Naslov
Utjecaj konzervacijske obrade tla na pojavnost korova u kukuruzu u uvjetima klimatskih promjena
(Influence of conservation tillage on weed occurrence in maize under climate change conditions)

Autori
Rojnica, Iva ; Brozović, Bojana ; Jug, Irena ; Đurđević, Boris ; Vukadinović, Vesna ; Bertić, Larisa ; Ravlić, Marija ; Jug, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 57. hrvatski i 17. međunarodni simpozij agronoma / /Majić, Ivana ; Antunović, Zvonko - Osijek : Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 357-358

Skup
57. hrvatski i 17. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 19.06.2022. - 24.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
konzervacijska obrada tla, zakorovljenost, Zea mays L., klimatske promjene
(conservation tillage, weediness, Zea mays L., climate change)

Sažetak
Konzervacijski sustavi na različite načine utječu na ublažavanja klimatskih promjena uz pozitivan utjecaj na produktivnost biljne proizvodnje. Istraživanje s konzervacijskim sustavima obrade tla i kalcizacijom provedeno je 2021. godine u Čačincima (17.86336 E, 45.61316 N, n.v. 111 m). Poljski pokus postavljen je po split plot eksperimentalnom dizajnu u tri ponavljanja s glavnim tretmanom obrade tla: ST (konvencionalna s oranjem), CTD (konzervacijska duboka, obrada rahljenjem do 30 cm s minimalno 30 % žetvenih ostataka na površini) i CTS (konzervacijska plitka, obrada do 10 cm s minimalno 50 % žetvenih ostataka na površini) s podtretmanom kalcizacija. Uzorkovanje korova provedeno je dva puta (fenofaza V10 i R5). Ocjena pokrovnosti vršila se metodom vizualne procjene, a brojnost i nadzemna biomasa korova utvrđivala se brojanjem pojedinačnih vrsta. Dominantne korovne vrste bile su Ambrosia artemisiifolia L., Calystegia sephium (L.) R. Br. i Echinochloa crus-galli (L.) PB. Svi istraživani parametri zakorovljenosti u prosjeku su bili najmanji na kalciziranim tretmanima, a statistički značajan utjecaj utvrđen je za broj korova u V10 i pokrovnost u fenofazi R5 na kalcizaciji. Obrada tla značajno je utjecala na pokrovnost korova u R5, a najmanja je bila na CTD (24, 67 %). CTS tretman rezultirao je najvećim brojem korova (24 m-2), biomasom (134, 43 g m-2) i pokrovnosti (69, 84 %) ali bez statistički zanačajnih razlika u odnosu na ST i CTD te su se konzervacijski sustavi obrade u ovom istraživanju pokazali održivim u pogledu gospodarenja korovima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

Napomena
Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost
projektom “Procjena konzervacijske obrade tla kao
napredne metode uzgoja usjeva i prevencije
degradacije tla – ACTIVEsoil” (IP-2020-02-2647)

POVEZANOST RADA