Pregled bibliografske jedinice broj: 1277894
Što nam treba da bi nam djeca u školama bila dobro? Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice
Što nam treba da bi nam djeca u školama bila dobro? Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice // 29. godišnja konferencija psihologa, Hrvatsko psihološko društvo
Tuhelj, Hrvatska, 2022. str. 227-227 (ostalo, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1277894 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što nam treba da bi nam djeca u školama bila dobro? Psihologija u
promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju
otpornosti pojedinca i zajednice
(What do we need for our children to do well in schools?
Psychology in the promotion of lifelong development, unlocking
potential and strengthening the resilience of the individual and the
community)
Autori
Trbus, Marina ; Silić Matasić, Berislava ; Osmak Franjić, Davorka ; Brosig Stasny Iva ; Rajhvajn Bulat, Linda ; Ristić Dedić, Zrinka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
29. godišnja konferencija psihologa, Hrvatsko psihološko društvo
/ - , 2022, 227-227
Skup
29. godišnja konferencija psihologa, Hrvatsko psihološko društvo
Mjesto i datum
Tuhelj, Hrvatska, 09.11.2022. - 12.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
dobrobit djece, obrazovanje, suradnja djece, roditelja i škole
(children's well-being, education, cooperation between children, parents and school)
Sažetak
Zadovoljstvo djece pojedinim aspektima školskog života u RH pokazalo se kao jedno od najniže procijenjenih područja života u svim dobnim skupinama u odnosu na primjerice aspekte poput obitelji, materijalnog statusa, prijatelja, korištenja vremena, dječjih prava i dr. Dobrobit djece definira se kroz različite, ali u pravilu povezane i isprepletene koncepte. Kroz većinu studija provlači se socio-emocionalna dobrobit (koja uključuje individualne, subjektivne, kao i okolišne, strukturalne i kolektivne čimbenike koji utječu na društvene i emocionalne dimenzije dječjeg razvoja i identiteta. Obzirom da podaci ukazuju da djeca koja imaju veću emocionalnu kompetentnost imaju i veću privrženost školi te manje anksioznih simptoma, važno je raspraviti na koji način možemo stvarati škole koje bolje odgovaraju djeci, roditeljima i učiteljima. Važnost roditeljske suradnje sa školom je neupitna, a prema školskim propisima obavezna, te postoji veliki broj istraživanja koja dokumentiraju povezanost dječjeg školskog postignuća i roditeljske uključenosti. Potreba da se kao djeca, roditelji i učitelji osjećamo dobro u školi, posebno je važna ako imamo na umu da podaci sustavno pokazuju da zadovoljstvo školom opada s dobi te da je period COVID 19 doprinio da su učenici u prosjeku percipirali nastavu na daljinu nepovoljnije od nastave u učionicama s obzirom na kvalitetu nastavnoga procesa i opterećenost učenika školskim zadatcima. Dodatno, opterećuje činjenica da obrazovne putanje nisu usklađene sa budućim radnim zahtjevima, a gdje upravo ta neizvjesnost te prisutnost nekoliko reformi u obrazovanju te povećane količine administracije može rezultirati sagorijevanjem kod učitelja, ali i kod roditelja te na kraju djece. Zadnje aktualnosti oko zaključivanja ocjena, pritiska na djecu, roditelje i učitelje samo dodatno opterećuju i ovako prenapregnute dionike obrazovnog procesa. Kako da svi (p)ostanemo dobro u našim školama tema je okruglog stola kojim ćemo nastojati pregledati izazove te sažeti prijedloge za unaprjeđenje dobrobiti djece, roditelja i obrazovnih stručnjaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA