Pregled bibliografske jedinice broj: 1278284
Doživljaj prostora kao pokazatelj razvoja vještine pisanja na materinskom jeziku
Doživljaj prostora kao pokazatelj razvoja vještine pisanja na materinskom jeziku // Nova promišljanja o djetinjstvu II - Dijete i prostor / Cindrić, Maja ; Ivon, Katarina (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2023. str. 57-58 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1278284 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doživljaj prostora kao pokazatelj razvoja vještine
pisanja na materinskom jeziku
(Expression of space as an indicator of the
development of writing skills in the mother tongue)
Autori
Cvikić, Lidija ; Aladrović Slovaček, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Nova promišljanja o djetinjstvu II - Dijete i prostor
/ Cindrić, Maja ; Ivon, Katarina - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2023, 57-58
ISBN
978-953-331-418-1
Skup
Ova promišljanja o djetinjstvu II / (Re)Thinking Childhood I
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.06.2023. - 03.06.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
pisanje, hrvatski kao materinski jezik, poučavanje
(writing, Croatian as mother tongue, teaching)
Sažetak
Premda se pisanje smatra najsloženijom od svih jezičnih vještina, razvoj te vještine u hrvatskome kao materinskom jeziku još je uvijek nedovoljno istražen. Pisani uradci učenika uglavnom su služili kao građa za istraživanje opće ovladanost materinskim hrvatskim jezikom (Aladrović Slovaček 2011, 2019 ; Češi 2017) ili odstupanja od normi standardnoga jezika (Vuić, Pavušek 2011). Znatno su rjeđe istraživana pojedina obilježja pisanoga jezika učenika (Bošnjak Botica, Kuvač Kraljević 2022 ; Cvikić, Aladrović Slovaček 2017, Pavličević- Franić, Aladrović Slovaček 2021). Odnosno, prema kategorizaciji istraživanja pisanja koju predlaže Hyland (2008) većina je istraživanja pisanja u hrvatskome jeziku usmjerena na tekst kao rezultat pisanja, dok je istraživanje uloge čitatelja u procesu pisanja te sam proces stvaranja teksta tek sporadično (npr. Nikčević-Milković 2008, 2018). Budući da je Kurikulom nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije (NN 10/19) jedan od temeljnih odgojno-obrazovnih ciljeva predmeta „ovladavanje temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, goovorenja, čitanja i pisanja“, odnosno stvaranje pisanih i govornih tekstova različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, sustavnije i obuhvatnije istraživanje ovladavanja vještinom pisanja iznimno je važno za unaprjeđenje nastavne prakse. U ovome se radu istražuje način na koji učenici nižih razreda osnovne škole u pisanome tekstu izražavaju svoj doživljaj prostora. Polazeći od očekivanih ishoda ovladavanja vještinom pisanja zadanih Kurikulom nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za 3. i 4. razred osnovne škole, pretpostavlja se ovladavanje jednostavnijim opisnim tekstovima. U prikupljenoj građi učeničkih tekstova istražit će se način iskazivanja percepcije prostora na leksičkoj, gramatičkoj i diskursnoj razini. Analiza će se provesti uporabom korpusnolingvističkog alata SketchEngine te programa za kvalitativnu analizu podataka Nvivo. Dobiveni rezultati komentirat će se iz perspektive dosadašnjih spoznaja o ovladavanju pisanjem te će se navesti implikacije za unaprjeđenje poučavanja hrvatskoga kao materinskoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski