, dominantan je hrvatski standardni jezik no, za razliku od školskoga kurikula, u školskim prostorima prisutan je rumunjski bajaški jezik dok je kajkavsko narječje najslabije zastupljeno. Dobiveni rezultati otvaraju nova pitanja o odnosu pisanih dokumenata, školskih kurikula i školskoga jezičnog krajolika za sve promatrane jezične idiome. U raspravi se posebno naglašava važnost školskoga prostora kao refleksije skrivenoga kurikula te se donose zaključci o njegovu mogućem utjecaju na oblikovanje jezičnoga i kulturnoga identiteta učenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Filologija

POVEZANOST RADA