Naslov
Putevima dječje družine u Gradu Uskoka - jezična realizacija i značenje prostora u romanu Crvenokosa Zora i njezina družina
(Following a band of children in the City of Uskoks - linguistic realisation and the meaning of space in the novel Crvenokosa Zora i njezina družina)

Autori
Macan, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Nova promišljanja o djetinjstvu II / Rethinking childhood II Dijete i prostor / Child and space / Cindrić, Maja ; Ivon, Katarina - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2023, 122-123

ISBN
978-953-331-418-1

Skup
Međunarodna znanstveno-umjetnička konferencija Nova promišljanja o djetinjstvu II (Re)Thinking Childhood II Dijete i prostor The Child and the Space

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.06.2023. - 03.06.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Crvenokosa Zora i njezina družina, hrvatski prijevod, jezična realizacija prostornosti, topografija, simboličko značenje prostora
(Crvenokosa Zora i njezina družina, Croatian translation, linguistic realisation of space, topography, symbolic meaning of space)

Sažetak
Povezanost prostora i književnosti neraskidiva je i međusobno uvjetovana, prostor postoji u književnosti, a i sama je književnost (stvorenim) prostorom. Način jezičnoga oblikovanja prostora i njegova funkcija u tekstu romana Crvenokosa Zora i njezina družina u njegovu hrvatskom prijevodu glavnom su temom i predmetom provedenoga istraživanja. U središtu su istraživačkoga zanimanja pritom leksik kojim se ostvaruje topografija kao jedan od tipova deskripcijskih toposa (v. u Bagić 2012: 217), njegova obilježja i funkcija. Roman je izvorno objavljen na njemačkome jeziku 1941. godine, a njegov je autor Kurt Held (Kurt Kläber) posjetio Senj prije početka Drugoga svjetskog rata. Inspiriran živopisnim gradom na jadranskoj obali te njegovom atmosferom i običajima, napisao je priču za koju se pretpostavlja da je u najvećem dijelu građena na istinitim događajima i ljudima koje je upoznao u Senju, priču o dječjoj družini koju predvodi djevojčica Zora, a čiji su članovi prisiljeni na samostalnu borbu za svoj opstanak. Simbolično se nazivaju uskocima i skrivaju u senjskoj tvrđavi Nehaj, a njihove se pustolovine odvijaju u književnome prostoru koji obuhvaća grad Senj i njegovu okolicu. Roman „Die rote Zora und ihre Bande“ u Njemačkoj je klasikom dječje književnosti koji je doživio 40 izdanja, po njemu su snimljeni film i televizijska serija te je postavljena i opera, a preveden je na 18 jezika. Zanimljivo je da je u hrvatskome prijevodu Roberta Katalinića i Tamare Farkaš objavljen tek 2017. u izdanju Gradske knjižnice Senj, Kluba maturanata senjske gimnazije i Ogranka Matice hrvatske u Senju, a iste je godine, neovisno o književnome prijevodu, u zagrebačkom Gradskom kazalištu Trešnja premijerno izvedena predstava Zora riđokosa i njezina banda. Razmatranje osobitosti jezičnih i stilskih sredstava kojima se gradi prostor u kojem se odvija radnja ovoga romana promatra se u hrvatskome prijevodu na razini atmosferskoga prostora kojim se stanja likova i događaji u romanu dodatno naglašavaju, osobnoga prostora u koji su smješteni njegovi likovi, prostora određenog društvenoga miljea te simboličkoga prostora kojim se naglašava sama tema. Pritom se pretpostavlja da će jednim od obilježja jezične realizacije prostornosti u odabranome književnom predlošku biti i kulturološki obilježeni leksemi te da je značenje prostora građeno na oprekama unutrašnje-vanjsko i skriveno-javno. Jezično oblikovanje prostora u romanu na simboličnoj razini odražava odnos među likovima, a topografijom se ostvaruje refleksivnost i produktivnost književne prostornosti. Provedenim se istraživanjem zaključno želi dati doprinos lingvostilističkim istraživanjima, posebno na području jezičnoga ostvarivanja prostornosti u književnosti za djecu i mlade, uz uključivanje elemenata međujezične usporedbe u analizi prijevoda odabranoga književnog predloška na hrvatski jezik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA