Naslov
Austrija i Francuska kao idejni i geopolitički antipodi u pravaškoj ideologiji Ante Starčevića
(Austria and France as ideological and geopolitical antipodes in the ideology of rights of Ante Starčević)

Autori
Smiljanić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Ante Starčević. Lik – djelo – historiografija

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.05.2023. - 25.05.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Ante Starčević, Francuska, Austrija
(Ante Starčević, France, Austria)

Sažetak
Vanjskopolitički i geopolitički aspekti pravaške ideologije Ante Starčevića oblikovani su ponajprije specifičnim unutarnjim okolnostima Habsburške Monarhije i različitim upravnim statusom povijesnih hrvatskih zemalja u njoj. U Starčevićevoj misli hrvatski geopolitički položaj očituje se upravo u razmeđi i suprotstavljenosti Austrije i Francuske. Starčević je, dakako, filozofijski učenik Jean-Jacquesa Rousseaua, Charles-Louisa Montesquieua i francuskih enciklopedista, a bio je i pobornik ideja utjelovljenih u Francuskoj revoluciji. Upravo će zbog toga, uz povijesno i državno pravo hrvatskoga naroda na samostalnost, isticati i prirodno pravo ostvarivanja nacionalne slobode. To će imati odjek i u njegovom pozitivnom viđenju uloge francuske nacije u europskoj modernoj povijesti, kao i negativnom viđenju germanskih nacija u njoj, odnosno romanstva i germanstva kao različitih idejnih strujanja u okvirima ondašnje Europe. Prema Starčeviću, ideja slobode i slobodnog naroda prvorazredna je stvar duhovne zbilje, a ne tek puke političke stvarnosti. U povijesnom smislu, ideja je slobode za Starčevića relevantna upravo onako kako je kroz Francusku revoluciju i progovorila. Stoga, ishodište Starčevićeve političke filozofije uistinu počiva na načelima Francuske revolucije i na državi kao istinskom obitavalištu ideje nacionalne zajednice slobodnog i suverenog naroda koji kroz slobodu samoga sebe uspostavlja i konstituira. Povoljnom Starčevićevom gledanju na duh francuskoga naroda u prilog ide i njegov stav da je Francuska ona država za koju je smatrao da dostojno drži do poštivanja obveza u okvirima potpisanih međudržavnih i međunarodnih ugovora, što je, uslijed njegova naglašavanja važnosti ideje političkoga legitimizma, ujedno značilo i to da će vladajućoj habsburškoj dinastiji i germanstvu općenito zamjerati iznevjeravanje povijesnih obveza prema hrvatskom narodu sukladnih potpisanim ugovorima (Cetingradska povelja 1527., Hrvatska pragmatička sankcija 1712., vojna bana Jelačića i odluke Hrvatskoga sabora 1848.–1849., Hrvatsko-ugarska nagodba 1868.). Posljedica takve povijesno- političke procjene o (ne)vrijednosti Austrije i germanstva značit će da je Starčević rješenje geopolitičkih pitanja hrvatskoga naroda htio u velikoj mjeri vezati upravo uz sudbinu Francuske i romanstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA